Te mau maitai aore ra te mau ino—Mau hiˈoraa no tatou i teie mahana
“Roohia ihora ratou e taua mau mea ra ei hiˈoraa, e ei aˈo mai hoi ia tatou, i te feia i roohia mai i te hopea o te mau tau nei, i papaihia ˈi.”—KORINETIA 1, 10:11.
1. Mai te hoê taata e hiˈopoa ra i te hoê tauihaa, eaha te tia ia tatou ia hiˈopoa?
MA TE ite-ore-hia i raro aˈe i te peni, e nehenehe te tutae auri e haamata i te aai i te hoê tauihaa auri. Te tahi taime paha i muri roa e itehia ˈi te tutae auri i nia iho. Oia atoa, e nehenehe te tahi mau huru e mau hiaai e ino i roto i te mafatu o te hoê taata hou te reira e faatupu ai i te mau faahopearaa ino roa aore ra e ite-atoa-hia ˈi e vetahi ê. Mai ta outou e hiˈopoa maitai i te hoê tauihaa no te ite eita anei oia e tutae aurihia, e nehenehe atoa ïa te hoê hiˈopoa-maitai-raa i to tatou mafatu e te atuatu-oioi-raa e faaherehere i to tatou taiva-ore-raa kerisetiano. Oia hoi te auraa, e nehenehe ta tatou e fanaˈo i te mau maitai a te Atua e e ape i te mau ino no ǒ mai i te Atua ra. Te manaˈo ra paha vetahi e ere i te mea faufaa roa te mau maitai e te mau ino i faahitihia i nia ia Iseraela i tahito ra no te feia e ora ra i roto i te hopea o teie faanahoraa o te mau mea. (Iosua 8:34, 35; Mataio 13:49, 50; 24:3) Mea hape râ teie manaˈo. E nehenehe ta tatou e faufaa-rahi-hia i te mau hiˈoraa faaararaa o Iseraela, mai tei faahitihia i roto i te Korinetia 1, pene 10.
2. Eaha ta te Korinetia 1, 10:5, 6 e parau ra no nia i te mau tupuraa i farereihia e Iseraela i roto i te medebara?
2 Te faaau ra te aposetolo Paulo i te mau ati Iseraela i raro aˈe ia Mose e te mau Kerisetiano i raro aˈe i te Mesia. (Korinetia 1, 10:1-4) Noa ˈtu e e nehenehe hoi ta te nunaa Iseraela e tomo i roto i te Fenua i Tǎpǔhia mai, “aita râ te Atua i mauruuru i te rahi o ratou ra: pohe ihora hoi ratou i te medebara ra.” Teie râ ta Paulo i parau i te mau hoa kerisetiano e: “Ua riro hoi taua mau mea ra ei hiˈoraa na tatou, ia ore tatou ia nounou i te mau mea iino ra, mai ia ratou i nounou ra.” (Korinetia 1, 10:5, 6) I roto i te mafatu e atuatuhia ˈi te mau hiaai, e tia ïa ia tatou ia haapao maitai i te mau hiˈoraa faaararaa ta Paulo e faahiti ra.
Faaararaa no nia i te haamoriraa idolo
3. Nafea to te mau ati Iseraela hararaa e te kafa auro?
3 Teie te faaararaa matamua a Paulo: “Eiaha atoa outou ei haamori idolo, mai te hoê pae o ratou ra; oia hoi tei papaihia ra e, I parahi te mau taata i raro e amu e e inu hoi, e tia aˈera i nia e upa.” (Korinetia 1, 10:7) Teie hiˈoraa faaararaa e horoahia ra oia hoi ua hoˈi faahou te mau ati Iseraela na nia i te mau eˈa no Aiphiti e ua hamani i te hoê kafa auro no te haamori. (Exodo, pene 32) Ua faaite te pǐpǐ ra o Setephano i te fifi rahi: “[Te Atua] tei ore i faaroohia e to tatou hui metua ra, e hopara ê atura ratou ia ˈna, e hoˈi faahou atura hoi to ratou aau i Aiphiti; a na ô atu ai ia Aarona ra e, E hamani oe i te atua ei na mua ia tatou; area Mose i aratai mai ia tatou mai Aiphiti maira, aore ïa tatou i ite ia ˈna. Ua hamani ihora ratou i te kafa i taua mau mahana ra, e hopoi atura hoi i te tusia i taua idolo ra, e oaoa ˈtura i ta to ratou iho rima i hamani ra.” (Ohipa 7:39-41) A tapao na e i roto i “to ratou aau” ua atuatu te mau ati Iseraela faaroo ore i te mau hiaai tano ore o tei aratai i te haamoriraa idolo. “Ua hamani ihora ratou i te kafa . . . e hopoi atura hoi i te tusia i taua idolo ra.” Hau atu â, ua “oaoa ˈtura i ta to ratou iho rima i hamani ra.” Te vai ra te upaupa, te himene, te ǒri, te maa, e te inu. Papu maitai, mea faahema e mea anaanatae te haamoriraa idolo.
