VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w95 1/1 api 24-26
  • “No roto mai i te vaha o te tamarii rii e o te aiû rii”

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • “No roto mai i te vaha o te tamarii rii e o te aiû rii”
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1995
  • Upoo parau iti
  • E faatupu te hoê haerea maitai i te hoê faaiteraa maitai
  • Mau Ite apî aravihi mau
  • Ua horoa te itoito o te feia apî i te hoê hiˈoraa maitai roa
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1995
w95 1/1 api 24-26

“No roto mai i te vaha o te tamarii rii e o te aiû rii”

I TO Samuela vai-tamarii-rii-raa ra, ua mau maite oia i te mau faaueraa tumu tia mau noa ˈtu te huru paieti ore o te mau tamarii a te Tahuˈa Rahi ra o Elia. (Samuela 1, 2:22; 3:1) I te tau o Elisaia, ua horoa te hoê tamahine iti iseraela e vai tîtî na i Suria i te hoê faaiteraa itoito mau i to ˈna fatu vahine. (Te mau arii 2, 5:2-4) I te 12raa o to Iesu matahiti, ua parau atu oia ma te itoito i te mau orometua no Iseraela, i te uiraa ˈtu ia ratou i te mau uiraa e te horoaraa ˈtu i te mau pahonoraa tei haamaere roa i te feia e hiˈo maira ia ˈna. (Luka 2:46-48) I roto i te roaraa o te aamu, ua tavinihia o Iehova ma te taiva ore na to ˈna mau taata haamori apî roa.

Te faaite atoa ra anei outou e te mau ui apî o teie nei tau i taua huru taiva ore ra? Oia, papu maitai! Te faaite ra te mau tabula no roto mai i te mau amaa a te Taiete Watch Tower e e rave rahi mau ui apî teie e “[pûpû nei ia ratou]” i roto i te taviniraa a Iehova. (Salamo 110:3) Ua riro te mau faahopearaa maitai mau o ta ratou mau tutavaraa ei faaitoitoraa i te mau kerisetiano atoa, te feia apî e te feia paari, “[o te ore] e rohirohi i te parau maitai.”—Galatia 6:9.

O Ayumi te tahi hiˈoraa maitai roa, te hoê hoi teie tamahine iti tapone tei riro mai ei tamahine poro i te onoraa o to ˈna matahiti e ua faariro oia ei tapao na ˈna te pororaa i te taatoaraa o te mau tamarii i roto i ta ˈna piha haapiiraa. Ua faatiahia o ˈna e vaiiho e rave rahi mau buka i roto i te vairaa buka o ta ˈna piha haapiiraa, ia faaineine ia ˈna no te pahono i te mau uiraa ta to ˈna mau hoa haapiiraa e riro i te ui mai ia ˈna. Fatata te taatoaraa o to ˈna mau hoa haapiiraa e oia atoa hoi te orometua tei matau roa i te mau buka. I roto i te roaraa e ono matahiti i te fare haapiiraa tuatahi, ua faanaho o Ayumi 13 rahiraa haapiiraa bibilia. Ua bapetizohia oia, tei roto oia i te piha maha [C.E.2], e te hoê o to ˈna mau hoa ta ˈna i aratai i te haapiiraa, ua bapetizohia ïa tei roto oia i te piha ono. Hau atu, ua haapii atoa te metua vahine e na tuahine paari aˈe e piti o teie nei tamahine haapii Bibilia e ua bapetizo atoa ia ratou.

E faatupu te hoê haerea maitai i te hoê faaiteraa maitai

“Ia maitai ta outou parau i rotopu i te mau Etene,” ta te aposetolo Petero ïa i parau, e te farii papu nei te mau kerisetiano apî i teie nei faaueraa. (Petero 1, 2:12) Ei faahopearaa, e pinepine to ratou haerea maitai i te horoa i te hoê faaiteraa maitai roa. I te fenua no Cameroun, ua haere atu te hoê taata i te tahi putuputuraa a te hoê amuiraa a te mau Ite no Iehova, o te pitiraa ïa o to ˈna haereraa, e ua parahi atu oia i pihai iho i te hoê tamahine iti e 6 matahiti. A titau ai te taata orero i te feia i tae mai e rave i te hoê irava i roto i te Bibilia, ua tapao aˈera taua taata ra e ua ite-oioi-hia i taua tamahine nei i te irava i roto i ta ˈna iho Bibilia e ua pee maite hoi i te taioraa. No to ˈna faahiahia i te huru o teie tamahine iti, ia faaoti te putuputuraa, ua haere atura oia i te taata orero ra e ua na ô atura e: “Ua faatupu teie nei tamahine iti i roto ia ˈu nei, i te hinaaro e haapii i te Bibilia e o outou.”

