Te faatia ra te feia poro i te Basileia
Te tamau-noa-hia ra i te poro i te mau parau mau a te Bibilia i Irelane
I TE mau matahiti i mairi aˈenei ua riro te fenua Irelane ei tahua no te arepurepuraa rahi. I te hoê â taime, ua pahono maitai mai te mau Irelane i te poroi a te Bibilia no te hoê tiaturiraa i horoahia ˈtu ia ratou ra e te mau Ite no Iehova. Te faaite maira te mau aamu i muri nei no te fenua Irelane mai, i te reira.
■ I Dublin ua poro te hoê Ite e ta ˈna tamahine apî i tera e i tera fare. Ua farerei aˈera raua i te hoê vahine o Cathy te iˈoa e mea rahi roa ta ˈna ohipa e ta ˈna rahiraa tamarii. Ua ani atura te Ite e e nehenehe anei ta ta ˈna tamahine, o tei haapii ra e nafea ia poro, ia tufa ˈtu ia ˈna i te hoê noa poroi poto. Ua farii mai o Cathy, e ua horoa ˈtura te tamahine iti i te hoê faaiteraa feruri-maite-hia e te papu. Ua maere roa o Cathy no te aau rotahi mau e te faatura o teie tamarii, e ua farii oia i te pûpûraahia ˈtu te hoê api parau iti Bibilia.
I muri iho ua feruri o Cathy i nia i te faaineineraa maitai e te mau peu a to ˈna taata apî ta ˈna i farerei. “Ua maere roa vau e ua nehenehe ta te hoê tamahine iti e tufa i teie huru poroi anaanatae ma te ore e huti i te manaˈo i nia ia ˈna,” o ta ˈna ïa i parau. “Ua faaoti au e i te mau mahana i mua ia pii anaˈe mai te mau Ite no Iehova, e faaroo vau ia ratou.”
I roto i taua area taime ra, ua haere atura Cathy i te hoê oire iti i te pae apatoa-hitia o te râ o te fenua Irelane i pihai iho i te otia no te mau mataeinaa no Cork e no Kerry. Maa taime i muri iho ua pii maira te mau Ite no Iehova i to ˈna ra uputa, e ua titau manihini oia ia raua ia tomo mai. Ua farii oia i te hoê haapiiraa tamau o te Bibilia e i teie nei te haere ra oia i te mau putuputuraa a te amuiraa e te rahiraa o ta ˈna tamarii. Te haamauruuru nei Cathy no te hinaaro mau o te tamahine iti e tufa ˈtu ia ˈna i te parau apî maitai.
■ I te vahi no Tullamore, e mau aparauraa Bibilia ta te mau Ite no Iehova e te hoê vahine o Jean te iˈoa i roto i te roaraa e hitu matahiti. I te tahi mau taime, ua faaite oia i te anaanatae e ua farii oia i te mau papai Bibilia, i te tahi atu râ mau taime ua iti mai ïa to ˈna anaanatae. I te hoê mahana, i to te hoê Ite o Frances te iˈoa e to ˈna hoa hoˈi-faahou-raa e farerei ia Jean, ua ite raua ia ˈna i roto i te hoê tupuraa au ore. “Noa ˈtu eaha te parau o ta maua i parau,” o ta te Ite ïa e faatia ra, “ua rahi roa ˈtu oia i te riri”. I te pae hopea, ua parau oia ia maua ia haere ê atu e ua haapaaina oia i te opani.”
Ua uiui o Frances e e faatupu noa anei te tahi atu mau hoˈi-faahou-raa e farerei i te hoê â fariiraa. ‘Peneiaˈe e mea faufaa ore ia haere tamau e farerei atu â ia ˈna mai te peu eita o ˈna e anaanatae mau ra i te poroi,’ o ta Frances ïa i manaˈo. Ua paraparau râ oia i teie ohipa e ta ˈna tane ra o Thomas, e ua tiaturi rahi oia. I te tahi atu mahana tei taua vahi ra raua, ua hoˈi ihora raua e farerei ia Jean. Ua au maitai mai oia e ua farii mai oia i te mau vea ra Te Pare Tiairaa e te A ara mai na! Ua riro noa te mau hoˈi-faahou-raa e farerei e rave rahi ei oaoaraa, e ua haamata o Thomas e o Frances i te hoê haapiiraa tamau o te Bibilia e o ˈna.
No te aha teie tauiraa? Te faataa ra o Jean e i te taime i erehia ˈi oia i te peu maitai i nia i te mau Ite no Iehova, no fanau noa aˈenei oia e no mahuti noa maira oia mai te fare maˈi mai. No te faaoteraa i te û i ta ˈna aiû fanau apî e te faaamuraa i ta ˈna aiû paari, ua taoto noa oia hoê hora e te afa i te po. “Te ohipa ta ˈu e ore roa ˈtu e hinaaro e rave” o ta Jean ïa e parau ra, “o te paraparauraa ïa no nia i te haapaoraa.”
I roto i na avaˈe e piti ua haere o Jean i te mau putuputuraa a te amuiraa, e i roto i na avaˈe e maha ua apiti mai oia i roto i te taviniraa. Hoê ïa ahuru avaˈe mai te taime a haamata mai ai oia i ta ˈna haapiiraa Bibilia, ua bapetizohia oia. I teie nei te tauturu ra to ˈna iho hiˈoraa ia ˈna i roto i te taviniraa. Te faatia ra oia e: “Mai te peu e e farerei au i te tahi taata etaeta roa, e tamata ïa vau i te tuatapapa hau atu â. Te haapao noa ra vau i te reira. Peneiaˈe e taui te tupuraa i te taime e hoˈi mai ai au; e nehenehe paha te taata e maitai aˈe mai e e faaroo hau atu â.”