Te tia maira o Mikaela, te tamaiti hui arii rahi ra
“Ia tae i te reira ra tau e tia mai ai te arii rahi ra o Mikaela, o tei tia mai e faatia i te mau tamarii a to oe ra mau taata.” — DANIELA 12:1.
1. Eaha te mau ohipa e tuu a muri aˈe ta te Bibilia i tohu mai, e eaha te uiraa no nia i te nunaa o te Atua ta te reira e faatupu mai?
UA FAAARA maitai mai Iehova i te taata e aore roa e hau i te fenua nei oi vai aˈe te au ore i rotopu i te arii no apatoerau e te arii no apatoa. Oia mau, o te au ore noa hoi te itehia e na puai e piti nei. Taa ê atu i te reira, i roto i te uˈanaraa o to raua au-ore-raa, e haamǎtaˈu mai te arii no apatoerau i te tuhaa pae varua o te mau tavini o te Atua hou ‘to ˈna hopea ra’. (Daniela 11:44, 45.) E ora ˈtu anei te nunaa a te Atua i taua haamǎtaˈuraa ra? Eaha ihora te roohia i nia i te arii no apatoa ia tae to ˈna enemi rahi i to ˈna hopea?
2, 3 a) Eaha te parau tohu i faaitehia i roto i te buka a Ezekiela o te tauturu mai ia tatou ia taa i te auraa o te parau tohu no nia i te arii no apatoerau e te arii no apatoa? b) Ia au i te parau tohu a Ezekiela, eaha te faahopearaa o taua aroraa rahi hopea ra e faatupuhia no te aro mai i te nunaa o te Atua?
2 E tauturu mai te hoê parau tohu e Ezekiela, i ora atoa na hoi i te tau o Daniela, ia pahono tatou i taua mau uiraa nei. Ua faaurua-atoa-hia mai hoi o Ezekiela e te Atua no te faaite i te parau no nia i te “mau mahana hopea” e no te faaara ˈtu i te nunaa o te Atua no nia i te aroraa a ‘Goga no Magoga’ i to ˈna fenua (Ezekiela 38:2, 14-16; Daniela 10:14). I roto i taua parau tohu ra, o Goga ra o Satani ïa, e ta ˈna mau nuu o te mau tavini atoa ïa a Satani i nia i te fenua nei, o te tamata i te hoê tamataraa hopea e te reira ma te ore hoi e manuïa, i te haamou roa i te nunaa o te Atua. I te mea hoi e e tupu taua aroraa ra, mai te aroraa a te arii no apatoerau, i te mau mahana hopea, mea tano mau atura ïa ia manaˈo e apatoerau e “haamau [ai] i to ˈna iho tiahapa, to ˈna iho fare [faaauhia i te mau fare hui arii ra] i na miti ra i nia i te mouˈa moˈa hanahana ra”. (Daniela 11:40, 45.) E manuïa anei taua aroraa ra?
3 Teie ta te parau tohu a Ezekiela e faaite ra: “E riro hoi ia tae i taua mahana ra ia tii mai Goga e rave i te fenua ra ia Iseraela, te na reira maira te Fatu ra o Iehova, e tupu ai tau riri tahoo i to ˈu nei mata. I te maˈi pohe e te toto ta ˈu parau atu ia ˈna ra; e ma te ûa rahi, e te ofai rahi ûa-paari, e te auahi, e te gopheri; e na ˈu e haamairi mai i te ûa i nia ia ˈna, e i nia i to ˈna ra mau pǔpǔ, e te taata e pee ia ˈna ra.” (Ezekiela 38:18, 22). Eita, eita te aroraa e manuïa. E ora ˈtu te mau kerisetiano area o Goga e to ˈna atoa ra taata e haamou-roa-hia ïa. — Ezekiela 39:11.
4. E ora ˈtu anei te arii no apatoa ia haamouhia te arii no apatoerau? Eaha ˈtu â te tahi mau parau tohu e turu mai i taua pahonoraa ra?