4, 5. Teihea mau peu haamori idolo e tia ia tatou ia ape?
4 Te haamori mau nei te Aiphiti no teie tau—te ao a Satani—i te faaanaanataeraa manaˈo. (Ioane 1, 5:19; Apokalupo 11:8) Te faarirohia nei ei idolo te feia hauti teata, te feia himene, e te feia tuaro tuiroo, oia atoa ta ratou ori, ta ratou upaupa, to ratou mau manaˈo no nia i te mau taime arearea e te au. E rave rahi tei hema i to ratou faaô-roa-raa ˈtu i roto i te faaanaanataeraa manaˈo a faahua haamori noa ˈi ratou ia Iehova. Ia titauhia e ia aˈohia te hoê Kerisetiano no ta ˈna hara, e pinepine no ǒ mai paha to ˈna paruparu i te pae varua i te inuraa i te ava, te oriraa, e te arearearaa o te fatata ˈtu i te haamoriraa idolo. (Exodo 32:5, 6, 17, 18) Mea maitai e mea oaoa vetahi mau faaanaanataeraa manaˈo. I teie râ mahana, te haamâha ra te rahiraa upaupa, ori, hohoˈa tavirihia, e hohoˈa video a te ao nei i te mau hiaai ino o te tino.
5 Aita te mau Kerisetiano mau e hema ra i te haamoriraa idolo. (Korinetia 2, 6:16; Ioane 1, 5:21) Ia haapao maitai ïa tatou tataitahi ia ore tatou ia faatîtîhia e te mau faaanaanataeraa manaˈo haamori idolo e ia mauiui i te mau faahopearaa ino o te arearea-rahi-raa a to teie nei ao. Mai te peu e e vaiiho tatou iho ia ohipa mai teie nei ao i nia ia tatou, e nehenehe te mau hinaaro e te mau huru iino, fatata e ore e itehia, e ô mai i roto i te feruriraa e te mafatu. Ia ore ia faatitiaifarohia, e nehenehe te reira e hope na roto i te ‘haapoheraa i te medebara ra’ o te faanahoraa a Satani.
6. Teihea ohipa maitai te tia ia tatou ia rave no nia i te faaanaanataeraa manaˈo?
6 Mai ia Mose, i te taime a faatupuhia ˈi te haamoriraa i te kafa auro ra, te na ô ra “te tavini haapao maitai e te paari” e: “O vai to Iehova ra? o te horo mai ïa ia ˈu nei.” E nehenehe te raveraa i te ohipa maitai no te faaite e te turu papu nei tatou i te haamoriraa mau e faaora. Ua ohipa oioi te opu o Levi no te haapae i te mau ohipa iino. (Mataio 24:45-47; Exodo 32:26-28) No reira, a hiˈopoa maitai i te mau faaanaanataeraa manaˈo, te upaupa, te mau hohoˈa video, e te vai atu â o ta outou e maiti. Mai te peu e mea ino i roto i te tahi huru, a turu ia Iehova. Ma te tiaturi i te Atua na roto i te pure, a taui i te faaanaanataeraa manaˈo e te upaupa ta outou e maiti e a faaore roa i te mau tauihaa o te faaino i te pae varua, mai ia Mose atoa i vavahi i te kafa auro.—Exodo 32:20, Deuteronomi 9:21.