I Afirika Apatoa, e 25 tamarii haere haapiiraa, e mau tamarii anaˈe na te mau Ite no Iehova. Ua riro to ratou haerea maitai ei roo maitai no te mau Ite no Iehova. Ua parau atu hoi te hoê orometua i te hoê metua Ite e aita roa ˈtu o ˈna e taa ra nafea te mau Ite ia aratai maitai i te faaineineraa i ta ratou mau tamarii, i te mea hoi e aita roa ˈtu ta ˈna iho ekalesia i nehenehe e tauturu i ta ˈna mau ui apî. Ua haere atoa mai te hoê orometua apî i roto i taua fare haapiiraa ra e ua oioi roa oia i te tapao mai i te haerea maitai o te mau tamarii Ite. Ua ani atura oia i te hoê o te mau tamarii tamaroa Ite e eaha te tia ia ˈna ia rave no te riro mai ei Ite no Iehova. Ua faataa ˈtura oia e e tia ia ˈna ia haapii i te Bibilia, e ua faanaho aˈera hoi oia e ia nehenehe to ˈna mau metua e haapao mai i te reira.

I Costa Rica, ua faaroo o Rigoberto i te taˈi o te parau mau a faaohipa ˈi e piti o to ˈna nau hoa haapiiraa i te Bibilia no te pahono i ta ˈna mau uiraa no nia i te Torutahi, te nephe, e te po auahi. E faaohiparaa maitai ta ta raua mau parau i faahiti, i nia ia ˈna eiaha noa no to raua aravihi i te faaohipa i te mau Papai, no to raua atoa râ haerea maitai, tei taa ê roa hoi i ta ˈna i ite i roto i te mau fare pure o te amuiraa faaroo kerisetiano. Noa ˈtu te patoi a to ˈna fetii, te haere nei â o Rigoberto i mua i roto i ta ˈna haapiiraa bibilia.

I te fenua Paniora, ua haere e piti nau Ite no Iehova—e iva matahiti to te hoê o raua—e farerei i te hoê taata o Onofre te iˈoa. A paraparau noa ˈi te Ite taata paari, ua taio noa ˈˈera te tamaiti iti Ite ra ma te muhu ore, i te mau Papai e ua faahiti noa ˈˈera hoi i te tahi mau irava bibilia i mau aau mai. Ua faahiahia roa o Onofre. Ua faaoti aˈera oia e e hinaaro atoa oia e haapii i te Bibilia i te vahi iho i reira taua tamaiti iti nei i te haapiiraa i te faaohipa maitai i te mau Papai. No reira, ia sabati poipoi roa, ua haere atura oia i te Piha o te Basileia. Ua tiai noa oia i rapae mai e ua avatea roa, ia haere mai te mau Ite i ta ratou putuputuraa. E mai reira mai, e mau tutavaraa maitai roa ta ˈna i rave e aita i maoro roa ˈˈenei, ua faaite oia e ua pûpû oia ia ˈna na roto i te bapetizoraa i roto i te pape.

Mau Ite apî aravihi mau

Oia mau, te faaohipa nei o Iehova i te feia apî e oia atoa i te feia paari ia nehenehe ratou e faaite i te parau i te mau taata aau haehaa. O te reira hoi tei itehia i te fenua Honegeria. I reira, ua ite aˈera te hoê vahine tuati maˈi e te mau taata atoa e haere mai na e hiˈo i te hoê tamahine iti maˈi hoê ahuru matahiti, e e afai mai na ratou i te buka e te maa. No to ˈna maere, ua aniani noa ˈˈera oia e eaha râ te mau buka e faaanaanatae ra i teie tamahine e ua ite aˈera hoi oia e o te Bibilia. Ua paraparau atura te vahine tuati maˈi ia ˈna e i i muri aˈe, ua na ô atura: “Mai te omuaraa mai â, ua haapii mau â oia ia ˈu.” A faarue atu ai taua tamahine iti ra i te fare maˈi, ua titau aˈera oia i te vahine tuati maˈi e haere mai i te tairururaa, ua patoi maira râ te vahine tuati maˈi i ta ˈna titauraa. I muri aˈe, ua farii aˈera oia e haere i te tairururaa mataeinaa te “Reo viivii ore”. Tau taime i muri iho, ua haamata aˈera oia i te haapiiraa bibilia, e hoê matahiti i muri aˈe ua bapetizohia aˈera oia—e te reira no te mea ua faaohipa te hoê tamaiti iti i to ˈna taime no te taio i te mau buka no nia i te Bibilia.

