Te mau faatere i roto i te ao varua
NA VAI e faatere ra i te ao nei? Te vai ra anei te tahi huru aratairaa o tei hau aˈe i ta te taata nei? Aore ra ua vaiiho anei te Atua e ia faatere te mau taata ia ratou iho? I roto i te maimiraa i te mau pahonoraa no taua mau uiraa ra, e tuatapapa anaˈe na mua i te hoê ohipa o tei tupu i te roaraa o te taviniraa a Iesu Mesia i nia i te fenua nei.
I muri noa ˈˈe i to ˈna bapetizoraahia, ua tamatahia o Iesu e te hoê taata varua ite-ore-hia piihia te Diabolo ra o Satani. Ma te faahiti i te hoê o te mau tamataraa, te parau ra te Bibilia e: “Ua aratai faahou atura te diabolo ia [Iesu] i nia i te hoê mouˈa teitei roa, e ua faaite maira ia ˈna i te mau basileia atoa i te ao nei e to ratou hinuhinu.” (Mataio 4:8) I muri iho parau atura o Satani ia Iesu e: “E horoa ˈtu vau i te hau, e te hinuhinu i teie nei mau fenua ia oe, ua pûpûhia mai hoi tei ia ˈu, e na ˈu e horoa ˈtu na ta ˈu taata i hinaaro. E teie nei, ia tia ia oe i te tahopu mai ia ˈu nei, na oe anaˈe ïa.”—Luka 4:6, 7.
Ua parau o Satani e o ˈna te faatere i nia i te mau basileia atoa, aore ra faatereraa, o teie nei ao. Ua patoi anei o Iesu i teie nei parau? Aita. Inaha, ua haapapu oia i te reira i te tahi atu taime i to ˈna faahitiraa ia Satani mai “te arii o teie nei ao.”—Ioane 14:30.
Ia au i te Bibilia, e melahi ino o Satani, e mana rahi to ˈna. Te taai ra te aposetolo kerisetiano ra o Paulo ia Satani i “te mau varua iino” e te faahiti ra oia ia ratou mai “te mau tavana o teie nei ao pouri.” (Ephesia 6:11, 12) Hau atu, ua parau te aposetolo Ioane e “te vai noa nei to te ao atoa i raro aˈe i taua varua ino ra.” (Ioane 1, 5:19) Te faataa ra te buka bibilia a te Apokalupo e o Satani “o tei haavare i to te ao atoa nei.” (Apokalupo 12:9) Na roto i te mau parau taipe, te faataa atoa ra te Apokalupo ia Satani mai te hoê teni o te horoa ra i te faanahonahoraa politita o te ao nei “i to ˈna iho puai, e to ˈna iho terono, e te mana rahi no ˈna.”—Apokalupo 13:2.
Te faaite atoa ra te mau ohipa e tupu ra i te ao nei e te haa ra te hoê mana ino puai, o te turai ra i te mau taata ia rave i to ˈna hinaaro ma te faaino ia ratou. Eaha te tahi atu tumu e ore ai te mau faatereraa taata e manuïa no te haamau i te hau? Eaha ˈtu â te tumu e feii ai e e taparahi ai te mau taata ia vetahi ê? Ma te mehameha rahi i te haamouraa e te pohe i tupu i roto i te hoê tamaˈi tivila, ua parau te hoê vahine o tei ite mata i te reira e: “Aita vau i ite e mea nafea te reira i te tupuraa. Ua hau atu te reira i te feii. Na te hoê varua ino e faaohipa ra i teie mau taata ia haamou i te tahi e te tahi.”
Hoê taata mau o te patoi i te Atua
I teie nei mahana, aita te rahiraa e tiaturi nei e te vai ra te Diabolo ra o Satani. E ere noa râ o ˈna i te ino e vai ra i roto i te huitaata, mai ta vetahi pae e tiaturi nei. Te faaite ra te Bibilia e te mau ohipa e tupu ra na te ao e e taata mau oia. Hau atu, ua patoi roa o Satani i te Atua ra o Iehova. Papu maitai, aita o Satani i aifaito noa ˈˈe i te Atua. I te mea e o Iehova te Poiete mana hope, o o ˈna ïa te Faatere parau-tia i nia i te poieteraa atoa.—Apokalupo 4:11.
