E haavî te here i te pohehae tano ore
“E ore te [here] e [pohehae].”—KORINETIA 1, 13:4.
1, 2. (a) Eaha ta Iesu i parau i ta ˈna mau pǐpǐ no nia i te here? (b) E nehenehe anei e riro ei taata here e te pohehae atoa, e no te aha outou e pahono ai mai te reira?
O TE here te tapao o te kerisetianoraa mau. “O te mea teie e ite ai te taata atoa e, e pǐpǐ outou na ˈu, ia [here] outou ia outou iho,” o ta Iesu Mesia i parau. (Ioane 13:35) Ua faauruahia te aposetolo Paulo ia faataa e nafea te here ia hauti i nia i te mau taairaa kerisetiano. Na nia i te mau mea atoa, ua papai oia e: “E ore te [here] e [pohehae].”—Korinetia 1, 13:4.
2 I to Paulo papairaa i taua mau parau ra, te faahiti ra oia i te pohehae tano ore. Aita anaˈe, eita ïa oia e parau atu i taua noâ amuiraa e: “Te [pohehae] nei au ia outou i te [pohehae] Atua.” (Korinetia 2, 11:2) Ua faaarahia to ˈna ‘pohehae no ǒ mai i te Atua’ no te mea te vai ra te mau tane o te faatupu ra i te mana ino i roto i te amuiraa. Ua turai te reira ia Paulo ia papai i te mau kerisetiano no Korinetia i te piti o te rata i faauruahia te vai ra e rave rahi mau aˈoraa here mau i roto.—Korinetia 2, 11:3-5.
Te pohehae i rotopu i te mau kerisetiano
3. Nafea te hoê fifi e te vai ra te pohehae i roto, i te parareraa i rotopu i te mau kerisetiano no Korinetia?
3 I roto i ta ˈna rata matamua i to Korinetia, ua tia ia Paulo ia faatitiaifaro i te hoê fifi no te faaara i taua mau kerisetiano apî ra ia vai afaro noa ratou te tahi e te tahi. Te faateitei nei ratou i te tahi mau taata, “ia ore roa te hoê o outou ia faaahaaha ia ˈna iho i te tahi, ia iti atu te tahi.” Ua aratai te reira i te amahamaharaa i roto i te amuiraa, ma te faataa ê hoi te parau nei te hoê e: “No Paulo vau,” “E no Apolo vau,” “E no Kepha vau.” (Korinetia 1, 1:12; 4:6) I raro aˈe i te aratairaa a te varua moˈa, ua nehenehe te aposetolo Paulo e tapae roa i te tumu o te fifi. Te ohipa nei te mau taata no Korinetia mai te mau taata feruriraa i te pae tino, eiaha râ mai te mau ‘taata i te pae varua.’ No reira, ua papai o Paulo e: “Tei ta te tino â hoi outou i teie nei; te vai ra hoi te [pohehae], e te mârô, e te amahamaha i roto ia outou na, e ere anei tei ta te tino â outou, e mai ta te taata atoa ra ta outou haerea?”—Korinetia 1, 3:1-3.
4. Eaha te faahohoˈaraa ta Paulo i faaohipa no te tauturu i to ˈna mau taeae ia tapea i te huru hiˈoraa tano no nia ia vetahi ê, e eaha te haapiiraa ta tatou e huti mai i roto i te reira?
4 Ua tauturu o Paulo i to Korinetia ia haafaufaa i te hiˈoraa tano no nia i te aravihi e te ravea o te tahi pae i roto i te amuiraa. Ua ani oia e: “Na vai hoi oe i faahuru ê i hau ai i te tahi? e eaha ta oe, e ere i te mea noaa ia vetahi ê? e i noaa ta oe ia vetahi ê ra, eaha hoi oe i faaahaaha ˈi, mai te mea e, e ere ta oe i te mea noaa mai na vetahi e?” (Korinetia 1, 4:7) I roto i te Korinetia pene 12, ua faataa o Paulo e te feia i roto i te amuiraa e au ratou i te mau melo taa ê o te tino taata nei, mai te rima, te mata, e te tariˈa. Ua faaite oia e ua poiete te Atua i te mau melo o te tino e te haapao atoa ra oia te tahi e te tahi. Ua papai atoa o Paulo e: “Ia faateiteihia te hoê melo ra, e oaoa ïa te mau melo atoa ra.” (Korinetia 1, 12:26) E tia i te mau tavini atoa a te Atua i teie nei mahana ia faaohipa i taua faaueraa tumu ra i roto i to ratou mau taairaa i rotopu i te tahi e te tahi. Maoti hoi i te pohehae ia vetahi ê no ta ˈna mau hopoia i roto i te taviniraa a te Atua, e tia ia tatou ia oaoa e o ˈna.