4 No reira, ma te papu maitai, te hopea o te arii no apatoerau o te hopea atoa ïa o Goga e to ˈna mau taata atoa e tae noa ˈtu hoi te arii no apatoa. Ua tano mau â te reira e te tahi atu mau parau tohu i faaitehia i roto i te buka a Daniela. Ei hiˈoraa, te ite ra ïa tatou e, i muri aˈe i to ˈna haamauraahia, e ‘haamou roa [te Basileia o te Atua] i te taatoaraa o taua mau basileia ra [oia hoi te arii no apatoerau e te arii no apatoa], e e vai tera e a muri noa ˈtu’. (Daniela 2:44.) Taa ê atu i te reira, i roto i te orama no nia i te puaaniho tei faaitehia ˈtu ia Daniela, ua faaauhia te hau politita beretane e marite i te i te hoê tara iti, o te haamouhia eiaha na te arii no apatoerau, na te hoê râ puai tei hau ê i te puai taata nei, “i te hopea mai o to ratou ra basileia”: “E ofati râ [te arii no apatoa] e aita e rima [taata].” — Daniela 7:24-27; 8:3-10, 20-25.
Mikaela, te [tamaiti hui arii] rahi
5. Eaha te Mauhaa ta Iehova e faaohipa no te faaora i to ˈna nunaa, e no te aha te reira e tano maitai ai?
5 E faaite mai te melahi i muri iho te iˈoa o te Mauhaa ta Iehova e faaohipa no te haamou roa i taua mau puai taatoa ra. Teie hoi ta ˈna e parau ra: “Ia tae i te reira ra tau e tia mai ai te arii [tamaiti hui arii] rahi ra o Mikaela, o tei tia mai ei faatia i te mau tamarii a to oe ra mau taata: ei reira te anotau ahoaho, aita ïa ahoaho mai te tupuraa mai o te fenua ra e tae roa aˈenei i teie nei taime: ia tae hoi i te reira tau e ora ˈi to oe mau taata, te feia atoa i papaihia i roto i te buka ra.” (Daniela 12:1). I te omuaraa o ta ˈna parau tohu, te faaite maira te melahi ia Mikaela o te aro ra no Iseraela, i te mau tamaiti hui arii no Peresia e no Iavana (Daniela 10:20, 21). E teie nei, te fatata ra te parau tohu i te hope, te “tia” ra taua Mikaela nei no te paruru i te nunaa o Daniela. O vai hoi taua tia o te paruru ra i te nunaa o te Atua?
6, 7. a) Ia au i te tahi mau taata tuatapapa bibilia no roto mai i te amuiraa faaroo kerisetiano, o vai o Mikaela? b) Eaha te mau haapapuraa bibilia e tauturu mai ia tatou, ia taa maitai e o vai o Mikaela?
6 I te omuaraa o te senekele XIX, te parau ra te taata tuatapapa i te Bibilia ra o Joseph Benson e, te Mikaela ta te Bibilia e faahiti ra “o te Mesia ïa”. I roto noâ i taua senekele ihora, ua farii o E. Hengstenberg, te hoê taata e turu i te haapiiraa a Lutero, e o “te Mesia hoi o Mikaela”. Na reira atoa te taata tuatapapa i te parau no nia i te Atua o J. Lange, ua papai oia i roto i ta ˈna faataaraa mai i te Apokalupo 12:7 e: “Te farii nei matou e o Mikaela (...) o te Mesia ïa tei ineine i te aro atu ia Satani, mai te haamataraa mai â.” Ua tano mau anei te reira manaˈo no nia ia Mikaela i te Mesia o te mau Papai? E nehenehe e parau e e.a
7 Ei hiˈoraa, te faaite ra te melahi e e ‘tia mai’ o Mikaela. I roto i te parau tohu a te melahi, te auraa o te parau ra ‘tia mai’ (hebera ʽamad) e nehenehe atoa hoi e parauhia e “te tururaa mai “(Daniela 11:1); aore ra, “upootia mai”, “orure”, “patoi” e “eiaha e tuu”. (Daniela 11:6, 11, 14, 15, 16a, 17, 25.) Area râ, e pinepine te reira i te faaohipahia i nia i te hoê arii o te mana mai aore ra o te ohipa ra ma to ˈna tiaraa arii (Daniela 11:2-4, 7, 16b, 20, 21, 25). Tera te auraa e tano maitai i te mau parau ta te melahi e faahiti ra i roto i te Daniela 12:1. Taa ê atu i te reira, i te mea hoi e o Iesu te Arii i maitihia e Iehova e ua faauehia ˈtu ia ˈna e haamou i te mau nunaa atoa i Aramagedo, te haapapu maira ïa taua irava nei e o Mikaela e o Iesu Mesia hoê noa ïa taata teie e parauhia ra (Apokalupo 11:15; 16:14-16; 19:11-16). E tano atoa taua manaˈo ra i te tahi atu â mau parau tohu no nia i te anotau i reira te Basileia o te Atua, e faaterehia mai e Iesu Mesia, e ohipa mai ai no te aro atu i te mau nunaa o teie nei ao. — Daniela 2:44; 7:13, 14, 26, 27.
