“A haapii mai ia matou i te pure”
“E TE Fatu, a haapii mai ia matou i te pure.” Na te hoê pǐpǐ a Iesu Mesia i faahiti i teie aniraa. (Luka 11:1) Papu maitai, mea haafaufaa roa na teie pǐpǐ aita i faahitihia te iˈoa i te pure. Te farii atoa nei te feia haamori mau i teie mahana i to ˈna faufaaraa. Inaha, o te pure te ravea e faaroohia mai ai tatou e te Taata Rahi roa ˈˈe o te ao taatoa nei! A hiˈo na ïa! Te haapao maira “Tei faaroo i te pure” i to tatou mau haapeapearaa e mau ahoaho. (Salamo 65:2) Te mea faufaa roa ˈtu â, na roto i te ravea o te pure, te haamauruuru nei e te arue nei tatou i te Atua.—Philipi 4:6.
Teie râ, na roto i te mau parau ra “a haapii mai ia matou i te pure,” te matara maira te tahi mau uiraa faufaa roa. Ati aˈe te ao nei, te faaohipa nei te mau huru haapaoraa atoa e rave rahi ravea no te haafatata ˈtu i te Atua. No reira, te vai ra anei te hoê ravea tano e te hoê ravea tano ore no te pure? No te pahonoraa, e hiˈo mai tatou na mua i te tahi mau peu faaroo matauhia no nia i te pure. E anaanatae iho â râ tatou i nia i te mau peu e ravehia ra i Marite Latino.
Mau hohoˈa e te “mau peata”
I te pae rahi, e mea faaroo roa te mau fenua no Marite Latino. Ei hiˈoraa, ati aˈe ia Mexique, te itehia nei te peu matauhia e pure i te “mau peata.” Oia mau, e peu matauhia ia ite i te “mau peata” i roto i te mau oire no Mexique, no reira ïa te tahi mau oroa e faatupuhia ˈi i te tahi mau mahana. Te pure atoa ra te mau Katolika no Mexique e rave rau hohoˈa. Teie râ, no te taa e teihea “peata” te tiaorohia, tei te huru aniraa ïa ta te taata haamori e hinaaro ra e faatae. Mai te peu e te imi ra te hoê taata i te hoê hoa e faaipoipo, e tuama ïa o ˈna i te hoê mori hinu no Antoine “Peata.” Te hoê taata e hinaaro ra e ratere na nia i te pereoo uira, e huri tia ˈtu o ˈna i nia ia Christophe “Peata,” te peata no te mau ratere na nia i te pereoo uira iho â râ.
Nohea mai râ teie mau huru peu? Te faaite maira te aamu e te tapaeraa te mau Paniora i Mexique, ua ite ratou i te mau taata e haamori na i te mau atua etene. I roto i ta ˈna buka ra Los Aztecas, Hombre y Tribu (Te mau Aztèque, te taata e te opu fetii), te na ô ra Victor Wolfgang von Hagen e: “E atua to te mau mea atoa, e atua to te raau taitahi, e atua aore ra e ruahine to te ohipa taitahi, to te feia atoa i haapohe ia ratou iho. O Yacatecuhtli te atua o te feia hoo taoˈa. I roto i teie ao e rave rau atua, mea taa maitai te mau hinaaro e te mau opuaraa a te mau atua atoa.”
No te mea hoi e hoê â hohoˈa to teie mau atua e to te “mau peata” Katolika, i to te feia haru fenua no Paniora tamataraa i te “Faakerisetiano” i te feia tumu, ua faarue atura teie mau taata tumu i ta ratou mau idolo no te haamori i te “mau peata” a te ekalesia. Ua faˈi te hoê tumu parau i roto i te vea ra The Wall Street Journal e no roto mai te haapaoraa Katolika i roto i te tahi mau tuhaa no Mexique i te mau tumu etene. Ua tapaohia e i roto i te hoê tuhaa fenua, ua tuea te rahiraa o na “peata” e 64 faahanahanahia e te huiraatira i “te mau atua taa ê no Maya.”