5. Eaha tei faaitehia i roto i te Iakobo 4:5, e nafea te mau Papai ia haamaramarama i te parau mau o taua mau parau ra?
5 Ma te papu, mea ohie aˈe ia parau i te rave atu. Te faahaamanaˈo ra te taata papai bibilia ra o Iakobo ia tatou e te vai ra i roto i te mau taata hara atoa i te ‘pohehae.’ (Iakobo 4:5) Ua tupu te taparahi taata matamua no te mea ua vaiiho o Kaina e ia maraa mai te pohehae tano ore. Ua hamani ino te mau ati Philiseti ia Isaaka no te mea ua pohehae ratou i to ˈna ruperupe e haere noa ra i te rahi. Ua pohehae o Rahela no te mea mea rahi ta to ˈna tuahine tamarii. Ua pohehae te mau tamaroa o Iakoba o te maitai rahi i faaitehia i nia i to ratou tuaana apî aˈe o Iosepha. Papu maitai e ua pohehae o Miriama i te vahine a to ˈna taeae e ere i te ati Iseraela. Ma te pohehae ua faatupu o Kora, Datana, e o Abirama i te hoê orure hau no te patoi ia Mose raua o Aarona. Ua pohehae te Arii ra o Saula i to Davida manuïaraa i te pae o te nuu. Papu maitai e o te pohehae te tumu i turai i te mau pǐpǐ a Iesu ia faahiti pinepine no nia i te parau e o vai te mea rahi roa i rotopu ia ratou. Te parau mau oia hoi aita te mau taata hara i tiamâ roa i te huru ino o te ‘pohehae.’—Genese 4:4-8; 26:14; 30:1; 37:11; Numera 12:1, 2; 16:1-3; Salamo 106:16; Samuela 1, 18:7-9; Mataio 20:21, 24; Mareko 9:33, 34; Luka 22:24.
I roto i te amuiraa
6. Nafea te mau matahiapo ia haavî i te huru o te pohehae?
6 E tia i te mau kerisetiano atoa ia vai ara i te feii e te pohehae tano ore. No te tino matahiapo tei nominohia no te aupuru i te mau amuiraa o te mau tavini a te Atua teie mau parau. Mai te peu e huru feruriraa haehaa to te hoê matahiapo, eita oia e tamata i te faateitei ia ˈna i nia ˈˈe ia vetahi ê ma te teoteo. I te tahi aˈe pae, mai te peu e te vai ra to te hoê matahiapo i te tahi mau aravihi faahiahia mau ei taata faanaho maitai aore ra orero maitai i te parau i mua i te taata, e oaoa ïa vetahi ê, ma te farii e e haamaitairaa te reira no te amuiraa. (Roma 12:15, 16) Te haere maitai ra te hoê taeae i mua, ma te haapapu e te faahotu nei oia i te hotu o te varua a te Atua i roto i to ˈna oraraa. Na roto i te haapao i to ˈna mau aravihi, e tia i te mau matahiapo ia vai ara eiaha e faateitei i te tahi mau hape rii no te haapapu e eita oia e nehenehe e anihia ia riro ei tavini tauturu aore ra ei matahiapo. E faaite te reira i te hoê ereraa i te here e te manaˈo tia.