8, 9. a) O vai, i te omuaraa ra, te ‘nunaa o Daniela’, e o vai, i teie mahana, taua nunaa ra? b) Nafea te anaanatae rahi o Mikaela i te ‘nunaa o Daniela’ i te iteraahia i roto i te roaraa o te mau senekele?
8 Mea maoro i teie nei to Mikaela apitiraa mai i te ‘nunaa o Daniela’, oia hoi te mau ati Iseraela. Tei roto atoa oia i taua nunaa ra i roto i te medebara e ua turu atu hoi ia ˈna no te aro atu i te mau “tamaiti hui arii” i te pae varua o te mau hau emepera i Tahito ra (Daniela 10:13, 21; Exodo 23:20, 21; Iuda 9). E i muri iho, ua haere mai oia i nia i te fenua nei, ua fanauhia mai ei taata ma te iˈoa ra o Iesu no te riro mai ei Mesia tiai-noa-hia na, te “huaai” i tǎpǔhia mai ia Aberahama, tupuna o Daniela (Genese 22:16-18; Galatia 3:16; Ohipa 2:36). Tera râ hoi, aita te Iseraela i te tino nei i roto i to ˈna taatoaraa i farii ia Iesu; no reira ˈtura ïa Iehova i ore faahou ai e farii ia ˈna, ma te faaore i te mau auraa taa ê e taai ra ia ˈna i taua nunaa ra (Mataio 21:43; Ioane 1:11). Ua opua aˈera oia e taati i to ˈna iˈoa i te tahi atu nunaa, te hoê “Iseraela a te Atua” i te pae varua, oia hoi te mau ati Iuda i te tino nei e te mau taata e ere i te ati Iuda tei tuu i to ratou tiaturiraa i nia ia Iesu. — Galatia 6:16; Ohipa 15:14; Petero 1, 2:9, 10.
9 Ua fa maira taua nunaa apî nei, oia hoi te amuiraa o te mau kerisetiano faatavaihia i te varua, i te matahiti 33 o to tatou nei tau, e ua riro atura hoi i taua taime ra ei Iseraela na te Atua, te ‘nunaa o Daniela’. (Roma 2:28, 29.) Hou aˈe oia e hoˈi atu ai i roto i te mau raˈi i te matahiti 33, ua tǎpǔ maira Iesu e e tamau â oia i te turu i te ‘nunaa o Daniela’, ia ˈna i parau atu i te mau melo e amui mai i taua Iseraela apî ra e: “E inaha, tei pihai atoa iho ïa vau ia outou, e tae noa ˈtu i te hopea o teie nei ao.” — Mataio 28:20; Ephesia 5:23, 25-27.
Te “tia” maira oia no te paruru i te nunaa o Daniela
10. Ia au i te mau parau a te melahi, eaha te ohipa hopea ta Mikaela e rave, e eaha te mau uiraa ta te reira e faatupu mai?