Aita te Atua i poiete i te hoê taata ino ei patoiraa ia ˈna iho. Ua faatupu râ te hoê o te mau ‘tamarii melahi a te Atua’ i te hoê hinaaro miimii no te haru i te haamoriraa te tia ia faataehia ia Iehova ra. (Ioba 38:7; Iakobo 1:14, 15) Ua aratai aˈera teie hinaaro ia ˈna ia orure hau atu i te Atua. Na roto i te orureraa hau, ua faariro teie taata varua ia ˈna iho ei Satani (oia hoi “patoi”) e ei Diabolo (oia hoi “pari haavare”). No nia i teie mau mea atoa, te aniani ra paha outou e no te aha o Satani i faatiahia ˈi ia faatere i te ao nei.
No te aha o Satani i faatiahia ˈi ia faatere i te ao nei
Te haamanaˈo ra anei outou e eaha ta Satani i parau atu ia Iesu no nia i te faatereraa i nia i te fenua nei? “E horoa ˈtu vau i te hau . . . ua pûpûhia mai hoi tei ia ˈu,” ta Satani ïa i parau. (Luka 4:6) Te faaite ra teie faataaraa e te faatere ra te Diabolo ra o Satani no te mea noa e ua faatiahia oia e te Atua. No te aha râ te Atua e faatia noa ˈi ia Satani?
Te tuati ra te pahonoraa i taua uiraa ra i te mau ohipa i tupu i roto i te ô i Edene ra, i to Satani haamataraa i ta ˈna ohipa ei faatere o teie nei ao. I reira ua parau o Satani e te faatere ino ra te Atua ma te haapaeraa i te tahi mea maitai i te tane e te vahine matamua, o Adamu raua o Eva. Ia au i te parau a Satani, mai te peu e e amu raua i te maa opanihia e te Atua, e faatiamâhia raua. E matara mai e e tiamâ mai o Adamu raua o Eva ia Iehova. E riro raua mai te Atua iho ra te huru!—Genese 2:16, 17; 3:1-5.
I to ˈna haavareraa mai te reira e te ramaraa ia Eva e na roto ia ˈna te turairaa ia Adamu ia ofati i te ture a te Atua, ua tuu o Satani i na hoa faaipoipo matamua i raro aˈe i ta ˈna faatereraa e to ˈna mana. Ua riro ihora te Diabolo ei atua no raua, o tei patoi hoi ia Iehova. Maoti râ i te faatiamâhia mai, ua roohia o Adamu raua o Eva i te faatîtîraa, i te hara, e i te pohe no ǒ mai ia Satani ra.—Roma 6:16; Hebera 2:14, 15.
Ia au i ta ˈna parau-tia hapa ore, e nehenehe hoi Iehova e haamou oioi ia Satani e na taata apî toopiti o tei apee ia ˈna. (Deuteronomi 32:4) Ua tupu râ te hoê fifi i te pae morare. Ua patoi o Satani i te tiaraa parau-tia o te huru faatereraa a Iehova. Na roto i to ˈna paari, ua vaiiho te Atua ia mairi te taime e ia nehenehe e haapapuhia e e roaa mai te ati ia faataa-ê-hia te taata e o ˈna. Ua faatia Iehova i te feia orure hau e ia tamau noa i te ora no te hoê taime, ia nehenehe o Adamu raua o Eva ia fanau.—Genese 3:14-19.
Noa ˈtu e aita te rahiraa o te huaai a Adamu i auraro i te faatereraa a Iehova, ua haapapu te mau auraa o te Atua e o To ˈna mau taata haamori i to ˈna teitei. Mai te peu e e fariihia te mana faatere o Iehova ma te tia, e roaa mai te oaoa e te hau mau. I te tahi aˈe pae, ua tupu te ati e te hau ore o te oraraa na roto i te faatereraa a te taata nei i raro aˈe i te mana o Satani. E, “ta te taata nei faaheporaa ˈtu i te taata e pohe atura ei pohe no ˈna iho.” (Koheleta 8:9) Aita i itea mai i te mau taata te hau e te oaoa mau mure ore i raro aˈe i te faatereraa a te taata nei i roto i teie nei ao o te manahia e Satani. Teie râ, te vai ra te tumu papu no te tapea i te manaˈo maitai.
Ua poto te taime o Satani!