7. Nafea tatou e nehenehe ai e paruru i to tatou mafatu taipe?
7 Nafea ïa tatou ia ore to tatou mafatu ia tutae aurihia? Na roto i te haapiiraa i te Parau a te Atua ma te tuutuu ore, te vaiihoraa ia ô roa ta ˈna parau mau i roto i to tatou feruriraa e to tatou mafatu. (Roma 12:1, 2) Parau mau, e tia ia tatou ia haere tamau i te mau putuputuraa kerisetiano. (Hebera 10:24, 25) Te haereraa i te mau putuputuraa i te tahi taime noa, mai te huru ra e te tapoihia ra te hoê vahi tutae auri i te peni. E nehenehe paha te reira e faaanaana ia tatou no te tahi taime noa, eita râ te reira e faaafaro i te fifi rahi. Area ra, na roto i te faaineineraa na mua ˈˈe, te feruri-hohonu-raa, e te apiti-rahi-raa i te mau putuputuraa, e nehenehe ta tatou e iriti ê roa i te mau tuhaa tutae auri o te nehenehe hoi e aa i roto i te hohonuraa o to tatou mafatu taipe. Na te reira e tauturu ia tatou ia ati maite i te Parau a te Atua e e haapaari ia tatou ia faaruru i te mau tamataraa i nia i te faaroo e ia “maitai roa . . . eiaha ei hapa.”—Iakobo 1:3, 4; Maseli 15:28.
Faaararaa no nia i te poreneia
8-10. (a) Eaha te hiˈoraa faaararaa e faahitihia ra i roto i te Korinetia 1, 10:8? (b) Nafea te mau parau a Iesu i roto i te Mataio 5:27, 28 e nehenehe e faaohipahia ma te faufaa?
8 I roto i te tahi atu hiˈoraa a Paulo, teie te aˈoraa e horoahia mai ra: “E eiaha atoa tatou e faaturi mai te hoê pae o ratou i faaturi ra, e pohe ihora e piti ahuru e toru tiahapa i te tausani i te mahana hoê ra.”a (Korinetia 1, 10:8) Ua faahiti te aposetolo i te tau a haamori ai te mau ati Iseraela i te mau atua hape e a ‘haaviivii ai ratou ia ratou iho i te mau vahine no Moabi ra.’ (Numera 25:1-9) O te pohe te utua o te peu tia ore i te pae taatiraa! Ia atuatu-noa-hia te mau manaˈo e te mau hinaaro tia ore i te pae taatiraa ma te mâha ore, mai te huru ra e e vaiiho noa ia “tutae aurihia” te mafatu. Ua na ô Iesu e: “Ua faaroo hoi outou, e i parauhia mai te feia tahito ra e, Eiaha oe e faaturi. Te parau atu nei râ vau ia outou, O te hiˈo noa ˈtu i te vetahi ê ra vahine ei faatupu i te hinaaro, ua faaturi ïa ia ˈna i to ˈna ihora aau.”—Mataio 5:27, 28.
9 Na roto i te ‘hiˈo-noa-raa ˈtu i te vetahi ê ra vahine ei faatupu i te hinaaro,’ ua faatupu aˈera te mau melahi faaroo ore i te mau manaˈo faufau hou te Diluvi i te tau o Noa. (Genese 6:1, 2) A haamanaˈo na i te hoê o te mau ohipa ino roa ˈˈe i tupu i roto i te oraraa o te Arii ra o Davida, ua haamata na roto i to ˈna hiˈo-tamau-noa-raa i te hoê vahine. (Samuela 2, 11:1-4) Area ra Ioba, te hoê taata faaipoipo parau-tia, ‘ua faaau oia i te faufaa i to ˈna nei pue mata ia ore oia e tiatonu i te paretenia,’ no te ape hoi i te peu tia ore e no te haapapu e e taata taiva ore oia. (Ioba 31:1-3, 6-11) E nehenehe te mata e faaauhia mai te hiˈo o te mafatu. E no roto mai te mau ohipa iino e rave rahi i te hoê mafatu ino.—Mareko 7:20-23.