Tei te piti o te matahiti o ta ˈna tau haapiiraa i te fare haapiiraa teitei, i El Salvador, o Ana Ruth. E peu mǎtauhia e ana i te vaiiho i te mau buka no nia i te Bibilia i nia i ta ˈna iri papairaa, ia nehenehe te tahi pae e taio mai te peu e hinaaro ratou. Ia ite oia e e moe ê na te mau buka e e faahoˈihia mai i muri iho, ua taa aˈera ia Ana Ruth e na te hoê hoa haapiiraa o Evelyn te iˈoa, e taio ra i te reira. E i muri iho, ua farii aˈera o Evelyn i te hoê haapiiraa e ua haamata hoi i te haere i te mau putuputuraa a te amuiraa. E aita i maoro roa, ua bapetizohia ˈˈera oia, e i teie nei te tavini ra oia ei pionie tauturu. E pionie tamau o Ana Ruth.

I Panama, ua haamata te hoê tuahine i te hoê haapiiraa e te tahi vahine e ua haamata hoi te tane i te patoi i te parau mau e faaea roa ˈtu te haapiiraa. Tera râ, ua mǎrû rii mai te huru o te tane. E i muri aˈe, ua ani maira to ˈna taeae paari aˈe, e Ite hoi oia, e tamaumau i te tahi ǒě ia hehe te taata eiâ, i roto i to ˈna fare. A tamaumau noa ˈi oia i taua ǒě ra, ua hoˈi maira te tamahine a to ˈna taeae i te fare ma te peapea. Ua ani atura oia e eaha to ˈna, ua na ô maira oia e ua haere raua to ˈna tuahine paari no te aratai i te hoê haapiiraa bibilia, aita râ te taata to te fare, e aita ˈtura e ohipa ta ˈna i rave no Iehova i taua mahana ra. Ua pahono maira te taeae o to ˈna metua tane e: “No te aha ïa oe e ore ai e poro mai ia ˈu? E nehenehe ïa ta oe e rave i te tahi ohipa na Iehova.” Ua horo oioi atura teie tamahine iti e tii i ta ˈna Bibilia, e ua haamatahia aˈera te hoê haapiiraa bibilia.

Te faaroo noa ra to ˈna metua vahine (te vahine a te taeae o taua taata ra). Te manaˈo ra oia e e ohipa hauti noa te haapiiraa, tera râ i te mau taime atoa taua taata ra e haere mai ai i to ˈna fare, e ani na oia i ta ˈna tamahine fetii no te tahi haapiiraa bibilia. Ia ite atu râ te metua vahine e aita roa ˈtu te taeae o ta ˈna tane e hauti ra e e mau uiraa faufaa roa ta ˈna, ua opua aˈera oia e na ˈna iho e aratai i te haapiiraa e to reira atoa ta ˈna tamahine. Ua haamata aˈera oia i te haapii e toru taime i te hebedoma e ua oioi roa hoi oia i te haere i mua i roto i ta ˈna haapiiraa. E i te pae hopea, ua tapae roa ˈtura oia i nia i te faito no te pûpûraa ia ˈna iho e ua bapetizo aˈera hoi ia ˈna i te hoê â tairururaa e ta ˈna vahine—maoti te haerea maitai o ta ˈna tamahine fetii.

Ua horoa te itoito o te feia apî i te hoê hiˈoraa maitai roa

Te na ô ra te Bibilia e: “E faaitoito; e na ˈna e faaitoito mai i to aau ra: e tena na, e tia â oe ia Iehova.” (Salamo 27:14) E tano teie mau parau i te taatoaraa o te mau tavini a te Atua, e ua faaohipa hoi te ui apî e tae noa ˈtu te feia paari i te reira, i te matahiti mairi aˈenei. I Auteralia, i te ôraa ˈtu te hoê tamahine iti e pae matahiti i roto i te hoê fare haapiiraa apî, ua haere atura to ˈna metua vahine e farerei i te orometua no te faataa ˈtu ia ˈna i te mau tiaturiraa o te mau Ite no Iehova. Te na ô ra te orometua e: “Ua ite ê na vau eaha ta outou e tiaturi ra. Ua faataa mai na ta oe tamahine ia ˈu.” Aita teie tamahine iti i haama i te haafatata ˈtu i ta ˈna orometua o ˈna anaˈe, no te faataa ˈtu i to ˈna mau tiaturiraa faaroo.