10 Te na ô faahou ra te melahi e e rave o Mikaela i te hoê ohipa taa ê mau. Teie hoi ta ˈna e parau ra: “Ia tae i te reira ra tau e tia mai ai te arii [tamaiti hui arii] rahi ra, o tei tia mai e faatia i te mau tamarii a to oe ra mau taata.” (Daniela 12:1). E ‘tia mai’ Iesu i roto i tei hea auraa? E, inaha, ua ‘faatia ê na oia i te nunaa o Daniela’, eaha ïa te auraa ia ‘tia mai’ oia? Ei pahonoraa i taua mau uiraa nei, e hoˈi anaˈe na tatou i muri i roto i te aamu o te nunaa o te Atua.
11. E nehenehe e parauhia e te “tia maira” o Iesu no te paruru i te mau tamarii o te nunaa o Daniela mai te matahiti 1914 maira, i roto i tei hea auraa?
11 I muri aˈe i to ˈna tia-faahou-raa, i te matahiti 33 ra, ua parau atura Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e: “O te mana atoa i te raˈi e te ao atoa nei ua pûpûhia mai tei ia ˈu anaˈe.” (Mataio 28:18). E hia rahiraa senekele to Iesu faaohiparaa to ˈna mana i nia i ta ˈna mau tavini faatavaihia i te varua e ora nei i nia i te fenua nei (Kolosa 1:13). I taua tau ra, aita râ i tae atura i te taime o Iesu e faaohipa ˈi i to ˈna mana ei Arii no te Basileia o te Atua. Maori te reira, i muri aˈe i to ˈna hoˈiraa ˈtu i nia i te raˈi, ua ‘parahi aˈera oia i te rima atau o te Atua i roto i te raˈi’ e tae roa ˈtu i te taime taua Basileia ra e haamauhia ˈi (Salamo 110:1, 2; Ohipa 2:34, 35). O te ohipa hoi ïa i tupu i te matahiti 1914, i te “tau i haapaohia ra”. (Daniela 11:29.) I taua matahiti ra, ua haamauhia Iesu ei Arii no te Basileia o te Atua e, i muri noa ˈˈe, na nia i to ˈna tiaraa melahi rahi ra o Mikaela, ua tiavaru aˈera oia ia Satani mai te mau raˈi mai (Apokalupo 11:15; 12:5-9). No reira, mai te matahiti 1914 maira, to Iesu “[tiaraa mai no te paruru]” i te mau tamarii o te nunaa o Daniela. — Salamo 2:6.
12, 13. Eaha te mau haamaitairaa faahiahia mau tei noaa i te nunaa o te Atua mai te matahiti 1914 maira, o te faaite mai e te ‘tia maira o Iesu no te paruru i te nunaa o Daniela’?
12 A tia mai ai oia no te rave i te mana arii e ‘no te paruru i te mau tamarii o te nunaa o Daniela’, ua riro mau â Iesu ei haamaitairaa no ratou. A huri mai ai oia ia Satani i nia i te fenua nei, ua tamâ aˈera ïa oia i te vahi i reira ratou e parahi atu ai a muri aˈe (Ioane 14:2, 3). I muri aˈe i te reira, ua nehenehe atura te mau tavini haapao maitai i pohe na, e faatia-faahou-hia mai e e ora ˈtu i nia i te raˈi oia hoi te vahi i faaineinehia no ratou (Tesalonia 1, 4:16, 17). Ua hamani-ino-rahi-hia te hoê toea o ratou e parahi noa râ i nia i te fenua nei, i te Tamaˈi rahi Matamua, o tei fatata roa hoi i te tapea i ta ˈna ohipa pororaa. Teie râ, i te matahiti 1919, ua tia faahou maira oia e ua i tea-faahou-hia maira i roto i te ao nei ei nunaa apî. — Isaia 66:7, 8; Apokalupo 9:14; 11:11, 12.
