Tatuhaaraa—E opani anei no te ohipa teotaratia?
TATUHAARAA—no te mau taata e rave rahi, o te hopea ïa o te hoê tau hepoheporaa maoro e te fifi atoa. I muri aˈe i to ratou rohirohiraa i te pee i te hoê tereraa ohipa haumani aore ra teimaha roa, e rave rahi te tiai nei i te tatuhaaraa mai te hoê opani no te fanaˈo i te oraraa ohie e te tiamâ. Mea pinepine râ, e matara ˈtu teie opani i nia i te fiu e te faatau. Eita hoi te arearearaa e te mau ohipa faaanaanatae e horoa mai i te manaˈo faufaa e noaa mai ia rave anaˈe tatou i te ohipa.
No te mau Ite no Iehova, e nehenehe te tatuhaaraa e riro ei ‘opani rahi e te maitai tei iriti’ i nia i te ohipa. (Korinetia 1, 16:9) Noa ˈtu e e fifi e e taotiaraa atoa to te ruauraa, ua ite te tahi feia ruhiruhia e, na roto i te tauturu a Iehova, e nehenehe ratou e faarahi i ta ratou taviniraa ia ˈna. A rave na i te hiˈoraa o te tahi mau Kerisetiano ruhiruhia no te fenua Holane. I te matahiti taviniraa 1995, e 269 o na hau atu i te 1 223 pionie (feia poro o te Basileia ma te taime taatoa) tei roto i te area e 50 matahiti aore ra hau atu. I rotopu ia ratou, e 81 tei raeahia e 65 matahiti aore ra hau atu.
E nehenehe vetahi e tavini ei pionie na roto i te pee-noa-raa i te tabula ohipa vitiviti o ta ratou i matau a rave noa ˈi ratou i te ohipa. (A faaau e te Philipi 3:16.) Te haamanaˈo ra te hoê Kerisetiano tatuhaahia o Karel te iˈoa e: “Ia ˈu i rave i te ohipa, ua matau vau i te haamata i te poipoi i te hora 7 e te afa. I to ˈu tatuhaaraahia, ua manaˈo atura vau e tamau noa mai ta ˈu i matau. E haamata vau i te mahana na roto i te opereraa i te vea na te mau aroâ i mua i te vahi tapaeraa pereoo auahi i te mau poipoi atoa i te hora hitu.”
O te porotarama faanaho-maitai-hia te tahi atu ravea e manuïa ˈi. (Maseli 21:5) Ei hiˈoraa, ua nehenehe vetahi e tuu i te moni i te hiti no te turu ia ratou i roto i ta ratou taviniraa. Ua faaoti vetahi e faaiti i ta ratou mau haamâuˈaraa e ia rave i te tahi ohipa afa taime. A hiˈo na ia Theodore raua Ann. I to raua faaipoiporaa, ua haamata raua i te taviniraa pionie e tae roa i te taime i faahepo ai ta raua mau hopoia utuafare ia raua ia faaea i te taviniraa pionie. Aita râ to raua feruriraa pionie i ore! A paari ai ta raua mau tamahine, ua faaitoito-noa-hia raua ia rave i te taviniraa pionie. Te mea faufaa roa ˈtu â, ua horoa Theodore raua Ann i te hiˈoraa maitai, ma te rave pinepine i te taviniraa pionie tauturu. A paari roa mai ai te mau tamahine, ua haamata ˈtura Theodore raua Ann i te faaiti mai i ta raua ohipa rapaeau ia rahi aˈe to raua taime no te pororaa.
I muri aˈe to ta raua mau tamahine haamataraa i te taviniraa ma te taime taatoa e to ratou faarueraa mai i te fare, ua haamata ˈtura o Ann i te tavini ei pionie. I te hoê mahana, ua faaitoito atura oia ia Theodore ia faarue i ta ˈna ohipa. “E nehenehe tâua e riro ei pionie,” o ta ˈna ïa i parau. Ua faaara ˈtura Theodore i ta ˈna paoti ohipa i ta ˈna opuaraa. Ua maere roa oia i te pûpûraa mai ta ˈna paoti ohipa i te hoê ohipa afa mahana, ma te parau e: “Te hinaaro ra oe e tavini taatoa i tera paoti ohipa [i nia i te raˈi].” Te oaoa nei Theodore raua Ann i te rave-amui-raa i te taviniraa pionie.
Ua haamata vetahi i te taviniraa pionie no te tahi mau ohipa i tupu i roto i to ratou oraraa. I te pohe-taue-raa ta raua tamahine e ta raua mootua, ua feruri aˈera te tahi feia faaipoipohia ruhiruhia e nafea raua ia faaohipa i te mau matahiti e toe ra i mua ia raua. (Koheleta 7:2) Taa ê atu i te vaiiho ia raua ia paruparu roa i te mauiui, ua haamata raua i te taviniraa ma te taime taatoa, e ua hau atu i te vau matahiti i teie nei to raua oaoaraa i roto i teie taviniraa!