7. Eaha te fifi o te nehenehe e tupu mai ia roaa i te hoê kerisetiano i te tahi hopoia teotaratia?
7 Mai te peu e e noaa i te tahi taata te hoê hopoia teotaratia aore ra te hoê haamaitairaa i te pae varua, e tia ia vetahi pae i roto i te amuiraa ia vai ara ia ore e pohehae. Ei hiˈoraa, e faaohipa-pinepine-hia paha te hoê tuahine aravihi i te tahi atu no te horoa i te mau faahiˈoraa i te mau putuputuraa kerisetiano. Ua maraa mai na roto i te reira te pohehae o te tahi atu mau tuahine. Ua tupu te hoê â fifi i rotopu ia Euodia e ia Sunetuhe i roto i te amuiraa no Philipi. E titau taua mau huru tuahine ra no teie nei tau i te tahi tauturu hamani maitai no ǒ mai i te mau matahiapo ia riro mai ratou ei tuahine haehaa e ia ‘tahoê maite i te manaˈo i te Fatu ra.’—Philipi 2:2, 3; 4:2, 3.
8. E aratai te pohehae i teihea ohipa ino?
8 Ua ite paha te hoê kerisetiano i te hoê hapa no mutaa ihora o te taeae i haamaitaihia i teie nei i roto i te amuiraa. (Iakobo 3:2) Na roto i te pohehae, te vai ra te faahemaraa, e paraparau ia vetahi ê no nia i te reira e e uiui no nia i te hopoia a te tahi i roto i te amuiraa. Ua taa ê te reira i te here, o te ‘haamoe i te hara e rave rahi.’ (Petero 1, 4:8) E nehenehe te paraparauraa pohehae e faaore i te hau o te hoê amuiraa. “Te vai na te [pohehae] rahi, e te mârô i roto i to outou aau,” ta te pǐpǐ ra o Iakobo e faaara ra, “eiaha na e faarahi, a pari haavare ai i te parau mau. E ere hoi te reira paari i to nia mai, no teie nei ao ïa, no te taata nei, e no te mau demoni.”—Iakobo 3:14, 15.
I roto i to outou utuafare
9. Nafea te mau hoa faaipoipo ia haavî i te manaˈo pohehae?
9 Te parari nei e rave rahi faaipoiporaa no te pohehae tano ore. E ere te here te oreraa e faaite i te tiaturi i roto i te hoa faaipoipo. (Korinetia 1, 13:7) I te tahi aˈe pae, aita te hoê hoa e tâuˈa noa ˈˈe i te manaˈo pohehae o vetahi ê. Ei hiˈoraa, e pohehae paha te hoê vahine no te mea e haapao maite ta ˈna tane i te tahi atu vahine. Aore ra e nehenehe te hoê tane e pohehae no te rahi o te taime ta ta ˈna vahine e horoa ra no te hoê fetii e titau ra i te tauturu. Ma te arepurepu e taua nau huru manaˈo ra, e ore te mau hoa faaipoipo e paraparau e e faaite râ raua i to raua inoino na roto i te hoê ravea o te faaino roa i te fifi. Maoti hoi i te na reira, e tia i te hoa faaipoipo pohehae ia aparau e ia ore e haavare no nia i to ˈna mau manaˈo. I to ˈna aˈe pae, e tia i te tahi atu hoa faaipoipo ia faaite e te taa ra ia ˈna e ia haapapu i to ˈna here. (Ephesia 5:28, 29) E tia ia raua ia tamǎrû i te manaˈo pohehae na roto i te patoi i te mau huru tupuraa o te faatupu i te reira. I te tahi taime e tia i te hoê tiaau kerisetiano ia tauturu i ta ˈna vahine ia taa e te horoa nei oia i te mau haapao-maite-raa taotia e te tano no te mau vahine o te amuiraa no te amo i ta ˈna hopoia ei tiai mamoe no te nǎnǎ a te Atua. (Isaia 32:2) Papu maitai, e tia i te hoê matahiapo ia haapao maitai e eiaha e horoa i te hoê tumu papu no te pohehae. E titau te reira i te aifaito, ma te haapapu e te horoa ra oia i te taime no te haapaari i ta ˈna iho taairaa i roto i te faaipoiporaa.—Timoteo 1, 3:5; 5:1, 2.