10 Ia faaohipa tatou i te mau parau a Iesu, eita tatou e farii i te mau manaˈo tia ore tiamâ, na roto i te mataitairaa i te mau buka faufau aore ra te atuaturaa i te mau manaˈo faufau no nia i te hoê hoa kerisetiano, te hoê hoa ohipa, aore ra te tahi atu taata. E ore te tutae auri e iriti-ê-hia i nia i te auri na roto noa i te purumuraa. No reira, eiaha tatou e iriti ê i te mau manaˈo e te mau hinaaro tia ore mai te huru ra e ere i te mea faufaa roa. A rave râ i te mau ravea etaeta no te haapae roa i te mau hinaaro tia ore. (A faaau e te Mataio 5:29, 30.) Te aˈo ra Paulo i to ˈna mau hoa faaroo: “E . . . uumi iho i to outou mau melo i te mau mea o teie nei ao, mai te faaturi, te parau faufau ra, te paia ra, te hinaaro tia ore ra, e te nounou taoˈa, e haamori idolo ïa. No taua mau mea ra e roohia mai ai te tamarii faaroo ore i te riri o te Atua ra.” E, no teie mau mea ra, mai te peu tia ore i te pae taatiraa, “e roohia mai ai . . . i te riri o te Atua ra” mai te faaiteraa o ta ˈna ino. E tia ïa ia tatou ia “uumi” i te mau melo o to tatou iho tino i teie mau mea.—Kolosa 3:5, 6.
Faaararaa i te mau amuamuraa orure hau
11, 12. (a) Eaha te faaararaa e horoahia ra i roto i te Korinetia 1, 10:9, e eaha te ohipa i tupu? (b) Nafea tatou ia faariro i te faaararaa a Paulo?
11 Te faaara ra Paulo i muri iho e: “Eiaha atoa tatou e aa ˈtu [“ia Iehova,” MN], mai te hoê pae o ratou i aa ra, e pohe ihora i te ophi.” (Korinetia 1, 10:9) A haere noa ˈi te mau ati Iseraela na roto i te medebara i pihai iho i te hiti no Edoma, ua “parau ino ihora [ratou] i te Atua, e ia Mose, Eaha orua i aratai mai ai ia matou mai Aiphiti mai ia pohe matou i teie nei medebara? aita hoi a matou pane, aita hoi e pape; e ua fiu matou i teie nei maa mâmâ,” oia hoi te mâna tei horoa-semeio-hia mai. (Numera 21:4, 5) A feruri na! Teie mau ati Iseraela, ua ‘parau ino ratou i te Atua,’ na roto i te parauraa e mea au ore ta ˈna maa!
12 Na roto i ta ratou mau amuamuraa, ua tamata te mau ati Iseraela i te faaoromai o Iehova. Aita te faautuaraa i faaorehia, no reira Iehova i tuu ai i te mau ophi taero i rotopu ia ratou, e e rave rahi tei pohe i to ratou patiaraahia. I muri iho, ua tatarahapa te nunaa e ua taparu Mose no ratou, ia faaorehia te ati. (Numera 21:6-9) Ua riro mau â teie ohipa i tupu ei faaararaa no tatou, eiaha e faatupu i te hoê huru feruriraa orure hau, amuamu i nia iho â râ i te Atua e ta ˈna mau faanahoraa teotaratia.
Faaararaa no nia i te peu ohumu
13. Te faaara nei te Korinetia 1, 10:10 no nia i te aha, e teihea orureraa hau ta Paulo i haamanaˈo?
13 Ma te faahiti i ta ˈna hiˈoraa hopea o te mau ati Iseraela i roto i te medebara, teie ta Paulo e papai ra: “Eaha atoa outou e ohumu, mai te hoê pae o ratou i te ohumu ra, e pau ihora i te pohe i taua taparahi ra.” (Korinetia 1, 10:10) Ua tupu te orureraa hau i to Kora, Datana, Abirama, e to ratou mau hoa raveraa i te mau ohipa aita i tuea i te faanahoraa teotaratia e to ratou patoiraa i te mana faatere a Mose e a Aarona. (Numera 16:1-3) I muri aˈe i te haamouraahia te feia orure hau, ua haamata te mau ati Iseraela i te ohumu. No te mea ua haamata ratou i te haaferuri e ere i te mea tia te haamouraahia te feia orure hau. Te na ô ra te Numera 16:41 e: “Poipoi aˈera râ, ua amuamu anaˈe ihora te amuiraa tamarii atoa a Iseraela ia Mose raua atoa o Aarona, na ô aˈera, Ua taparahi orua i te taata no Iehova.” No to ratou faainoraa i te ohipa parau-tia tei ravehia i taua taime ra, e 14 700 Iseraela tei pohe i te hoê maˈi pohe ta te Atua i faatae mai.—Numera 16:49.
14, 15. (a) Eaha te tahi o te mau hara a te “feia paieti ore” o tei faaô omoe i roto i te amuiraa? (b) Eaha te nehenehe e haapiihia no nia i te ati i farereihia e Kora?
14 I te senekele matamua o to tatou tau, ua riro te “feia paieti ore” tei faaô omoe i roto i te amuiraa kerisetiano ei mau orometua haapii haavare e ei feia ohumu atoa. Ua “vahavaha” teie mau taata “i te mau tavana, e te faaino nei i te feia toroa,” oia hoi te feia faatavaihia o te tiaau ra i te pae varua i te amuiraa. No nia i te mau apotata paieti ore, ua na ô atoa te pǐpǐ ra o Iuda: “E feia ohumu ratou, e te mauruuru ore, i te peeraa i to ratou iho mau hinaaro iino ra.” (Iuda 3, 4, 8, 16) I teie mahana, ua riro mai vetahi ei feia ohumu no te mea ua vaiiho noa ratou i te hoê huru tutae auri i te pae varua ia tupu i roto i to ratou mafatu. E pinepine ratou i te hiˈo i te mau huru tia ore o te feia e tiaau ra i roto i te amuiraa e i te ohumu ia ratou. E nehenehe atoa paha ta ratou ohumuraa e te amuamuraa e tae roa i te faainoraa i te mau papai a te “tavini haapao maitai.”
15 Mea tano ia ui i te tahi mau uiraa haavare ore no nia i te hoê tumu parau i roto i te mau Papai. E nafea râ tatou ia faaite tatou i te hoê haerea tano ore i roto i te mau aparauraa faaino e te mau hoa piri? Mea paari ia uiui ia tatou iho e, ‘Eaha râ te faahopearaa o teie ohumuraa? E ere anei mea maitai aˈe ia faaea i te ohumu e ia ani ma te haehaa i te paari na roto i te pure?’ (Iakobo 1:5-8; Iuda 17-21) Ua tiaturi papu paha Kora e to ˈna mau hoa, o tei orure i te mana faatere a Mose e a Aarona, e mea tano to ratou manaˈo e aita ratou i hiˈopoa i to ratou mau hinaaro. Teie râ, ua hape roa ratou. Mai te reira ïa te huru o te mau ati Iseraela o tei ohumu i te haamouraahia Kora e vetahi atu feia orure hau. Auê ïa huru paari ia vaiiho i teie huru hiˈoraa ia turai ia tatou ia hiˈopoa i to tatou mau hinaaro, ia haapae i te ohumu aore ra te amuamu, e ia faatia ia Iehova ia tamâ ia tatou!—Salamo 17:1-3.
Te haapiiraa, e te fanaˈoraa i te mau maitai
16. Eaha te faufaaraa o te aˈoraa i roto i te Korinetia 1, 10:11, 12?
16 Ma te faauruahia mai e te Atua, te faaoti nei Paulo i te tabula poroi faaara e teie aˈoraa e: “Roohia ihora ratou e taua mau mea ra ei hiˈoraa, e ei aˈo mai hoi ia tatou, i te feia i roohia mai i te hopea o te mau tau nei, i papaihia ˈi. E teie nei, o tei manaˈo e te tia ra oia, e ara oia o te hiˈa.” (Korinetia 1, 10:11, 12) Eiaha ïa tatou e haafaufaa ore i to tatou tiaraa i roto i te amuiraa kerisetiano.
17. Ia ite anaˈe tatou i te hoê hinaaro tano ore i roto i to tatou mafatu, eaha te tia ia tatou ia rave?
17 E nehenehe iho â te hoê auri e tutae aurihia, oia atoa ua naeahia tatou, te huaai a Adamu tei hara, i te hoê hinaaro i te ino. (Genese 8:21; Roma 5:12) No reira, eiaha tatou e haaparuparu ia ite anaˈe tatou i te hoê hinaaro tano ore i roto i to tatou mafatu. Maoti râ, ia ohipa tatou. Ia tuuhia te auri i nia i te hoê vahi haumi aore ra veavea, e oioi roa oia i te tutae aurihia. E tia ia tatou ia ape i te faaû atu i te “reva” o te ao a Satani, e ta ˈna mau faaanaanataeraa manaˈo iino, ta ˈna peu tia ore i te pae taatiraa e parare ra, e to ˈna mau manaˈo iino.—Ephesia 2:1, 2.
18. Eaha ta Iehova i rave no te mau hinaaro tano ore o te huitaata nei?
18 Ua horoa Iehova i te hoê ravea ia nehenehe tatou e haavî i te mau hinaaro tano ore tei naeahia i nia ia tatou. Ua horoa mai O ˈna i ta ˈna Tamaiti fanau tahi, ia nehenehe ia noaa i te feia e faatupu ra i te faaroo ia ˈna i te ora mure ore. (Ioane 3:16) Ia pee maite tatou i te mau taahiraa avae o Iesu e ia faaite tatou i te hoê huru e au i te Mesia, e riro ïa tatou ei maitai no vetahi ê. (Petero 1, 2:21) E fanaˈo atoa ïa tatou, eiaha te mau ino, te mau maitai râ no ǒ mai i te Atua ra.
19. Nafea tatou e faufaahia ˈi i te mau hiˈoraa i roto i te mau Papai?
19 Noa ˈtu e e hape tatou i teie mahana mai te mau ati Iseraela atoa i tahito ra, te vai ra ia tatou nei te Parau taatoa i papaihia e te Atua no te aratai ia tatou. I roto i ta ˈna mau api, te haapii ra tatou no nia i te mau ohipa a Iehova no te huitaata nei, oia atoa to ˈna mau huru maitatai na roto i te hiˈoraa o Iesu, ‘te anaana hoi o to te Atua ra hanahana, e o te hohoˈa mau ïa No ˈna iho.’ (Hebera 1:1-3; Ioane 14:9, 10) Na roto i te pure e te haapiiraa i te mau Papai ma te tuutuu ore, e nehenehe e noaa ia tatou ‘te manaˈo o te Mesia.’ (Korinetia 1, 2:16) Ia faaruru anaˈe tatou i te mau ati e te tahi mau tamataraa i to tatou faaroo, e nehenehe tatou e faufaahia i te mau hiˈoraa i tahito ra i roto i te mau Papai e te hiˈoraa faahiahia roa ˈˈe iho â râ o Iesu Mesia. Ia na reira tatou, eita ïa tatou e roohia i te mau ino no ǒ mai i te Atua ra. E fanaˈo râ tatou i te farii maitai o Iehova i teie mahana e ta ˈna mau maitai e a muri noa ˈtu.
[Nota i raro i te api]
Nafea outou ia pahono?
◻ Nafea tatou ia faaohipa i te aˈoraa a Paulo ia ore e riro ei feia haamori idolo?
◻ Eaha ta tatou e nehenehe e rave no te haapao i te faaararaa a te aposetolo no nia i te poreneia?
◻ No te aha e tia ia tatou ia ape i te ohumu e i te amuamu?
◻ Nafea tatou e fanaˈo ai i te mau maitai no ǒ mai i te Atua ra, eiaha te mau ino?
[Hohoˈa i te api 18]
Ia hinaaro tatou i te mau maitai a te Atua, e tia ia tatou ia ape i te haamoriraa idolo
[Hohoˈa i te api 20]
Mai te hoê tutae auri te tia ia iriti-ê-roa-hia, ia ohipa tatou no te iriti ê roa i te mau hiaai tano ore no roto mai i to tatou mafatu