Oia mau, e tia ia puai te manaˈo no te faaea i roto i te taviniraa ma te taime taatoa. Ei hiˈoraa, ua haamata Ernst e ta ˈna vahine, o Riek, i te taviniraa pionie i te taime iho a faarue ai ta raua mau tamarii i te fare. I muri noa iho, ua pûpû maira te hoê hoa tapihoo a Ernst i te hoê ohipa aufau-maitai-hia. Ua pahono atu o Ernst e: “Aita ˈtu paoti ohipa maitai aˈe i ta mâua, e eita mâua e hinaaro e faarue ia ˈna!” No te mea ua tavini noa Ernst e ta ˈna vahine i te “paoti ohipa” ra o Iehova, ua matara te tahi atu mau haamaitairaa no te taviniraa no raua. Ua tavini raua i roto i te ohipa haaati hau atu i te 20 matahiti e ua tamau noa raua i te taviniraa pionie e tae roa mai i teie mahana. Ua tatarahapa anei raua i te mau haapaeraa ta raua i rave? Tau taime i teie nei, ua papai raua e: “Mai te peu e e faatia Iehova, i roto e toru avaˈe e faatupu mâua i te oroa no te 50raa matahiti o to mâua faaipoiporaa, te pii-pinepine-hia nei te oroa auro. Teie râ, te parau nei mâua ma te papu maitai e, ua haamata to mâua mau matahiti auro i te taime mâua i haamata ˈi i te taviniraa pionie.”
E rave rahi te ite nei e, te opani e aratai i te ohipa rahi atu â, e aratai atoa ïa i te oaoa rahi atu â! Te na ô ra te hoê taeae tei haamata i te taviniraa pionie e piti hebedoma i muri aˈe i te 65raa o to ˈna matahiti e: “E tia ia ˈu ia parau e aita vau i ite aˈenei i te hoê tau i roto i to ˈu oraraa tei î maitai i te mau haamaitairaa mai te mau ahuru matahiti taviniraa pionie i mairi aˈenei.” Te na ô ra te tahi na hoa faaipoipo tei tavini ei pionie hau atu i te hitu matahiti e: “Eaha ˈtu â hoi ta te mau hoa faaipoipo i roto i to mâua faito matahiti e i to mâua huru tupuraa e rave? Te ite pinepine nei mâua i te mau taata mai ia mâua te huru i roto i te tuhaa fenua—te parahi noa ra i roto i to ratou fare, te poria noa ˈtura, te ruau e te etaeta noa ˈtura to ratou tino. Na te taviniraa e faaitoito noa nei ia mâua i te pae feruriraa e i te pae tino. O mâua noa. Mea pinepine mâua i te ata noa e te oaoa nei mâua i te oraraa.”
Parau mau, e ere te feia ruhiruhia atoa te nehenehe e tavini ei pionie. Ia tiaturi râ teie mau Kerisetiano e te mauruuru nei Iehova i te faito ta ratou e rave nei i roto i ta ˈna taviniraa. (A faaau e te Mareko 12:41-44.) Ei hiˈoraa, ua tapeahia te hoê tuahine huma i roto i te hoê fare utuuturaa maˈi. Teie râ, te matara noa râ te hoê opani no te ohipa i mua ia ˈna! Ua ani mai te hoê taote ia ˈna e mea nafea oia ia faaohipa i to ˈna taime. Te faatia ra oia e: “Ua parau atu vau e aita to ˈu taime i navai. Ua maere oia. Ua parau atu vau e no te mea ïa ua î to ˈu oraraa i te mau ohipa anaanatae roa. E ere o vau anaˈe, tera râ, te imi nei au i te tahi feia o ratou anaˈe e te tamata nei au i te faaite ia ratou eaha ta te Atua e faaineine ra no te huitaata nei.” Te parau haapoto ra oia e: “Eita e nehenehe e titau rahi roa i te hoê taata tei fatata i te 80 matahiti. A pure no ˈu ia nehenehe â vau e aratai e rave rahi taata ia Iehova ra.”
Ua tae anei outou i te matahiti tatuhaaraa? Mea ohie aˈe paha ia faaiti mai i te rave i te ohipa, e ere râ te reira te opani e fanaˈo ai i te haamaitairaa i te pae varua. A feruri i to outou huru tupuraa ma te pure. Peneiaˈe e nehenehe outou e tomo atu na roto i te opani e aratai i te ohipa rahi atu â i roto i te taviniraa a Iehova.
[Hohoˈa i te api 25]
E nehenehe te tatuhaaraa e aratai i te ohipa rahi atu â i roto i te taviniraa