A faaohipa i teie ravea otahi!
UA HAERE maitai o Peter i mua i roto i ta ˈna mau haapiiraa i te pae rapaauraa, i reira te poroi o te faaora a te Bibilia i te faaararaa i to ˈna anaanatae. I to ˈna faatuiteraahia e to ˈna haamataraa i te rave i te ohipa ei taote i roto i te hoê fare maˈi, ua faaitoito noa to ˈna mau faatere ia ˈna ia faaaravihi atu â ia ˈna ei taote tâpû i te pae o te mau uaua uira. Teie hoi te hoê ravea ta te mau taote apî e rave rahi e faaohipa ma te haamarirau ore.
Teie râ, ua opua o Petera e vaiiho i teie ravea. No te aha? Ua ere-noa-hia anei ia ˈna te nounou toroa e te hinaaro titauhia? Aita, ua hiˈopoa maitai o Peter i te ohipa i faaauhia mai ia ˈna. I muri aˈe i to ˈna pûpûraa e to ˈna bapetizoraa ia ˈna ei Ite no Iehova, ua hinaaro oia e horoa rahi i to ˈna taime i roto i te mau tuhaa huru rau o te taviniraa kerisetiano. Ia naeahia ia ˈna te toroa taote tâpû uaua uira, ua feruri oia e e rave rahi ta ˈna ohipa i to ˈna taime e i to ˈna puai. E taata maamaa anei o ˈna no te faarue i teie ravea e roaa mai ai te toroa teitei, aore ra e taata paari oia?
E au ra no vetahi e mea maamaa te faaotiraa ta Peter i rave. Teie râ, ua hiˈopoa oia i te mau irava Bibilia mai te Ephesia 5:15, 16. I reira, ua faaitoito te aposetolo Paulo i te mau hoa kerisetiano: “E ara ia tia to outou haerea, eiaha mai ta te ite ore ra, mai ta te feia ite râ, ma te faaherehere maite i te taime [“au,” MN], no te mea e anotau ino teie.”
A tapao na i te pereota ra “taime au.” Ua hurihia te reira mai te hoê taˈo Heleni i faaohipahia i roto i te Bibilia e pinepine no te faaau i te hoê taime aore ra area taime i tapaohia e te tahi mau tuhaa aore ra e tano no te hoê ohipa taa ê. I ǒ nei, ua faataa Paulo e e tia i te mau Kerisetiano ia faaohipa i te taime no te mau ohipa faufaa. Oia mau, e tia ia ratou ia “hiˈopoa i te mau mea faufaa roa ˈˈe.” (Philipi 1:10, MN) Oia hoi, te faanahoraa i te mau mea e tuuhia na mua roa.
No reira, eaha te opuaraa a te Atua no nia i to tatou taime? Eaha te hinaaro o te Atua no te feia e here nei ia ˈna? Te faataa maitai ra te mau parau tohu a te Bibilia i to tatou mau mahana mai “te tau hopea ra,” aore ra “taua anotau hopea nei.” (Daniela 12:4; Timoteo 2, 3:1) Ua faataa mai o Iesu Mesia e eaha te mea faufaa roa ˈˈe no to tatou nei mau mahana. Ua parau taa ê oia e hou te hopea o teie faanahoraa ino o te mau mea, ‘e parau-haere-hia te parau apî maitai o te basileia nei e ati noa ˈˈe teie nei ao.’ I reira noa e tae mai ai te hopea.—Mataio 24:3, 14.
No reira, te hinaaro nei tatou e faaohipa i te mau ravea atoa no te poro i te parau apî maitai o te Basileia e no te faariro i te mau taata ei pǐpǐ. (Mataio 28:19, 20) I te mea e eita roa ˈtu teie mau ohipa e rave-faahou-hia, teie ïa te ravea hopea no te horoa ia tatou taatoa i roto i teie ohipa faaora. “Inaha, teie taua anotau au ra.” Oia mau, “inaha, teie taua mahana faaoraraa ra.”—Korinetia 2, 6:2.