No te hoê taime poto noa te mana o Satani i nia i te fenua nei. Eita Iehova e farii faahou i te faatereraa a Satani! Fatata roa te Diabolo i te tapeahia. E raatira mai te hoê faatere apî i te fenua, te hoê arii parau-tia maitihia e te Atua iho. O Iesu Mesia ïa taua Arii ra. No nia i to ˈna faateronoraahia i nia i te raˈi, te parau ra te Apokalupo e: “O te basileia ra o teie nei ao ua riro ei basileia no to tatou Fatu [Iehova] e no ta ˈna ra Mesia.” (Apokalupo 11:15) Te haapapu ra te tuatapaparaa i te tau o te Bibilia, apitihia e te tupuraa o te parau tohu a te mau Papai, e ua tupu teie ohipa i te matahiti 1914.—Mataio 24:3, 6, 7.
Te faataa atoa ra te Bibilia e eaha tei tupu i muri noa ˈˈe i te faateronoraahia o Iesu. Te na ô ra e: “E tamaˈi tei nia i te raˈi: O Mihaela [Iesu Mesia] e ta ˈna ra mau melahi tamaˈi atura i te teni [te Diabolo ra o Satani]; e ua tamaˈi maira te teni e ta ˈna ra mau melahi. Aore râ i riro te re ia ratou; e aore roa ˈtura o ratou e parahiraa i nia i te raˈi. Hurihia ˈtura hoi te teni rahi i rapae, o taua ophi tahito ra ïa, o tei parauhia o te diabolo ra, e o Satani hoi, o tei haavare i to te ao atoa nei; i hurihia oia i rapae i nia iho i te fenua nei, e ta ˈna mau melahi atoa ua huri-atoa-hia i rapae.”—Apokalupo 12:7-9.
Eaha ïa te faahopearaa o te tiavaruraahia o Satani mai te raˈi mai? Ua nehenehe to te raˈi e oaoa, eaha râ no te mau taata i nia i te fenua nei? “E ati ra hoi to te fenua e to te tai,” ta te Apokalupo 12:12 ïa e parau ra, “tei raro atu na hoi te diabolo ia outou na; e riri rahi hoi to ˈna, no te mea ua ite oia e maa taime poto to ˈna e toe nei.” Oia mau, ua faatae mai te tiahiraahia o Satani mai te raˈi mai i te ati i nia i te fenua. Te faataa ra The Columbia History of the World e: “Ua faaite te ati rahi o te Tamaˈi e Maha Matahiti 1914–1918 . . . i te ao no te pae Tooa o te râ e eita oia e nehenehe e paruru i te nunaa i to ˈna iho maamaa aore ra hinaaro ino. Aita roa ˈtu te huru feruriraa o te pae Tooa o te râ i maitai mai i taua vavahiraa ra.”
Aita te mau ati o teie ui i tapao-noa-hia e te hoê huru feruriraa vavahi. Ua tohu o Iesu e: “E tia mai hoi te tahi fenua e aro mai i te tahi fenua, e te tahi basileia e aro mai i te tahi basileia; e oˈe hoi, e te maˈi, e e aueue fenua i tera vahi, i tera vahi.” Ua tohu atoa oia i te mau maˈi pee. (Mataio 24:7, 8; Luka 21:11) Hau atu, te parau ra te Bibilia e i te “anotau hopea” o te faanahoraa o te mau mea a Satani, e rave rahi taata o te riro “ei miimii, e nounou moni, . . . e faaroo ore i te metua, . . . e tahemo parau au.” E riro atoa te mau taata i te here “i te mau mea e navenave ai ra aore hinaaro i te Atua.”—Timoteo 2, 3:1-5.
Te mau tamaˈi, te mau maˈi pee, te mau oˈe, te mau aueueraa fenua, e te ino-roa-raa o te mau faufaa i te pae morare—ua tupu teie mau mea atoa i nia i te hoê faito aore i itehia aˈenei mai te matahiti 1914 mai â, mai ta te Bibilia i tohu. Te faaite ra te reira e ua hurihia te enemi o te Atua e o te taata o tei hae roa—te Diabolo ra o Satani—i rapae i te raˈi ra e te faatae ra oia i teie nei i to ˈna riri i nia noa i te fenua. Te faaite atoa nei râ te Bibilia e eita o Satani e faatia-faahou-hia ia ohipa mai. E “maa taime poto” noa to ˈna e toe ra e tae atu ai ia Aramagedo, ia haamou te Atua i te faanahonahoraa o te ao nei ta Satani e faatere ra.