10. Nafea te mau metua e nehenehe ai e tauturu i ta ratou mau tamarii ia faaruru i te manaˈo o te pohehae?
10 E tia atoa i te mau metua ia tauturu i ta ratou mau tamarii ia patoi i te manaˈo o te pohehae tano ore. E pinepine te tamarii i te ô i roto i te mau tatamaˈiraa o te taui i muri iho na roto i te motoraa. E pinepine te tumu matamua o te pohehae ïa. No te mea e mau hinaaro otahi to te mau tamarii atoa, eita te tamarii atoa e nehenehe e haapaohia ma te hoê â huru. Hau atu, e titau te mau tamarii ia taa e mea taa ê i to te tahi e to te tahi aravihi e mau paruparu. Mai te peu e e faaitoitohia te hoê tamarii ia rave ma te maitai aˈe ia faaauhia i te tahi, e faahotu ïa oia i te feii i te hoê pae e te teoteo i te tahi atu pae. No reira, e tia i te mau metua ia faaineine i ta ratou mau tamarii ia faito i to ratou haereraa i mua na roto i te tuatapaparaa i te mau hiˈoraa i roto i te Parau a te Atua, eiaha râ ma te faatitiauaraa e te tahi pae. Te parau nei te Bibilia e: “Eiaha tatou e faateitei faufaa ore noa, i te faaoooraa te tahi i te tahi, e te [pohehaeraa] te tahi i te tahi.” Maoti râ, “e hiˈopoa maite na râ te taata atoa i ta ˈna ihora ohipa, e riro tana oaoaraa ia ˈna iho i reira, eiaha ia vetahi ê.” (Galatia 5:26; 6:4) Hau atu â i te faufaa, e tia i te mau metua kerisetiano ia tauturu i ta ratou mau tamarii na roto i te hoê haapiiraa tamau o te Bibilia, ma te haamaramarama i te mau hiˈoraa maitai e te ino e vai ra i roto i te Parau a te Atua.—Timoteo 2, 3:15.
Te mau hiˈoraa o te mau taata o tei haavî i te pohehae
11. Nafea o Mose i te riroraa ei hiˈoraa faahiahia mau na roto i te haavîraa i te pohehae?
11 Taa ê atu i te mau aratai e titau rahi ra i te mana o teie nei ao, “e mamahu rahi to taua taata ra to Mose, i to te taata atoa o te ao atoa nei.” (Numera 12:3) A riro ai te aratairaa i te mau tamarii Iseraela ei mea teimaha roa na Mose anaˈe, ua aratai o Iehova i To ˈna varua ia ohipa i nia e 70 ati Iseraela ê atu, ma te horoa ia ratou ra i te puai no te tauturu ia Mose. A haamata ˈi e piti taata i te ohipa mai te peropheta ra, ua manaˈo o Iosua e e faahaehaa te reira ma te tano ore i te aratairaa a Mose. Ua hinaaro o Iosua e faaiti i te numera o te mau taata, ua feruri o Mose ma te haehaa: “Te [pohehae] ra oe ia ˈu? o to ˈu ïa hinaaro ei peropheta atoa to Iehova ra taata e ati noa ˈˈe, e ia tuu oia i to ˈna varua i nia iho ia ratou.” (Numera 11:29) Oia mau, ua oaoa roa o Mose i te noaaraa ia vetahi ê i te mau haamaitairaa o te taviniraa. Aita oia i hinaaro ma te pohehae e faahanahana ia ˈna iho.
12. Na te aha i faatia ia Ionatana ia patoi i te manaˈo o te pohehae?
12 Ua horoa o Ionatana, te tamaiti a te Arii Iseraela ra o Saula, i te hoê hiˈoraa maitai roa no nia i te here o te mana hau atu i te manaˈohia i nia i te manaˈo tano ore o te pohehae. Ua fatata roa i te noaa ia Ionatana te terono o to ˈna metua, tera râ ua maiti o Iehova ia Davida, te tamaiti a Iese, no te riro ei arii i muri iho. E pohehae te rahiraa i roto i te tupuraa a Ionatana ia Davida, ma te faariro ia ˈna ei taata te tia ia arohia. Teie nei râ, ua tapea te here rahi o Ionatana no Davida e ia ore e mana mai i nia ia ˈna i taua huru manaˈo ra. A faaroo ai oia e ua pohe o Ionatana, ua nehenehe o Davida e parau e: “E ati to ˈu ia oe, e tau taeae, e Ionatana e! e here rahi to ˈu ia oe: e oto rahi to oe ia ˈu, e oto hau ïa i to te vahine!”—Samuela 2, 1:26.