A rave i te hoê faaotiraa paari
Ua feruri maitai o Peter—te taata apî i faahitihia i te omuaraa—no nia i ta ˈna faaotiraa e ua faito oia i ta ˈna mau maitiraa. Ua taa ia ˈna e e ere i te mea ino ia haapii oia no te riro mai ei taote tâpû uaua uira. Tera râ, eaha te mea faufaa roa ˈˈe no ˈna? O ta ˈna ïa ohipa i roto i te taviniraa kerisetiano, no te ru hoi o teie ohipa. I te hoê â taime, e hopoia ta ˈna. E tane faaipoipo oia e e tia ia ˈna ia turu i ta ˈna vahine, e apiti ra i roto i te ohipa pororaa ma te taime taatoa. (Timoteo 1, 5:8) E tia atoa ia Peter ia aufau i te mau tarahu no nia i ta ˈna haapiiraa. No reira, eaha ta ˈna i opua e rave?
Ua opua o Peter e faaaravihi ia ˈna i roto i te mau tuhaa ra radiologie e échographie. E ohipa teie e ravehia i te hoê mahana ohipa matauhia. E fanaˈo atoa o ˈna i ta ˈna faaineineraa i roto i te mau hora ohiparaa matauhia. E, e faariro paha vetahi i teie ohipa ei tiaraa e ere i te mea teitei roa, e rahi atu â râ to ˈna taime no te tapapa i te mau mea pae varua.
Na te tahi atu hiˈopoaraa i turai ia Peter ia rave i te faaotiraa. Noa ˈtu e aita oia i haava ia vetahi ê i te raveraa i te tahi atu faaotiraa, ua ite o ˈna e e riro te faaô-roa-raa i roto i te mau ohipa a teie nei ao ei fifi no te hoê Kerisetiano. E nehenehe te reira e turai ia ˈna ia ore e haapao i te mau hopoia pae varua. Ua faahohoˈahia te reira na te tahi atu hiˈoraa o te tuu ra i te tapao i nia i te ohipa.
E taata peni aravihi te tahi taata poro i te Basileia ma te taime taatoa. Ua navai ta ˈna moni no to ˈna iho oraraa na roto i te hooraa ˈtu i ta ˈna mau hohoˈa peni. A horoa noa ˈi oia i te rahiraa o to ˈna taime i roto i te taviniraa kerisetiano faufaa roa, ua au maitai to ˈna oraraa. Teie râ, ua haamata to ˈna hiaai e faahaere â i ta ˈna ohipa peni, i te rahi. Ua ô roa oia i roto i te ohipa peni e te ao o te peniraa, ua vaiiho o ˈna i te taviniraa ma te taime taatoa, e i te pae hopea, aita oia i ohipa faahou i roto i te ohipa pororaa i te Basileia. I muri iho, ua rave oia i te haerea aita e tu ra i te mau Papai, e te faahopearaa e ere faahou o ˈna i te hoê melo no te amuiraa kerisetiano.—Korinetia 1, 5:11-13.
E mea taa ê to tatou nei tau
Mai te feia e tavini nei ia Iehova i teie nei, papu maitai te hinaaro nei tatou e tapea i to tatou haapao maitai ia ˈna. Ua ite tatou e te ora nei tatou i te taime taa ê roa ˈˈe i roto i te aamu o te taata. No te tavini tamau i te Atua e no te faaruru i te mau huru tupuraa o to tatou nei tau ma te aravihi, e hinaaro tatou e rave i te mau tauiraa huru rau. E nehenehe tatou e faaau i te reira e i te tau auhune no te hoê taata faaapu. E area taime teie no te ohipa taa ê, te taime e tiaihia ˈi i te feia faaapu ia horoa ia ratou iho hau atu i tei matauhia e e rave rahi mahana te maoro. No te aha? No te mea e tia ia haaputuhia te maa i roto i te hoê area taime taotiahia.
E taime taotia-roa-hia hoi te taime e toe ra no te faanahoraa ino o te mau mea. I teie nei hau atu i mutaa iho, e hinaaro te hoê Kerisetiano mau e horoa ia ˈna iho no te pee i te hiˈoraa o Iesu e no te haere na nia i to ˈna mau taahiraa avae. Ua faaite maitai to ˈna huru oraraa i nia i te fenua nei e eaha te mea faufaa roa ˈˈe no ˈna. Teie ta ˈna i parau: “E rave au i te ohipa a tei tono mai ia ˈu nei ra, oi vai aˈe te ao; te fatata mai nei hoi te rui, aore roa e taata e ohipa i reira.” (Ioane 9:4) Ia parau oia e te fatata mai nei te rui, te faahiti ra o Iesu i te taime oia e tamatahia ˈi, e patitihia ˈi, e e haapohehia ˈi, ia hope anaˈe ta ˈna taviniraa i nia i te fenua nei e e eita ta ˈna e nehenehe faahou e rave i te mau ohipa a to ˈna Metua i nia i te raˈi.
