Ua rave ratou i te hinaaro o Iehova
Itearaa mai i te hoê vahine na Isaaka
UA ROHIROHI roa te taata ruhiruhia e parahi noa ra i pihai iho i te apoo pape. Na Bere-seba roa mai to ˈna haereraa mai e ta ˈna mau tiai e ta ratou hoê ahuru kamela e tae roa i te pae apatoerau no Mesopotamia—oia hoi hau atu i te 800 kilometera te atea.a I teie nei, ua tapae ratou, te faafaaea ra teie ratere rohirohi no te feruri i nia i ta ˈna ohipa fifi i faauehia mai. O vai teie taata, e no te aha oia i rave ai i teie tere fifi roa?
Teie taata, e tavini ïa oia na Aberahama, “te tavini paari i to ˈna ra utuafare.” (Genese 24:2) Noa ˈtu e aita to ˈna iˈoa i faahitihia i roto i te aamu, e au ra e o Eliezera to ˈna iˈoa, o ta Aberahama i faaau i te hoê taime mai ‘te hoê tamaiti i fanau i to ˈna utuafare’ e o ta ˈna i parau e e riro hoi oia ‘ei taata aiˈa no ˈna.’ (Genese 15:2, 3) Parau mau te reira, i te taime aita e tamarii ta Aberahama raua o Sara. I teie nei, e 40 matahiti to ta raua tamaiti ra o Isaaka, e noa ˈtu e e ere faahou o Eliezera ei taata aiˈa matamua no Aberahama, e tavini noâ oia. No reira, ua farii oia i te aniraa fifi a Aberahama. Eaha ïa taua aniraa ra?
Te hoê ohipa fifi i faauehia mai
I te tau o Aberahama, aita te hoê faaipoiporaa i ohipa i nia noa i te utuafare, i nia atoa râ i te opu fetii taatoa, aore ra te faanahoraa patereareha. No reira, e peu matauhia e te mau metua ia maiti i te hoê hoa faaipoipo na ta ratou mau tamarii. Tera râ, no te imi i te hoê vahine na ta ˈna tamaiti ra o Isaaka, ua faaruru o Aberahama i te hoê fifi. No te haerea paieti ore o te mau ati Kanaana i reira, eita e tia ia faaipoipo i te hoê o ratou. (Deuteronomi 18:9-12) E noa ˈtu e e peu matauhia ia faaipoipo te hoê tane i roto noa iho i to ˈna opu fetii, te faaea ra te mau fetii o Aberahama e mau kilometera te atea i te pae apatoerau no Mesopotamia. Eita ta ˈna e nehenehe noa e faahoˈi ia Isaaka i reira, no te mea ua tǎpǔ Iehova ia Aberahama e: “E horoa vau i teie nei fenua no to oe ra huaai,” oia hoi te fenua no Kanaana. (Genese 24:7) No reira o Aberahama i parau ai ia Eliezera e: “E haere râ oe i to ˈu ra fenua, e to ˈu ra fetii, a rave ai i te tahi vahine na tau tamaiti na Isaaka.”—Genese 24:4.
Te hope ra to ˈna tere roa, ua faafaaea o Eliezera i pihai iho i te apoo pape a feruri noa ˈi oia i nia i ta ˈna ohipa i faauehia mai. Ua ite oia e fatata te mau vahine i te haere mai e tii i te pape no te rui i te apoo pape. Taparu atura oia ia Iehova: “Te vahine ta ˈu e parau atu e, A tuu mai na i ta oe farii pape ia inu vau; e ia parau mai oia e A inu, e e faainu atoa vau i te mau kamela na oe; ia riro oia te vahine mau i haapaohia e oe na to tavini na Isaaka; e e ite hoi au i reira e ua hamani maitai mai oe i tau fatu nei.”—Genese 24:14.