Eaha te ohipa e tupu i nia ia Satani ia hope anaˈe taua taime poto ra? Ua papai te aposetolo Ioane e: “Ite atura vau i te hoê melahi i te pouraa mai mai te raˈi mai, e tei ia ˈna te taviri o te abuso ra, e e fifi rahi auri tei tana rima. Ua haru ihora oia i te teni ra, i taua ophi tahito ra, oia hoi te diabolo ra, o Satani, ua ruuruu ihora ia ˈna e ia hoê tausani i te matahiti. Ua huri atura ia ˈna i raro i te abuso ra, ua opani atura i te opani ia ˈna, tuu ihora i te tapao i nia ihora.” (Apokalupo 20:1-3) Auê ïa tamǎrûraa mau no te huitaata e mauiui ra!
Te oaoa i raro aˈe i te faatereraa a te Basileia
I te mea e eita o Satani e haafifi faahou mai, e faatitiaifaro roa te Basileia o te Atua i raro aˈe i te faatereraa a Iesu Mesia i te mau ohipa a te huitaata nei. Maoti i te fanaˈo e rave rahi faatereraa i nia i te fenua, hoê anaˈe faatereraa i nia i te raˈi e toe mai no te faatere i nia i te palaneta taatoa. E ore roa te tamaˈi e e tupu te hau i te mau vahi atoa. I raro aˈe i te faatereraa a te Basileia a te Atua, e ora amui te taatoaraa i roto i te autaeaeraa here mau.—Salamo 72:7, 8; 133:1; Daniela 2:44.
Eaha te huru faatereraa ta Iesu e faaite mai? I to ˈna parahiraa i nia i te fenua nei, ua faatupu oia i te hoê here hohonu no te mau taata. Ua horoa Iesu ma te aroha mau i te maa no tei poia ra. Ua faaora oia i te maˈi e te matapo, te vava, e te pirioi. Ua faaora o Iesu i te mau taata mai te pohe mai! (Mataio 15:30-38; Mareko 1:34; Luka 7:11-17) E faahiˈoraa noa teie mau semeio o te mau mea faahiahia ta ˈna e rave â ei Arii. Auê ïa i te mea oaoa mau ia fanaˈo i teie huru faatere maitai e!
E fanaˈo te feia o te auraro ra i te tiaraa mana arii o Iehova i te mau haamaitairaa mure ore. Te tǎpǔ maira te mau Papai e: “Ei reira e faaaraarahia ˈi te mata o te matapo ra, e amaha hoi te tariˈa o te feia tariˈa turi ra: ei reira te pirioi e ouˈauˈa noa ˈi mai te aili, e himene mai hoi te vaha o te taata vava ra.” (Isaia 35:5, 6) Ma te hiˈo atea i taua mahana rahi ra, ua papai te aposetolo Ioane e: “Ua faaroo atura vau i te hoê reo rahi no te raˈi maira, i te na ôraa mai e, Inaha tei ǒ te taata ra te sekene o te Atua, e e parahi oia i roto ia ratou ra, e ei taata ratou no ˈna, e ei pihai atoa iho te Atua ia ratou, ei Atua no ratou. E na te Atua e horoi i to ratou roimata atoa; e e ore roa te pohe, e te oto, e te mihi, e te mauiui, e ore atoa ïa, no te mea ua mou te mau mea tahito ra.”—Apokalupo 21:3, 4.
E tamǎrû te mau oaoaraa tufahia e te faatereraa a Iehova na roto i te arai o ta ˈna Tamaiti, o Iesu Mesia, i te mau mauiui atoa ta tatou e nehenehe e faaruru i roto i teie nei faanahoraa o te mau mea faaterehia e te Diabolo ra o Satani. I roto i te ao apî i tǎpǔhia mai e te Atua, eita te mau taata e aniani e, ‘O vai mau o te faatere ra?’ (Petero 2, 3:13) E oaoa e e vai hau noa te huitaata auraro i nia i te fenua o te mau Faatere here i roto i te ao varua, o Iehova e o te Mesia. No te aha e ore ai e atuatu i te tiaturiraa oia hoi ia riro ei taata e auraro ia ˈna?
[Hohoˈa i te api 7]
E vai hau noa te huitaata i nia i te fenua o te Basileia a te Atua
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 4]
Hohoˈa a te NASA