Parau mau, i roto i ta ˈna taviniraa e toru matahiti e te afa, ua horoa o Iesu i te tahi o to ˈna taime no te faatupu i te mau semeio e no te faaora i te feia maˈi. Noa ˈtu râ, ua faaohipa o ˈna i te rahiraa o to ˈna taime no te poro i te poroi o te Basileia e no te “poro haere i te ora no te tîtî” o te haapaoraa hape. (Luka 4:18; Mataio 4:17) Ua rave o Iesu i te tutavaraa ma te aau rotahi i roto i ta ˈna taviniraa e ua rave oia i te taime no te faaineine i ta ˈna mau pǐpǐ ia nehenehe ratou e patu i nia i te niu o ta ˈna i haamau e e tamau i te rave ma te aravihi i te ohipa pororaa. Ua faaohipa o Iesu i te mau ravea atoa no te turu i te mau faufaa o te Basileia e ua hinaaro o ˈna ia na reira atoa ta ˈna mau pǐpǐ.—Mataio 5:14-16; Ioane 8:12.
Mai ia Iesu, te hinaaro nei tatou, ta ˈna mau pǐpǐ i teie tau, e hiˈo i te huru tupuraa o te huitaata nei mai te hiˈoraa o te Atua ra o Iehova. Te iti nei te taime no teie faanahoraa o te mau mea, e te hinaaro nei te Atua ma te aroha ia fanaˈo te taatoaraa i te ravea e noaa ˈi te ora. (Petero 2, 3:9) No reira, e ere anei i te mea paari ia tuu i te tahi atu mau mea atoa e tapapahia ra i muri aˈe i te raveraa i te hinaaro o te Atua? (Mataio 6:25-33) Inaha, i te hoê anotau taa ê mai teie, e nehenehe te mea i matauhia ei mea faufaa roa ˈˈe e riro ei mea faufaa rii i roto i to tatou oraraa ei Kerisetiano.
E tatarahapa anei te tahi o tatou ia tuu tatou i te hinaaro o te Atua i mua i roto i to tatou oraraa? Eita roa ˈtu, no te mea e haamaitaihia te haerea kerisetiano e haapae ia ˈna iho ma te faahiahia. Ei hiˈoraa, teie ta Iesu i parau i ta ˈna mau pǐpǐ: “Oia mau ta ˈu e parau atu ia outou nei, Aore roa e taata i faarue i to ˈna fare, e te mau taeae, e te mau tuahine, e te metua tane, e te metua vahine, e te vahine iho, e te mau tamarii, e te fenua, no ˈu e no te evanelia nei, e ore ai i te noaa ta ˈna e hanere atu i teie nei ao, i te fare, i te taeae, i te tuahine, i te metua vahine, i te tamarii, i te fenua, e te hamani ino; e i te ao to muri ra, o te ora mure ore ïa.”—Mareko 10:29, 30.
Aita e taata e nehenehe e tuu i te tahi faito moni i nia i te mau haamaitairaa e fanaˈohia ra e te feia e faaohipa nei i to ratou taime no te arue ia Iehova e no te faaite i te poroi o te Basileia. Te fanaˈo nei ratou e rave rahi roa haamaitairaa! Oia hoi te mau hoa mau, te oaoa ia rave i te hinaaro o te Atua, te farii maitai o te Atua, e te tiaturiraa o te ora aita e hopearaa. (Apokalupo 21:3, 4) E auê ïa haamaitairaa ia tauturu atu i te taata i te pae varua e ia faahanahana i te iˈoa moˈa o Iehova ei mau Ite na ˈna! Papu maitai, e haerea paari mau e te haamaitaihia te ‘faaherehere-maite-raa i te taime au.’ I teie mahana mai tei ore â i itehia aˈenei, teie te taime no te apiti atu i roto i te faaiteraa i te parau apî maitai o te Basileia o te Atua. E faaohipa e e tapea anei outou i teie ravea otahi?
[Nota i raro i te api]
a Ua tauihia te iˈoa.