A pure noa ˈi oia, tapiri mai nei te hoê vahine apî haviti, o Rebeka te iˈoa. Na ô atura o Eliezera ia ˈna e: “Ho mai na i te tahi maa pape e inu i te farii pape na oe na.” Horoa ˈtura o Rebeka, e na ô atura e: “E huti atoa vau i te pape na te mau kamela na oe, e ia fiu anaˈe ratou.” E pûpûraa maitai roa teie, i te mea e e nehenehe te hoê kamela i poihâ e inu e 95 litera pape i roto noa hoê ahuru minuti! Noa ˈtu e ua poihâ te mau kamela a Eliezera aore ra aita, ua ite o Rebeka e mea rohirohi roa te ohipa o ta ˈna i pûpû atu e rave. Oia mau, “ua ninii oioi ihora [oia] i ta ˈna farii pape i roto i te umete, horo faahou atura i te apoo pape e huti â i te pape, e ua huti ihora hoi na ta ˈna mau kamela atoa ra.”—Genese 24:15-20.
No to ˈna iteraa i te aratairaa a Iehova, ua horoa o Eliezera na Rebeka i te hoê poe auro e e piti tapea auro no te rima, oia hoi te hoê tino moni 1 400 dala marite i teie tau. I to Rebeka parauraa ˈtu ia ˈna e e mootua o ˈna na Nahora, te taeae o Aberahama, ua faaoti ihora o Eliezera i te hoê pure haamauruururaa i te Atua. Ua na ô oia e: “Ua aratai mai Iehova ia ˈu i te utuafare o te fetii o tau fatu ra.” (Genese 24:22-27) Ua arataihia ˈtura o Eliezera i te utuafare o Rebeka. I muri iho, riro mai nei o Rebeka ei vahine na Isaaka, e ua fanaˈo oia i te haamaitairaa taa ê e riro ei vahine tupuna no te Mesia, o Iesu.
Mau haapiiraa no tatou
Ua haamaitai Iehova i te tutavaraa rotahi a Eliezera e imi i te hoê vahine e mǎtaˈu ra i te Atua na Isaaka. A haamanaˈo na râ, ua taai-roa-hia te faaipoiporaa o Isaaka i te opuaraa a te Atua e faatupu i te hoê huaai na roto ia Aberahama. Eiaha tatou e manaˈo, ia au i teie aamu, e te taata e pure ia noaa mai te hoê hoa faaipoipo, e horoa-semeio-hia mai ïa. Mai te peu râ e e ati maite atu tatou i te mau faaueraa tumu a Iehova, e horoa mai oia i te puai no te faaoromai i te mau fifi e tupu mai i roto i te huru oraraa taitahi—te faaipoiporaa aore ra te faaea-taa-noa-raa.—Korinetia 1, 7:8, 9, 28; a faaau e te Philipi 4:11-13.
Ua tia ia Eliezera ia tutava rahi no te rave i te mau mea ia au i te hinaaro o Iehova. Te ite atoa nei paha tatou e e ere noa i te mea ohie ia faaau atu i te mau ture a Iehova. Ei hiˈoraa, e mea fifi paha ia noaa mai te tahi ohipa o te ore e faatoaruaru i te ohipa teotaratia, i te hoê hoa faaipoipo e mǎtaˈu ra i te Atua, i te mau hoa maitatai, i te faaanaanataeraa manaˈo e au. (Mataio 6:33; Korinetia 1, 7:39; 15:33; Ephesia 4:17-19) Tera râ, e nehenehe Iehova e turu i te feia e ore e ofati i te mau faaueraa tumu a te Bibilia. Te tǎpǔ maira te Bibilia e: “E tiaturi ia Iehova ma to aau atoa ra; eiaha râ e tiaturi i to oe ihora haapao. Eiaha e haamoe ia ˈna i to oe atoa ra mau haerea; e na ˈna e faaite ia oe i to oe ra mau haerea.”—Maseli 3:5, 6.
[Nota i raro i te api]
a No nia i te vitiviti au noa o te mau kamela, e nehenehe ratou e haere hau atu i te 25 mahana e tapae ai.