Te faaite ra te Buka parau paari katolika apî (beretane) e “te vai ra i rotopu i te peata e te feia no te fenua, te hoê taairaa piri o te tiaturiraa papu, . . . te hoê taairaa o te haamaitai ra e o te faahohonu ra i te taairaa e te Mesia e te Atua, aita râ e faaiti maira.” Tera râ, nafea te hoê taairaa no roto mai hoi i te mau peu etene ma te taa maitai, e nehenehe ai e faahohonu i te taairaa o te hoê taata e te Atua mau? Te au mau ra anei te Atua i te mau pure e faataehia ra i teie mau huru “peata”?
Nohea mai te pure rotario
Te tahi atu peu matauhia, o te faaohiparaa ïa i te pure rotario. Te faataa ra te Diccionario Enciclopédico Hispano-Americano (Titionare parau paari Marite-Paniora) i te rotario mai te hoê “fifi e pae ahuru aore ra hanere pae ahuru huero to nia iho vahihia e tau ahuru tuhaa faataa-ê-hia e te mau huero rarahi aˈe e e puoihia e te hoê satauro, e toru huero na mua noa ˈˈe, i teie mahana.”
Ma te faataa e nafea ia faaohipa i te pure rotario, te na ô ra te hoê buka Katolika e: “Te Pure Rotario Moˈa o te hoê ïa huru pure parau-vaha-hia e i roto i te feruriraa no nia i te mau Parau aro o ta tatou taraehara. Te taatoaraa, hoê ahuru ma pae tatuhaaraa o te rotario. I roto hoê tatuhaaraa tataitahi e faahitihia te Pure a te Fatu, e ahuru taime Ave Maria, e hoê Gloria Patri. E feruri-hohonu-hia i nia i te hoê parau aro i roto i te tatuhaaraa tataitahi.” Te mau parau aro, o te mau haapiiraa ïa e tia i te mau Katolika ia ite, i roto i teie tupuraa no nia i te oraraa, te mauiui, e te pohe o Iesu Mesia.
Te na ô ra Te buka parau paari a te ao nei (beretane) e: “Ua haamata te mau pure matamua e te rotario i roto i te Kerisetianoraa i te Anotau no Ropu, ua parare noa râ oia i te mau matahiti 1400 e 1500.” O te haapaoraa Katolika noa anei o te faaohipa ra i te pure rotario? E ere. Te na ô ra te Diccionario Enciclopédico Hispano-Americano e: “Te faaohipa-atoa-hia ra teie mau huero i roto i te mau haapaoraa Mahometa, a te Dalai Lama e a Bouddha.” Oia mau, te tapao ra te Buka parau paari o te haapaoraa e te mau haapaoraa (beretane) e: “Ua manaˈohia e no roto mai te pure rotario a te mau Mahometa i te haapaoraa a Bouddha, e ua farii ihora te mau Kerisetiano i teie peu a te mau Mahometa i te tau o te mau Tamaˈi faaroo.”
Te parau nei vetahi e te faaohipahia ra te pure rotario no te faahaamanaˈo-noa-raa, ia titau-anaˈe-hia e ia faahiti-noa-hia te tahi mau rahiraa pure. Teie râ, te farii ra anei te Atua ia faahitihia te pure rotario?
Aita e faufaa no tatou ia tuatapapa aore ra ia aimârô e mea tano anei aore ra mea faufaa anei teie mau huru peu. Ua horoa Iesu i te hoê pahonoraa mana i te aniraa a ta ˈna mau pǐpǐ e haapii ia ratou ia pure. E maramarama e e maere paha te tahi feia taio i ta ˈna i parau.
[Hohoˈa i te api 3]
Te faaohipa rahi nei te Katolika i te mau huero rotario. Nohea mai râ?