Te mau hiˈoraa faahiahia roa ˈˈe
13. O vai te hiˈoraa maitai roa ˈˈe i roto i te tumu parau o te pohehae, e no te aha?
13 O te Atua ra o Iehova te hiˈoraa faahiahia roa ˈˈe o tei haavî i te pohehae tano ore. Ua vai noa i taua mau manaˈo i raro aˈe i te aratairaa tia mau. Ua aifaito noa te faaiteraa puai mau o te pohehae o te Atua i te here, te parau-tia, e te paari o te Atua.—Isaia 42:13, 14.
14. Eaha te hiˈoraa ta Iesu i horoa ma te taa ê hoi i ta Satani?
14 Te piti o te hiˈoraa faahiahia mau o te hoê taata tei haavî i te manaˈo o te pohehae o te Tamaiti herehia a te Atua, o Iesu Mesia. “O te huru ïa oia no te Atua,” aita o Iesu “i parau e haru toroa ia faito atoa oia i te Atua.” (Philipi 2:6) Auê hoi taa-ê-raa rahi mau i te haerea i ravehia e te melahi teoteo ra tei riro i muri iho o te Diabolo ra o Satani! Mai “te arii o Babulonia,” ua hinaaro o Satani ma te pohehae e ‘faito i Tei Teitei ra’ na roto i te faariroraa ia ˈna ei atua aro no te patoi ia Iehova. (Isaia 14:4, 14; Korinetia 2, 4:4) Ua tamata atoa o Satani i te ani ia Iesu ia ‘tipapa i raro e ia haamori’ ia ˈna. (Mataio 4:9) Aita hoê aˈe mea i faaruri ê i te manaˈo o Iesu, i to ˈna haerea haehaa no te auraroraa i te tiaraa mana arii o Iehova. Ma te taa ê hoi i te huru o Satani, ua “haapae atura râ [o Iesu] i to ˈna iho, rave atura i to te tavini ra huru, i te fanauraa mai ma te huru o te taata nei. E no te mea oia i itea mai te taata nei i te huru, ua faahaehaa oia ia ˈna iho, i te haapao-maite-raa e tae noa ˈtura i te pohe i te pohe [i nia i te pou haamauiuiraa] ra.” Ua faateitei o Iesu i te parau-tia o te ture a to ˈna Metua, ma te faarue taatoa i te haerea teoteo e te pohehae o te Diabolo. No te haapao maitai o Iesu, “i faateitei roa ˈtu ai te Atua ia ˈna, e ua horoa hoi i te iˈoa i hau ê roa i te mau iˈoa atoa nei no ˈna; ia tuu te mau turi atoa i raro, to te raˈi, to nia i te fenua e to raro aˈe i te fenua, i te iˈoa a Iesu ra; e ia faˈi te mau vaha atoa, e o Iesu Mesia te Fatu, e hanahana ˈtu te Atua Metua ra.”—Philipi 2:7-11.
A haavî i to outou iho pohehae
15. No te aha e tia ia tatou ia haapao maitai no te tapea i te mau manaˈo o te pohehae?
15 Taa ê atu i te huru o te Atua ra e o te Mesia, e mau taata hara te mau kerisetiano. No te mea e hape ratou, i te tahi taime e arataihia ratou e te pohehae ino. Maoti hoi i te vaiiho i te pohehae ia turai ia tatou ia faaino i te hoê hoa i roto i te faaroo i nia i te tahi mau hapa rii aore ra mau hape i feruri-noa-hia, e mea faufaa mau e ia feruri hohonu tatou i nia i teie mau parau i faauruahia e: “Eiaha oe e faataata parau-tia hua ia oe iho, eiaha hoi e faapaari rahi hua; eaha hoi ta oe faufaa ia taparahi ia oe iho?”—Koheleta 7:16.