13 I muri aˈe, ua tapea Iesu i ta ˈna parau tǎpǔ oia hoi te ‘haaputu-ê-raa i te feia faatupu i te hapa e tei rave atoa i te parau ino no roto mai i to ˈna basileia’. (Mataio 13:41.) I te na reiraraa oia, ua rave aˈera ïa oia e ia vai mâ noa te amuiraa o te mau kerisetiano faatavaihia i te varua, tei ‘ite i to ratou Atua ra, e tei riro i te puai, e te haapao’. Te poro ra ratou i te parau apî maitai o te Basileia i te fenua atoa nei, ‘i te feia i haapii te taata ra e rave rahi tei pii ia ratou’. (Daniela 11:32, 33; Mataio 24:14.) Mai te matahiti 1935 mai, ua tahoê maira Iehova i taua amuiraa ra, i te tahi “mau mamoe ê atu” o te rahi noa ˈtura hoi e o te atuatu ra i te tiaturiraa e ora i nia i te fenua nei e o te apiti ra ma te haapao maitai i roto i te ohipa pororaa i te parau apî maitai o te Basileia o te Atua. — Ioane 10:16; Apokalupo 7:9, 14, 15.
14. Eaha te faahopearaa i itea mai, i roto i te roaraa o te mau mahana hopea, i te mea hoi e ua ‘tia mai Iesu no te paruru i te mau tamarii o te nunaa o Daniela’?
14 Te vai-noa-raa mai taua pǔpǔ kerisetiano ra, ua riro ïa ei mea faahiahia mau. I mua i te mau amahamaharaa politita o te ao nei, aita roa ˈˈe ratou i faaô noa ˈtu i te mau ohipa o teie nei ao, no te mea te faariro nei ratou ia ratou ei mau taata o te ora ˈtu i raro aˈe i te Basileia o te Atua (Ioane 17:14). No reira, aita na arii toopiti i faaea i te hamani ino ia ratou. Na reira hoi te haapaoraa hape, e rave rau ïa ta ˈna mau haaraa no te faaore roa ia ratou; maori hoi i te reira, te rahi noa ˈtura ratou, e te itehia ra ratou i teie mahana i roto hau atu i te piti hanere fenua e ua hau ratou i te toru milioni kerisetiano haapao maitai. Aita roa ˈtu hoê auraa to te paradaiso i te pae varua ta ratou e fanaˈo nei i raro aˈe i te faatereraa a te Mesia e te mau pouri taotao e te hepohepo e te huenane e itehia ra i roto i te ao nei (Isaia 65:13, 14). No reira, mai te haamataraa mai â te mau mahana hopea, ua “[tia mai]” Iesu no ‘te paruru i te mau tamarii o te nunaa o Daniela’. — Daniela 12:1.
‘Te tia’ maira o Mikaela
15. ‘E tia mai’ o Iesu i roto i tei hea auraa, e afea te reira e tupu ai?
15 ‘E tia mai’ o Iesu o tei ‘paruru ê na i te mau tamarii o te nunaa o Daniela’, i taua tau ra, i roto i tei hea auraa (Daniela 12:1)? Oia hoi, e tia ia ˈna ia rave i te hoê ohipa apî i roto i ta ˈna faatereraa. Oia mau, e tae mai te taime i reira oia e ohipa mai ai no te faaora i te ‘nunaa o Daniela’ na roto i te hoê haamouraa rahi ta te mau faatereraa taata e hinaaro no ratou (Ezekiela 38:18, 19). Te “taime” e parauhia ra i ô nei o “te tau hopea ïa” no te arii no apatoerau e no te arii no apatoa, ia haamǎtaˈu mai te arii no apatoerau i te tuhaa i te pae varua o te nunaa o te Atua (Daniela 11:40-45). Na mua ˈˈe râ i te reira, o te mau taata anaˈe e ora i raro aˈe i ta ˈna faatereraa o te tâuˈa i te faatereraa a Iesu (Salamo 2:2, 3). Ua tae mai râ te taime e “fa mai [ai] te Fatu ra o Iesu”, e e tia ˈtura ïa i te taatoaraa ia farii i to ˈna mana arii (Tesalonia 2, 1:7, 8). E mou te mau puai atoa e patoi ra i te Basileia. I muri aˈe i te reira e haamata mai ai te Faatereraa hoê tausani matahiti a Iesu apitihia mai e te feia e faatere i pihai iho ia ˈna. O te Basileia anaˈe atura ïa te faatereraa hoê roa e faatere mai i te huitaata nei. — Apokalupo 19:19-21; 20:4.
