Te haaparareraa i te parau mau Bibilia i te fenua Potiti
MAI Caminha i te pae apatoerau e tae atu i Vila Real de Santo Antônio i te pae apatoa, e mau tausani poti taiˈa peni rau o tei purara ê na nia i na 800 kilometera o te pae Ataranitita no Potiti. E rave rahi senekele to te feia taiˈa ‘haereraa na tai na nia i to ratou mau pahi,’ inaha o te iˈa te maa tumu a te rahiraa o te feia no Potiti.—Salamo 107:23.
I na 70 matahiti i mairi aˈenei, ua ravehia te tahi atu huru taiˈa i te fenua Potiti. Ua ohipa te mau Ite no Iehova no te afairaa i te parau apî maitai i te mau ahuru tausani iˈa taipe. (Mataio 4:19) I te avaˈe me 1995, ua naeahia te numera teitei e 44 650 feia poro i te Basileia—te faito e 1 taata poro no 210 taata. I roto i te tahi mau oire, o te afaraa ïa o teie faito.
No te rahi o te feia rave ohipa, i roto e rave rahi mau vahi, e oti te mau tuhaa fenua i te porohia i te mau hebedoma atoa aore ra i roto i tera area. No reira, te tutava nei te mau Ite no te fenua Potiti i te tauiui i ta ratou mau omuaraa parau no te tufa i to ratou tiaturiraa no roto i te Bibilia e o vetahi ê. Oia, te taa ra ia ratou i te faufaaraa ia faaite haere i te parau mau bibilia na roto i te mau huru ravea atoa.—Korinetia 1, 9:20-23.
Te tautururaa i te feia mea au na ratou te ohipa faaroo
Ia au i te hoê titorotororaa i ravehia i te matahiti 1991 ra, e 70 i nia i te hanere o te feia e 18 matahiti to ratou aore ra hau atu i te fenua Potiti o te parau nei e e katolika no Roma ratou. Noa ˈtu râ, mea iti roa te ite no nia i te Bibilia i rotopu i te nunaa. Ua tapao te vea ra Jornal de Notícias e: “Teie te hoê o te mau ati rahi roa ˈˈe o te ao katolika: Te ite ore i te Bibilia!” Eaha hoi te tumu? Te faaite ra te vea potiti ra Expresso i te pahonoraa. No nia i te putuputuraa e 500 perepitero i Fátima, te na ô ra teie vea e: “Ia au i te ekalesiatiko, e mea titauhia e ia vaiiho te perepitero i te mau ohipa hopea ore ê atu, ia nehenehe oia e haamau faahou i to ˈna anaˈe tiaraa ei ‘vea.’ . . . Ia horoa te perepitero ia ˈna taatoa no te poro i te Evanelia, aita ïa to ˈna e taime faahou no te tahi atu mau ohipa.”
I to ratou aˈe pae, te rohi nei te mau Ite no Iehova no te fenua Potiti i te faaite-haere-raa i te parau mau bibilia na roto i te mau ravea atoa. Ei faahopearaa, ua noaa i te mau katolika aau haavare ore e rave rahi i te ite no nia i te Bibilia.
E katolika paieti mau o Carlota na mua ˈˈe e e melo atoa no te ui apî i roto i te hoê pǔpǔ faaroo. E haapii tamarii atoa oia i te hoê fare haapiiraa tamahou i reira o Antônio, e Ite o ˈna, i te raveraa i te ohipa. Ei pionie tamau, oia hoi e tavini ma te taime taatoa, ua tutava noa o Antônio i te paraparau no nia i te Bibilia i to ˈna mau hoa rave ohipa i te taime tamaaraa. I te hoê mahana, ua uiui aˈera o Carlota ia ˈna no nia i te tiaturiraa i te poauahi e te haamoriraa ia Maria. Ua faaite atura o Antônio e eaha ta te Bibilia e haapii ra no nia i teie mau tumu parau, e ua riro te reira ei omuaraa no te mau aparauraa bibilia e rave rahi. I to Carlota haereraa i ta ˈna putuputuraa matamua i te Piha no te Basileia no to ˈna vahi, ua maere roa oia. Teie râ, aita te mau hora putuputuraa i tuea e ta to ˈna pǔpǔ faaroo. Ua taa ˈtura ia ˈna e e tia ia ˈna ia rave i te hoê faaotiraa. Eaha ta ˈna e rave?
Ua haaputuputu ihora o Carlota i te pǔpǔ ui apî taatoa e ua faataa ˈtura oia ma te faaohipa i te Bibilia i te tumu oia e tâpû ai i to ˈna iˈoa. Ua faahapa pauroa ratou i ta ˈna faaotiraa, maoti râ te hoê potii o Stela te iˈoa, o tei faaroo maite i ta ˈna parau. I to Carlota paraparauraa ia ˈna i muri iho, ua ani maira o Stela e rave rahi mau uiraa no nia i te tumu e te auraa o te oraraa. Ua horoa ˈtura o Carlota na ˈna i te buka ra La vie: comment est-elle apparue? Évolution ou création?a e ua haamata ˈtura oia i te hoê haapiiraa bibilia e o Stela.
I roto i taua area taime ra, ua haere maitai o Carlota i mua i te pae varua, ua bapetizo ihora i te avaˈe tiunu 1991, e ua rave atura i te taviniraa pionie tamau e ono avaˈe i muri iho. I te avaˈe me 1992, ua faaipoipo raua o Antônio, e ua tamau noa raua i te taviniraa pionie i roto i te hoê amuiraa fatata noa e hinaaro ra i te tauturu. E o Stela? Ua bapetizo o ˈna i te avaˈe me 1993 e te tavini ra oia i teie nei ei pionie tamau.
E taurearea faaroo roa o Francisco. I te mau sabati atoa, e haere na oia i te oroa pureraa i te poipoi e i te mau pureraa rotario i te avatea. Ua tavini oia ei tiai fare pure, ma te tauturu i te perepitero i te oroa pureraa. Ua pure atoa oia i te Atua no te ani e ia riro mai oia ei “peata” i te tahi mahana!
Ua hinaaro noa na o Francisco i te hoê Bibilia, e i te hoê mahana, ua horoa maira te tahi hoa hoê na ˈna. Ua maere oia i te iteraa e e iˈoa to te Atua, o Iehova. (Exodo 6:3; Salamo 83:18) Ia ˈna i taio i roto i te Exodo 20:4, 5 e te opani ra te Atua e ia faaohipahia te mau idolo no te haamori ia ˈna, ua maere atu â oia! I te mea e ua ite o ˈna e ua î roa te fare pure i te idolo, ua pure hohonu oia i te Atua ia tauturu mai ia ˈna ia maramarama i teie huenaneraa atoa. Tau mahana i muri iho, ua farerei aˈera oia i te hoê hoa haapiiraa tahito e ua ani atura ia ˈna e no te aha oia i vaiiho ai i te mau haapiiraa ahiahi.
“Te haere nei au i te hoê haapiiraa ahiahi maitai aˈe i teie nei,” o ta to ˈna ïa hoa i pahono mai.
“Eaha tera haapiiraa, e eaha ta oe e haapii ra?” o ta Francisco ïa i ani atu. Ua hitimahuta roa oia i te pahonoraa a to ˈna hoa.
“Te haapii nei au i te Bibilia i te Piha no te Basileia a te mau Ite no Iehova,” o ta to ˈna hoa ïa i parau mai. “E hinaaro anei oe e haere mai?”
Ua hitimaue roa o Francisco i te mea o ta ˈna i ite i ta ˈna putuputuraa matamua—te mata oaoa e te ataata; te mau taata e paraparau ra i te tahi e te tahi ma te mahanahana e te auhoa; te mau tamarii e parahi ra e to ratou mau metua e o te faaroo ra i te mea e parauhia ra.
“Aita vau i matauhia i ǒ nei, e mai te mea ra e tei roto vau i te hoê utuafare fetii!” o ta Francisco ïa i parau. Mai reira mai, ua haere tamau mai oia i te mau putuputuraa. I teie nei, te tavini nei o Francisco ei matahiapo i roto i te amuiraa, e apitihia mai e ta ˈna vahine e ta raua e piti tamarii, e te oaoa nei oia i te mau parau tǎpǔ rahi o te Basileia i roto i te Parau a te Atua.
Te tufaraa i te parau mau e te mau fetii
Mea rahi te iˈa pae varua i noaa mai ia Manuela, e pionie tamau oia i te vahi no Lisbonne, no to ˈna tuutuu ore i te faaiteraa i te poroi ma te maitai i te mau taata atoa, e tae noa ˈtu to ˈna mau fetii. I rotopu ia ratou, o to ˈna iho ïa taeae, o José Eduardo, o tei haapii i te taputôraa tinito e te faaohiparaa i te mau pupuhi. Ua ofati pinepine oia i te ture e inaha ua haavahia oia i nia e 22 pariraa e ua faautuahia oia e 20 matahiti fare auri. No to ˈna ino, ua riaria te feia mau auri ia ˈna, e ua tuuhia o ˈna anaˈe i roto i te hoê piha fare auri tiai-maitai-hia.
E hitu matahiti to Manuela haere-noa-raa e hiˈo ia José Eduardo ma te faaoromai, aita râ o ˈna i farii i ta ˈna poroi bibilia. I te pae hopea, i te matararaa mai te buka La vie: comment est-elle apparue? Évolution ou création?, ua farii ihora oia i teie buka, e ua haamatahia ˈtura te hoê haapiiraa bibilia. I reira iho, ua taui roa to ˈna haerea. Hoê hebedoma i muri iho, ua faaite oia i te poroi i e 200 mau auri, e te hebedoma i muri iho, i e 600 atu â. Ua faatia-atoa-hia oia ia haere e farerei i te feia mau auri i roto i te tahi atu mau pae o te fare auri. No te tauiraa rahi o to ˈna haerea, ua haapotohia ta ˈna utua i nia e 15 matahiti. I muri aˈe i to ˈna tapearaahia e 10 matahiti, ua tuuhia o ˈna no to ˈna haerea maitai. E pae matahiti tei mairi, e ua riro o José Eduardo i teie nei ei Ite bapetizohia no Iehova, e tavini tauturu oia i roto i te amuiraa no to ˈna vahi. E hiˈoraa mau teie no ‘te luko o tei parahi raua te arenio’!—Isaia 11:6.
No ta ˈna mau tutavaraa tuutuu ore i te pororaa i to ˈna utuafare, ua ite o Manuela i te oaoa i te tautururaa i ta ˈna tane e e maha melo ê atu o to ˈna utuafare ia riro mai ei mau tavini itoito no Iehova. E tavini tauturu ta ˈna tane i teie nei.
“E tiahi au ia ratou ma te tue e te hui atoa na nia iho”
E faaea na o Maria do Carmo i te hoê tuhaa oire no Lisbonne i to te mau Ite farereiraa ia ˈna. Ua au roa oia i te mea o ta ˈna i faaroo e ua ani atura oia i ta ˈna tane, o Antônio, ahiri e e nehenehe ta ˈna e haapii i te Bibilia i to raua fare. “Eiaha roa ˈtu!” o ta ˈna ïa i pahono mai. “Ia ite noa ˈtu vau i te mau Ite no Iehova i to tâua fare, e tiahi au ia ratou ma te tue e te hui atoa na nia iho.” Inaha, e taata haapii o Antônio i te taputô tinito karate e e hatua ereere faito toru o ˈna. Ua faaoti ihora o Maria do Carmo e haapii i te Bibilia i te tahi atu vahi.
I muri aˈe, ua titauhia ˈtura o Antônio e haere i te fenua Beretane no te hoê tau haapiiraa karate e vau mahana, e ua puohu maitai atu o Maria do Carmo i te buka Ta ˈu Buka Aamu Bibiliab i roto i ta ˈna afata ahu. I te mea e mea rahi to ˈna taime i roto i to ˈna tere, ua taio atura o Antônio i te buka. I te tere hoˈiraa mai i to ˈna fenua, ua aueue puai te manureva i te vero mataˈi, e mea fifi roa ˈtura ia tau. No te taime matamua i roto i to ˈna oraraa, ua pure o Antônio ia Iehova.
I to Antônio hoˈiraa ˈtu i te fare, ua titau manihini aˈera te Ite e haapii ra e ta ˈna vahine ia ˈna i te putuputuraa. Ua farii oia e ua ite atura oia e mea auhoa roa te mau taata atoa. Ua ravehia ˈtura te mau faanahoraa ia haapii oia i te Bibilia, e aita i maoro, ua ite ihora o Antônio e e tia ia ˈna ia rave i te tahi mau faaotiraa. Te faahopearaa oia hoi ua faarue oia i ta ˈna toroa haapii karate e ua haamata ˈtura i te faaite i te feia o ta ˈna i haapii nafea ia ora i te hoê oraraa hau i teie nei e a muri noa ˈtu. Ua riro mai te hoê o ratou, e hatua ereere atoa, ei kerisetiano bapetizohia.
Area o Antônio ra, ua bapetizohia oia i te avaˈe eperera 1991. Te mahana i muri aˈe i to ˈna bapetizoraa, ua haamata ˈtura oia i te taviniraa pionie tauturu. E ono avaˈe i muri iho, ua haamata ˈtura oia i te tavini ei pionie tamau, e aita i maoro, ua faatere oia e 12 haapiiraa bibilia i te fare o te taata. Ua nominohia oia ei tavini tauturu i roto i ta ˈna amuiraa i te avaˈe tiurai 1993.
I roto i te mau tuhaa fenua poro-pinepine-hia
I roto e rave rahi mau vahi o te fenua Potiti, te porohia nei te tuhaa fenua i te mau hebedoma atoa aore ra i roto i tera area. Nafea te mau Ite ia rave i ta ratou mau ohipa “taiˈa” ma te hotu?
Te tamata nei o João i te farerei i te mau taata atoa i roto i te fare tataitahi. Ia ˈna i farerei i te hoê vahine, ua ani atura oia ahiri e te faaea ra vetahi atu mau taata i roto i teie fare. Ua pahono maira te vahine e te faaea ra ta ˈna tane e ta raua e piti tamaiti i reira, tera râ, e ere i te mea ohie ia farerei ia ratou no te mea te rave ra ratou i te ohipa e e hoˈi mai ratou i te ahiahi roa. Ua tamau noa ˈtura o João i ta ˈna pororaa e ua farerei oia i te tahi mau taata o taua vahi ra. Fatata hoê hora e te afa i muri iho, ua haere maira te hoê taata ia ˈna ra.
“Ua parau oe e te hinaaro ra oe e paraparau ia ˈu,” o ta te taata ïa i parau mai ia João. “Ahani, a parau mai na eaha ta oe e hinaaro.”
“Eiaha oe e inoino mai, tera râ, aita vau i matau ia oe,” o ta João ïa i pahono atu ma te maere. “O vai oe?”
“O Antônio to ˈu iˈoa, e i ǒ to ˈu faaearaa. Ua parau oe i to ˈu mama e te hinaaro ra oe e paraparau i te toea o te utuafare, no reira vau i haere mai ai no te ite e eaha ta oe e hinaaro ra.”
Ua faataa pauroa ˈtu o João ia Antônio i te poroi e ua haamata ˈtura i te hoê haapiiraa bibilia e o ˈna. I muri aˈe i te piti o te haapiiraa, ua ani ihora o Antônio ahiri e e nehenehe raua e haapii e piti taime i te hebedoma. E maha noa avaˈe i muri aˈe, ua apiti atura oia ia João e ua haamata ihora i te poro i te parau apî i roto i to ˈna iho aroâ. E toru avaˈe i muri iho, ua bapetizo ihora oia. Aita i maoro aˈenei, ua haamata atoa to ˈna metua vahine i te haapii i te Bibilia. Auê te faufaa e ia tamata i te paraparau i te mau melo atoa o te hoê utuafare i roto i te taviniraa!
Te faaite nei teie mau faatiaraa anaanatae mau e mea rahi â te ohipa e toe ra i roto i te taiˈaraa i te pae varua na te mau pape o te fenua Potiti. Ua haamaitai o Iehova i te mau Ite rohi puai no taua fenua ra maoti te mau tausani haapiiraa bibilia manuïa. A tamau noa ˈi ratou i te imi e rave rahi atu â mau ravea no te faaite-haere-raa i te parau mau bibilia i te mau taata atoa, te tupu mau nei te mau parau ta te aposetolo Paulo i faatae i te mau kerisetiano no Philipi i nia i te fenua Potiti i teie mahana: “[I] taua mau mea atoa nei, . . . o te Mesia tei parauhia nei.”—Philipi 1:18.
[Nota i raro i te api]
a Neneihia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
b Neneihia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
[Hohoˈa fenua i te api 23]
PANIORA
POTITI
[Hohoˈa i te api 24, 25]
Te faaohipa nei te mau Ite no Potiti i te mau ravea atoa no te faaite i te parau mau bibilia