16. Eaha te faaararaa faahiahia mau no te pohehae tei horoahia i mutaa ihora i roto i te hoê tumu parau o teie vea?
16 No nia i te tumu parau o te pohehae, ua faaara Te Pare Tiairaa no te 15 no mati 1911 e: “Noa ˈtu e taata itoito mau tatou, e te pohehae rahi i roto i te opuaraa a te Fatu, tera râ e tia mau ia tatou ia papu e ere te hapa o te tahi atu kerisetiano ei tumu i feruri-noa-hia e tatou iho; e e tia ia haapapu mai te peu e aore ra eita ‘e taata noa tatou o te faahuehue rahi e aita râ e faufaa rahi.’ E haapao atoa paha tatou mai te peu e ua tano anei e ia haapao te mau matahiapo i te reira e ahiri aita e ohipa na tatou ia haere e faaite i te mau matahiapo. E nehenehe tatou paatoa e pohehae no te tumu o te Fatu e no te ohipa a te Fatu, a haapao maitai râ ia ore e riro ei huru ino . . . na roto i te tahi atu parau, ia ite papu tatou e ere na roto i te pohehae ia vetahi ê, ia pohehae râ no vetahi ê no ta ˈna mau anaanataeraa e no ta ˈna mau vai-maitai-raa.”—Petero 1, 4:15.
17. Nafea tatou ia patoi i te mau ohipa ino o te pohehae?
17 Nafea tatou te mau kerisetiano ia patoi i te teoteo, te pohehae, e te feii? Na roto ïa i te faatiaraa i te varua moˈa a te Atua ia ô mai i roto i to tatou oraraa. Ei hiˈoraa, e hinaaro tatou e pure no te varua o te Atua e no te tauturu ma te faatupu i to ˈna hotu maitai. (Luka 11:13) E hinaaro tatou e haere i te mau putuputuraa kerisetiano, o te matara na roto i te hoê pure e o te fanaˈo i te varua o te Atua e te haamaitairaa i nia ia ratou. Hau atu, te hinaaro nei tatou ia haapii i te Bibilia, o tei faauruahia e te varua o te Atua. (Timoteo 2, 3:16) E te hinaaro nei tatou e apiti i roto i te pororaa i te parau apî maitai o te Basileia e faatupuhia e te mana o te varua moˈa o Iehova. (Ohipa 1:8) Te tautururaa i te mau hoa kerisetiano tei faateimahahia e te tahi huru tupuraa ino o te tahi atoa ravea no te auraro i te mana maitai o te varua a te Atua. (Isaia 57:15; Ioane 1, 3:15-17) E paruru te faatupuraa ma te itoito i taua mau titauraa kerisetiano atoa ia tatou i te mau haerea ino o te pohehae, i haapapu ai te Parau a te Atua e: “E haapao i ta te [v]arua ra, e eiaha e faatupu i to te tino ra hinaaro.”—Galatia 5:16.
18. No te aha eita noa tatou e aro i te mau manaˈo tano ore o te pohehae?
18 Ua tapao-na-mua-hia te here i rotopu i te mau hotu o te varua moˈa a te Atua. (Galatia 5:22, 23) E tauturu te faatupuraa i te here i teie nei iho â ia tatou ia haavî i te mau haerea ino. Eaha râ te nehenehe e parauhia no a muri aˈe? Te tiaturi nei te mau mirioni tavini a Iehova e fatata roa ratou i te ora i roto i te Paradaiso i nia i te fenua nei, i reira ratou e nehenehe ai e hiˈo i mua ia faateiteihia ratou i nia i te huru taata tia. I roto i taua ao apî ra, o te here te itehia e eita te hoê e aro i te manaˈo tano ore o te pohehae, i te mea e “e faaorahia te mau mea hamanihia nei i te tapea ra o te pohe, ia noaa i te tiamâ maitai o te tamarii a te Atua ra.”—Roma 8:21.
Mau tuhaa no te feruri-hohonu-raa
◻ Eaha te faahohoˈaraa i faaohipahia e Paulo no te tauturu ia haavî i te pohehae?
◻ Nafea te pohehae ia faaore i te hau i roto i te amuiraa?
◻ Nafea te mau metua ia faaineine i ta ratou mau tamarii ia faaruru i te pohehae?
◻ Nafea tatou e nehenehe ai e patoi i te mau ohipa ino o te pohehae?
[Hohoˈa i te api 16]
Eiaha e vaiiho i te pohehae ia faaore i te hau o te amuiraa
[Hohoˈa i te api 17]
E nehenehe te mau metua e faaineine i ta ratou mau ta marii ia faaruru pohehae