16. Ia “tia” mai Iesu, eaha ihora ïa te faahopearaa no te mau nunaa paieti ore?
16 Ia au i taua faataara parau ra, te na ô ra te melahi e ia tia mai o Mikaela, e tupu “te anotau ahoaho aita ïa ahoaho mai te tupuraa mai o te fenua ra e tae roa ˈˈenei i teie nei taime”. (Daniela 12:1; hiˈo Mataio 24:21.) E anotau haamouraa hoi te reira anotau no te feia paieti ore e e anotau faaoraraa no te feia haapao maitai (Maseli 2:21, 22). A hiˈo na, auê ïa riaria e itehia ˈtu e te feia paieti ore, ia tae i taua tau ra: “E ua parau atura i te mau mouˈa e te mau mato, A mairi mai i nia iho ia matou, e huna ia matou ia moe ê atu i te mata o tei parau i nia iho i te terono, e te riri o te Arenio ra: ua tae hoi i te mahana, rahi no to ˈna ra riri, e o vai te taata e mau?” — Apokalupo 6:16, 17.
17. Eaha te ohipa e roohia i nia i te mau nuu o Satani i nia i te fenua nei, o te arii no apatoerau e te arii no apatoa hoi vetahi o ratou?
17 Ua faataahia mai taua “anotau ahoaho ra” i nia i te mau nuu a Satani i nia i te fenua nei, i roto i te parau tohu a Ezekiela no nia ia Goga no Magoga: “E hiˈa oe i nia i te mau mouˈa i Iseraela nei, o oe, e to mau pǔpǔ atoa ra, e te feia rahi atoa i ǒ oe ra.” (Ezekiela 39:4). Ma te faahiti atoa i te parau no taua tau ahoaho iho ra, te na ǒ ra o Ieremia e: “E o tei pohe ia Iehova ra ia tae i te reira anotau, e riro ïa mai te hopea mai o te fenua, e tae noa ˈtu i te tahi hopea o te fenua ra.” (Ieremia 25:33). Ma te feaa ore, e riro mau taua anotau ra ei anotau ahoaho. E faaore roa Iesu i te mau rahiraa tamaˈi e tupu ra ia ‘tia mai’ oia no te haamou roa i te tumu o taua mau tamaˈi ra oia hoi te mau faatereraa a te taata. — Salamo 46:9; Korinetia 1, 15:25.
Te feia e ora ˈtu i te “tau ahoaho ra”
18. a) Eaha ïa te roohia i nia i te feia haamori mau i te Atua ia “tia” mai o Mikaela? b) Eaha te auraa ia “papaihia [te iˈoa] i roto i te buka ra”?
18 Ma te papu maitai, e ite te nunaa o te Atua i te au ore o to ˈna mau enemi ia ˈna, e “anotau ahoaho” râ hoi te reira no te feia paieti ore (Salamo 37:20). Teie ta te melahi i parau ia Daniela: “Ia tae hoi i te reira tau e ora ˈi to oe mau taata, te feia atoa i papaihia i roto i te buka ra.” (Daniela 12:1). I taua tau ra, e rave rahi atura ïa mau ‘tamarii o te nunaa o Daniela’ o tei pohe e ua noaa ia ratou i te haamaitairaa no te ora ˈtu i nia i te raˈi; ma te feaa ore e riro iho â ïa ratou i te tahoê atu ia Mikaela i roto i taua re rahi ra i te pae no te nuu (Apokalupo 2:26, 27; Salamo 2:8, 9). Eita te feia e parahi mai i nia i te fenua nei e amui atu i roto i te aroraa, e tapea râ ratou i to ratou haapao maitai, e e ora mai ratou (Apokalupo 17:14; 19:7, 8). E ora atoa mai to ratou mau hoa, oia hoi te “feia rahi roa”. (Apokalupo 7:9, 14.) To roto atura ïa te iˈoa o te toea faatavaihia e tae noa ˈtu hoi to te “mau mamoe ê atu” “i te buka ra”, oia hoi e itehia to ratou mau iˈoa i nia i te tabura o te feia e nehenehe e noaa ia ratou i te ǒ o te ora mure ore i nia i te raˈi aore ra i nia i te fenua nei. — Ioane 10:16; Exodo 32:32, 33; Malaki 3:16; Apokalupo 3:5.
19. a) Nafea, i te mea hoi e e “tia mai” oia, o Mikaela ia hopoi mai i te hau i nia i te fenua nei? b) E tiâ ia tatou ia pahono i tei hea ˈtu â uiraa?
19 E noaa i taua mau taata ra te haamaitairaa no te ite atu i te hau mau e haamauhia i nia i te fenua atoa nei. E riro ratou ei ite no te tupuraa taua parau tǎpǔ nei a Iehova, oia hoi: “E riro hoi te feia hamani ino ra i te tâpû-ê-hia, o te feia râ i tiaturi ia Iehova ra, no ratou ïa te fenua.” (Salamo 37:9). I te mea hoi o te Basileia o te Atua anaˈe te faatereraa e vai mai, e riro ïa te mau taata atoa e ora ˈtu i nia i te fenua nei ei mau tavini anaˈe na Iehova (Isaia 11:9). No reira, no te faatupu i te hau i roto i te huitaata nei o Mikaela e “tia mai” ai i te “hopea” o na arii toopiti ra. Eita hoê noa ˈˈe mauhaa tamaˈi aore ra hoê noa ˈˈe ravea a te mau puai rarahi e nehenehe e tapea ia ˈna. Te auraa ra, e tia ïa ia tatou ia tiai i taua anotau ra e fanaˈo atu ai i te hau? Eita, te vai ra te hoê hau e fanaˈohia nei e te mau kerisetiano i teie nei iho â; oia, te hoê hau tei hau ê ia faaauhia i te tau tamaˈi ore ra. Eaha ïa taua hau ra? Te horoa mairâ te parau tohu ta te melahi i faaite mai ia Daniela i te tahi mau haamaramaramaraa no nia i taua hau ra.
[Nota i raro i te api]
a I te mea hoi e e parauhia o Mikaela te melahi rahi, te manaˈo nei ïa vetahi pae e ia horoahia teie tiaraa no Iesu mai te huru ra ïa e te tuuhia ra oia i raro roa (Iuda 9). Teie râ, te vai ra te mau haapapuraa e, noa ˈtu â ïa e ua tiaturi na paha ratou i te Torutahi, ua farii te mau taata tuatapapa bibilia a te amuiraa faaroo kerisetiano i faahitihia i nia nei e, o Mikaela ra o Iesu ïa.
Te haamanaˈo ra anei outou?
◻ O vai o Mikaela, te tamaiti hui arii rahi ra?
◻ O vai i teie mahana, te nunaa o Daniela?
◻ Te paruru ra o Mikaela i te nunaa o Daniela i teie nei i roto i tei hea auraa?
◻ Fatata roa o Mikaela i te tia mai ma te faahiahia mau mai te aha te huru?
◻ O vai te ora ˈtu i te tau o Mikaela e tia mai ai?
[Hohoˈa i te api 9]
E ore roa te hoê tamataraa hopea no te haamou i te nunaa o te Atua e manuïa, nafea?
[Hohoˈa i te api 11]
E ora te nunaa o te Atua ia “tia mai” o Mikaela no te faaore roa i te au ore i rotopu i na arii toopiti.