Ua faaite atoa te hoê tamahine iti no Rumania o Andrea te iˈoa e pae matahiti to ˈna, i te itoito. I to to ˈna metua vahine faarueraa i te faaroo orthodoxe no te riro mai ei Ite, ua patoi mai to ˈna mau taata tapiri e faaroo ia ˈna. I te hoê mahana, i te Haapiiraa Buka a te Amuiraa, ua faaroo aˈera o Andrea i te tiaau taviniraa i te parauraa e e tia ia poro i to ˈna mau taata tapiri. Ua manaˈonaˈo papu oia i te reira, e ia ˈna i hoˈi atu i te fare, ua na ô atura oia i to ˈna metua vahine e: “I muri aˈe i ta oe ohipa, e tia mai au i nia, e faanaho i ta ˈu pute buka mai ta oe e rave na e mama, e e pure au ia Iehova e tauturu mai ia ˈu ia paraparau no nia i te parau mau i te feia tapiri.”

Te mahana i muri iho, ua rave iho â o Andrea mai ta ˈna i tǎpǔ. E ma te itoito, ua pate aˈera oia i te ǒě o te hoê taata tapiri mai i to ˈna faaearaa. I te tatararaa mai te taata i to ˈna uputa, ua na ô atura teie tamahine iti e: “Ua ite au e e mai te riroraa mai â to ˈu metua vahine ei Ite, eita oe e au ia ˈna. Ua tamata o ˈna i te paraparau mai ia oe, aita râ oe i hinaaro e faaroo ia ˈna. Ua huru ê roa oia i te reira, tera râ te hinaaro nei au ia ite mai oe e mea here roa na matou ia oe.” E inaha, ua horoa aˈera hoi o Andrea i te hoê faaiteraa maitai roa. I te hoê noa mahana, ua opere oia e ono buka, e ono vea, e maha buka iti, e e maha api parau. E mai reira mai, ua tamau noâ oia i te haere i roto i te ohipa pororaa.

I Rwanda, ua faaite to tatou mau taeae i te itoito rahi i mua i te tamaˈi e tupu ra i reira. I te hoê taime, ua tuuhia ˈtu te hoê utuafare Ite i roto i te tahi piha i reira te mau faehau i te faaineineraa e haapohe ia ratou. Ua ani te utuafare e ia faatiahia mai ratou ia pure na mua. Ua fariihia mai, e ua pure aˈera hoi ratou ma te muhu ore, area o Deborah ra, aita ïa. Ia au i te hoê parau, ua faateitei aˈera o Deborah i te pure i te na ôraa e: “E Iehova, i teie hebedoma, ua vaiiho mâua o papa e pae vea. Nafea ïa mâua ia hoˈi faahou e farerei i teie mau taata no te haapii atu ia ratou i te parau mau e no te tauturu ia ratou ia roaa atoa ia ratou i te ora. Hau atu, nafea ïa vau e nehenehe ai e riro ei taata poro i teie nei? Ua hinaaro hoi au ia bapetizohia vau no te tavini ia oe.” I te faarooraa mai te hoê faehau i te reira, ua na ô maira oia e: “Eita ta matou e nehenehe e haapohe ia outou no teie nei tamahine iti.” Ua pahono atura o Deborah: “Mauruuru.” Ua ora maira hoi taua utuafare nei.

Ia Iesu i tomo atu i Ierusalema ma te upootia a fatata ˈtu ai to ˈna oraraa i nia i te fenua nei i te hope, ua farii-popou-hia oia na te mau nahoa rahi taata. E mau tamarii e e mau taata paari to roto i taua mau nahoa ra. Ia au i te aamu, “[te pii ra] te tamarii i roto i te hiero, . . . e te na ôraa e, Hosani te Tamaiti a Davida.” I to te feia tahuˈa rarahi patoiraa mai i te reira, ua na ô atura o Iesu e: “Aitâ outou i taio, Ua noaa ia oe te haamaitai no roto i te vaha o te tamarii rii e te aiû rii?”—Mataio 21:15, 16.

E ere anei i te mea faahiahia i te iteraa e te mana noa nei â te mau parau a Iesu i teie nei mahana? “No roto i te vaha o te tamarii rii e te aiû rii”—e, e nehenehe ta tatou e parau atoa, o te feia apî e te mau tane e te mau vahine apî—ua horoa mai o Iehova i te haamaitairaa. Oia mau, no nia i te haamaitairaa ia Iehova, aita e matahiti no te reira.—Ioela 2:28, 29.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono