VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w96 1/8 api 26-30
  • Michael Faraday—Aivanaa e taata faaroo

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Michael Faraday—Aivanaa e taata faaroo
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te mau pǐpǐ a Sandeman
  • Ua parare te pǔpǔ a Sandeman
  • Te mau tiaturiraa faaroo a Faraday
  • O Faraday, e pǐpǐ na Sandeman
  • Te taata tei taui i te oraraa o te huitaata
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2010
  • O vai te melahi rahi o Mihaela?
    Te pahono ra te Bibilia
  • O vai te melahi rahi ra o Mikaela?
    Eaha ta te Bibilia e haapii mau ra?
  • Te tia maira o Mikaela, te tamaiti hui arii rahi ra
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1987
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
w96 1/8 api 26-30

Michael Faraday—Aivanaa e taata faaroo

“Na ˈna i ite mai i te uira.” “Aivanaa tamatamata i te mau ohipa apî aravihi roa ˈˈe i ora aˈenei.” E piti teie faataaraa no nia ia Michael Faraday, fanauhia i te matahiti 1791 i Beretane, mea na roto hoi i to ˈna iteraa mai nafea ia hamani i te uira e te puai ume i hamanihia ˈi te mau matini uira e te ito uira.

UA HOROA Faraday e rave rahi oreroraa parau no nia i te ihitaoˈa e te ihipuai o te taoˈa i te pu ra te Royal Institution i Lonedona. Ua tauturu ta ˈna mau oreroraa parau no te haaparare i te ite aivanaa, i te mau taurearea ia taa i te mau tatararaa rii fifi roa. Ua haapopouhia oia e te mau fare haapiiraa tuatoru e rave rahi. Aita râ oia i tâuˈa i te hanahana. E taata faaroo roa oia, e mea oaoa aˈe na ˈna ia faaea hau noa i to ˈna fare tahua e toru piha i rotopu i to ˈna utuafare e to ˈna mau hoa faaroo. E melo Faraday no te hoê pǔpǔ ta ˈna i faataa mai “te hoê pǔpǔ faaroo amaha kerisetiano nainai roa e te vahavahahia, tei piihia . . . Te mau pǐpǐ a Sandeman.” O vai ratou? Eaha ta ratou mau tiaturiraa? Mea nafea teie mau tiaturiraa i te ohiparaa i nia ia Faraday?

Te mau pǐpǐ a Sandeman

“Na te mau metua tupuna a Michael Faraday i faatupu i te taairaa matamua i rotopu i te fetii Faraday e te ekalesia a Sandeman,” o ta Geoffrey Cantor ïa e tapao ra, na ˈna i papai i te buka ra Michael Faraday: Pǐpǐ na Sandeman e Aivanaa (beretane). Ua tahoê atu raua i te mau pǐpǐ a te hoê tavini ratere tei ore i pee i te tahi pae, e tei farii to ˈna mau hoa i te mau tiaturiraa a te mau pǐpǐ a Sandeman.

E taata haere haapiiraa tuatoru o Robert Sandeman (1718-71) i Edimbourg, e ua haapii oia i te matematika, te reo Heleni, e te tahi atu mau reo, e i te hoê mahana, ua faaroo atura oia i te oreroraa a John Glass, e tavini Presbytérien oia na mua ˈˈe. I to ˈna faarooraa i teie mau parau, ua faarue atura oia i te fare haapiiraa tuatoru, ua hoˈi oia i to ˈna oire i Perth, e ua apiti atu oia ia Glass e to ˈna mau hoa.

I te mau matahiti 1720, ua haamata John Glass i te feaa no nia i te tahi mau haapiiraa a te Ekalesia no Ekosia. Ua aratai ta ˈna tuatapaparaa i te Parau a te Atua ia ˈna ia faaoti e, ua faahohoˈa te nunaa o Iseraela a te Bibilia i te hoê nunaa pae varua no roto mai to ˈna mau taata i te mau nunaa e rave rau. Aita oia i ite aˈe i te haapapuraa e e tia ia haamauhia te hoê ekalesia no te nunaa tataitahi.

No to ˈna afaro ore e ta ˈna ekalesia i Tealing, i rapaeau i Dundee, i Ekosia, ua faarue atura o Glass i te Ekalesia no Ekosia e ua faanaho atura oia i ta ˈna iho mau putuputuraa. Tau hanere taata i apiti mai ia ˈna, e mai te omuaraa mai â, ua papu ia ratou i te faufaaraa ia vai tahoê noa ratou. Ua faaoti aˈera ratou e pee i te mau faaueraa a te Mesia, i papaihia i roto i te Mataio pene 18, mau irava 15 tae atu i te 17, no te faatitiaifaro i to ratou mau peapea. I muri iho, ua faatupu aˈera ratou i te mau putuputuraa tahebedoma i reira te feia hoê â faaroo e ruru ai no te pure e no te aˈo.

A rahi mai ai te taata i haere tamau mai i te mau putuputuraa a te mau pǔpǔ taa ê, ua hinaarohia ˈtura te mau taata paari no te haapao i ta ratou haamoriraa. O vai râ te maitihia? Ua hiˈopoa maite o John Glass e to ˈna mau hoa i ta te aposetolo Paulo i papai no nia i teie tumu parau. (Timoteo 1, 3:1-7; Tito 1:5-9) Aita ratou i ite i roto i te Bibilia e te titauhia ra te tahi ite no te fare haapiiraa tuatoru aore ra ia ite i te reo Hebera e te reo Heleni. No reira, i muri aˈe i to ratou feruriraa ma te pure i nia i te mau aveia a te mau Papai, ua nomino aˈera ratou i te feia aravihi no te riro ei mau matahiapo. Te feia i turu i te Ekalesia no Ekosia, ua faariro ratou i te reira ei “ohipa fatata i te anatema” oia hoi ia faahua parau te tahi feia ite ore “tei paari ei feia nino, ei feia nira ahu, aore ra ei feia arote” e ua maramarama ratou i te Bibilia e ia poro ratou i ta ˈna poroi. I to Glass e to ˈna mau hoa faaroo paturaa i ta ratou iho piha putuputuraa i te matahiti 1733 ra i te oire no Perth, ua tamata te mau upoo faatere haapaoraa no taua vahi ra, i te faahepo i te mau haava ia tiahi ia ratou i rapae i te oire. Aita râ ratou i manuïa, e ua haere noa ˈtura te pǔpǔ i te rahi.

Ua faaipoipo Robert Sandeman i te tamahine matahiapo a Glass e, i te 26raa o to ˈna matahiti, riro mai nei oia ei matahiapo i roto i te amuiraa a te mau pǐpǐ a Glass i Perth. No te teiaha o ta ˈna mau hopoia matahiapo, ua faaoti ihora oia e horoa i to ˈna taime taatoa no te ohipa tiai mamoe. I muri iho, i te poheraa ta ˈna vahine, ua “farii aˈera [Robert] ma te oaoa i te tavini i te Fatu i te vahi atoa ta ˈna e faataa no ˈna,” o ta te hoê faataaraa poto no nia i to ˈna oraraa ïa e tapao ra.

Ua parare te pǔpǔ a Sandeman

Ua haaparare Sandeman i ta ˈna taviniraa ma te itoito mai Ekosia atu i Beretane roa, i reira te mau pǔpǔ feia faaroo apî i te haereraa i te rahi. I taua tau ra, ua tupu te hoê aimârôraa i rotopu i te feia faaroo Kalavino Beretane. Ua tiaturi hoi vetahi o ratou e ua faataa-ê-na-hia ratou no te ora. Area o Sandeman ra, ua turu atu oia i te pae o te feia i parau e mea titauhia te faaroo ia noaa te ora. Ei tururaa i teie manaˈo, ua pia oia i te hoê buka tei nenei-faahou-hia e maha taime e tei ite-atoa-hia i roto e piti neneiraa Marite. Ia au i te parau a Geoffrey Cantor, ua riro te piaraahia teie buka ei “ohipa faufaa roa ˈˈe tei faahaere i te pǔpǔ [a Sandeman] i te rahi i rapaeau i to ˈna mau haamataraa i Ekosia.”

I te matahiti 1764, ua tere atu o Sandeman, e te tahi mau matahiapo o te pǔpǔ a Glass, i Marite, e tere tei faatupu i te aimârôraa e te patoiraa rahi. Noa ˈtu râ, ua faatupu atoa te reira i te haamauraahia te hoê pǔpǔ kerisetiano hoê â manaˈo i Danbury, i te hau no Connecticut.a I reira to Sandeman poheraa i te matahiti 1771.

Te mau tiaturiraa faaroo a Faraday

Ua farii te taurearea ra o Michael i te mau haapiiraa a Sandeman i tufahia mai e to ˈna mau metua. Ua haapii oia e ua faataa ê mai te mau pǐpǐ a Sandeman i te feia tei ore i faaohipa i te haapiiraa a te Bibilia. Ei hiˈoraa, ua patoi ratou i te amui atu i roto i te oroa faaipoiporaa faaroo a te Ekalesia no Beretane, ma te taotia i ta ratou mau oroa faaipoiporaa ia au noa i tei titauhia e te ture.

Ua riro te auraroraa i te mau hau faatere, ma te ore râ e amui atu i roto i te ohipa politita, ei tapao i faataa ê i te mau pǐpǐ a Sandeman. Noa ˈtu to ratou tiaraa melo huiraatira faaturahia, mea varavara roa ratou i te farii i te mau toroa tivila. Ia farii noa ˈtu râ ratou i teie mau toroa, aita ratou i faaô i roto i te mau pǔpǔ politita. Ua ririhia ratou no teie tiaraa to ratou. (A faaau e te Ioane 17:14.) Ua tiaturi te mau pǐpǐ a Sandeman e, o te Basileia o te Atua i nia i te raˈi te hau faatere tia roa. Ua faariro ratou i te ohipa politita mai “te hoê ohipa hauti faufaa ore, te hairiiri e te tia ore i te pae morare,” o ta Cantor ïa e tapao ra.

Noa ˈtu e ua faataa ê mai ratou i te tahi pae, aita ratou i rave i te hoê haerea tei au i to te Pharisea. Ua parau ratou e: “Te manaˈo nei matou e mea faufaa roa ia haapae i te Huru feruriraa e te Peu a te mau Pharisea no tahito ra, ma te faarahi i te mau Hara aore ra te mau Hopoia hau atu i ta te mau Papai i faataa; e ma te haafaufaa ore i te mau Ture a te Atua e te monoraa mai e te mau Tutuu aore ra te tahi mau Tatararaa manaˈo papu ore.”

Ua pee ratou i te peu tei faauehia e te mau Papai ra o te tiavaruraa i te tahi melo tei riro ei taero ava, ei taata eiâ, ei taata poreneia, aore ra ei taata rave tamau i te tahi atu mau hara iino mau. Mai te peu e e tatarahapa mau iho â te taata rave hara, e tamata na ratou i te faahoˈi mai ia ˈna. Mai te peu e aita ra, e pee na ratou i te faaueraa a te mau Papai “e faataa ê atu outou i taua taata parau ino” ra.—Korinetia 1, 5:5, 11, 13.

Ua auraro te mau pǐpǐ a Sandeman i te faaueraa Bibilia e haapae i te toto. (Ohipa 15:29) Ua faataa o John Glass e tei raro aˈe te nunaa o te Atua i te faaheporaa e auraro i te opaniraa i nia i te toto mai ta te Atua i faaue i na feia matamua ia haapae i te amu i te maa o te raau e ite ai i te maitai e te ino. (Genese 2:16, 17) Ua tuea noa te ofatiraa i te faaueraa no nia i te toto e te patoiraa i te faaohiparaa e tano i te toto o te Mesia, oia hoi ei taraehara. Ua faaoti o Glass e: “Ua riro e te riro noa nei â teie opaniraa i te amu i te toto ei ohipa faufaa rahi e te teitei roa ˈˈe.”

Ua tauturu te feruriraa te mau pǐpǐ a Sandeman i nia i te mau Papai, ia ratou ia ape e rave rahi marei. Ei hiˈoraa, i te pae no te faaanaanataeraa, ua pee ratou i te mau faaueraa a te Mesia ei aveia no ratou. “Eita ta matou e nehenehe e haamau i te mau Ture ta te Mesia i ore roa ˈtu i haamau,” o ta ratou ïa i parau, “e eita atoa ta matou e nehenehe e faaore i te tahi o ta ˈna i horoa mai. No reira, i te mea e aita i itehia mai ia matou te tahi vahi i reira te Faaanaanataeraa, ei pǔpǔ aore ra ei taata tataitahi, e opanihia ˈi; te manaˈo nei matou e mea tano ia Faaanaanatae, mai te peu noa ˈtu e aita i taaihia e te tahi mau Tupuraa hara mau.”

Noa ˈtu e ua haapao te mau pǐpǐ a Sandeman e rave rahi manaˈo tei niu-papu-hia i nia i te Papai, aita i matara maitai ia ratou te faufaaraa o te ohipa e faataa ê nei i te mau Kerisetiano mau, oia hoi, e tia i te taata atoa ia poro i te parau apî maitai o te Basileia ia vetahi ê. (Mataio 24:14) Teie râ, e nehenehe te taata atoa e haere mai i ta ratou mau putuputuraa, e ua tutava ratou i te horoa i te feia atoa i ani mai i te tumu o to ratou tiaturiraa.—Petero 1, 3:15.

Mea nafea teie mau tiaturiraa i te ohiparaa i nia i te aivanaa ra o Michael Faraday?

O Faraday, e pǐpǐ na Sandeman

Faahanahanahia, haapopouhia, faatura-rahi-hia no ta ˈna mau ohipa faahiahia i itea mai, ua ora Michael Faraday i te hoê oraraa haapeu ore. Ia pohe te tahi feia tuiroo e ia tiaturihia ia haere mai te feia tiaraa teitei i te hunaraa maˈi, eita Faraday e haere, inaha aita to ˈna haava manaˈo i faatia ia ˈna ia haere e ia amui atu i roto i te hoê oroa faaroo a te Ekalesia no Beretane.

Ei aivanaa, ua pee maite Faraday i te mea e nehenehe e haapapuhia na roto i te mau tupuraa mau. Ua ape ïa oia i te amuimui rahi atu i roto i te feia ite tei turu i to ratou iho mau manaˈo e tei aimârô. Mai ta ˈna i parau atu i te feia i faaroo mai ia ˈna, ‘eita iho â te hoê ohipa niu-papu-hia e faahape ia tatou, inaha mai te peu e e ohipa mau, te vai ra iho â te haapapuraa.’ Ua faataa oia e ua taaihia te ite aivanaa ‘i te mau tupuraa mau i hiˈopoa-maite-hia.’ Ma te faaoti i te hoê tatararaa ta ˈna i nia i te mau puai matamua o te natura, ua faaitoito Faraday i te feia i faaroo mai ia ˈna ia feruri i “Tei poiete i teie mau mea atoa.” I muri iho, ua faahiti oia i te parau a te aposetolo kerisetiano ra o Paulo: “Te mau mea hoi no ˈna e ore e tia ia hiˈo ra, te itea papuhia nei ïa i te mau mea i hamanihia nei, mai te hamaniraa mai â o teie nei ao; oia hoi to ˈna ra mana hope ra e te Atuaraa ra.”—Roma 1:20.

Te mea i faataa ê roa ia Faraday i te tahi atu mau aivanaa, o to ˈna ïa hinaaro e haapii i te Buka faauruahia a te Atua e tae noa ˈtu i te buka o te natura. “Ei melo no te pǔpǔ a Sandeman, ua itea mai ia ˈna te ravea no te ora ma te auraro i te ture morare a te Atua e ma te parau i tǎpǔhia mai no te ora mure more,” o ta Cantor ïa e tapao ra. “Na roto i to ˈna ite aivanaa, ua noaa ia ˈna te ite hohonu no nia i te mau ture materia ta te Atua i maiti no te faatere i te ao o te reva.” Ua tiaturi Faraday e “eita te mana teitei aˈe o te Bibilia e nehenehe e faahapahia e te ite aivanaa, area ra, ia faaohipahia te ite aivanaa ia au i te aveia kerisetiano mau, na ˈna ïa e haamaramarama i te tahi atu buka a te Atua [oia hoi te buka o te natura].”

Ua patoi Faraday ma te haehaa e rave rahi o te mau faahanahanaraa ta vetahi i hinaaro e horoa na ˈna. Ua faaite tamau oia e aita oia i anaanatae i te toroa chevalier. Aita ˈtu iˈoa ta ˈna i hinaaro maoti râ ‘o Faraday Tane tirara ˈtu ai.’ Ua horoa rahi oia i te taime no ta ˈna mau ohipa matahiapo, e tae noa ˈtu te tere-tamau-raa mai te oire pu i te oire iti o Norfolk no te haapao i te hoê pǔpǔ iti feia faaroo hoê â manaˈo e to ˈna e faaea ra i reira.

Ua pohe Michael Faraday i te 25 no Atete 1867, e ua tanuhia oia i te tanuraa maˈi Highgate i te pae apatoerau no Lonedona. Te faatia ra te taata papai oraraa ra o John Thomas e “ua tufa [o Faraday] na te huitaata i te manuïaraa mau i te pae aivanaa hau aˈe i te tahi atu aivanaa o te ihitaoˈa, e ua faaohipa mau â te mau mea i itea mai e ana i te hoê mana papu i nia i te huru o te oraraa o te nunaa maramarama.” Ua papai te vahine a Faraday, o Sarah, e: “E nehenehe noa ta ˈu e parau e o te Faufaa Api to ˈna aratai e ta ˈna ture; no te mea ua riro te reira no ˈna ei Parau na te Atua . . . tei riro ei titauraa na te mau Kerisetiano i teie nei tau mai i te tau a papaihia ˈi”—e haapapuraa puai no nia i te hoê aivanaa teitei tei ora mau ia au i to ˈna faaroo.

[Nota i raro i te api]

a Ua moe te pǔpǔ hopea a Sandeman, aore ra a Glass, i te mau Hau Amui no Marite i te omuaraa o teie senekele.

[Tumu parau tarenihia i te api 29]

Faatoroahia ei taata orero i te pu Beretane ra The Royal Institution, ua haaparare Michael Faraday i te ite aivanaa ma te hoê ravea e maramarama atoa ˈi te mau taurearea. Te vai ra i roto i te mau manaˈo ta ˈna i horoa i te tahi atu feia orero, te tahi mau manaˈo ohie roa e tano atoa i te mau Kerisetiano o teie nei tau e orero ra i mua i te taata, ia feruri.

◻ “Eiaha e paraparau vitiviti e te ru, eita hoi e taahia e eaha te parauhia ra, a haere mǎrû râ e te papu.”

◻ E tia i te taata orero ia tutava i te faaara i te anaanatae o te feia e faaroo maira “i te omuaraa o te oreroraa parau a haamaraa noa ˈi i te faito ma te ore râ e ite-tahaa-hia, e ma te ore e tapaohia e te feia e faaroo ra, ia araara noa râ te anaanatae i te roaraa o te tumu parau.”

◻ “E ere-roa-hia te taata orero i to ˈna tiaraa tura ia taui oia i ta ˈna oreroraa ia haapopou te taata e ia ani oia e ia faatiatiahia oia.”

◻ Nafea ia faaohipa i te hoê tino parau: “No ˈu nei, e tia ia ˈu . . . ia papai roa i te hoê tabula o [te tumu parau] i nia i te papie e ia faaî i te mau tuhaa ma te faahaamanaˈo, na roto anei i te faatuatiraa i te mau manaˈo aore ra te tahi atu ravea. . . . E faanaho vau i te mau upoo parau rarahi e te iti aˈe, e mea na reira vau ia tatuhaa i ta ˈu mau tumu parau.”

[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 26]

Both pictures: By courtesy of the Royal Institution

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono