“Eaha te parau mau?”
MEA taa ê roa teie na taata toopiti, tei mua te tahi i te tahi. E taata politita te hoê o raua, mea faaahaaha, nounou tiaraa, taata ona, ua ineine oia i te rave i te mau mea atoa no te faahaere i to ˈna iho toroa i mua. Te tahi atu taata, e orometua haapii ïa o tei ore i hinaaro e riro ei taata ona e te hanahana e ua ineine oia i te faatusia i to ˈna ora no te faaora ia vetahi ê. Ma te titau-ore-hia ia haapapu, aita te manaˈo o na taata toopiti i tuea! No nia iho â râ i te hoê ohipa, ua taa ê roa to raua manaˈo—te parau o te parau mau.
Na taata toopiti ra o Ponotio Pilato e o Iesu Mesia ïa. Ua tia o Iesu i mua ia Pilato mai te hoê taata i faautuahia. No te aha? Ua faataa o Iesu i te tumu—oia mau, te tumu mau i haere mai ai i nia i te fenua nei e i rave ai i ta ˈna taviniraa—i pou mai ai i raro nei, no te hoê ïa mea: te parau mau. “I fanau mai ai au, e i haere mai ai hoi au i te ao nei,” ta ˈna ïa i parau, “e faaite i te parau mau.”—Ioane 18:37.
Ua riro mau â te pahonoraa a Pilato ei uiraa faahiahia: “Eaha te parau mau?” (Ioane 18:38) Ua hinaaro mau anei o ˈna i te hoê pahonoraa? Aita paha. Ua riro mau o Iesu ei taata o te nehenehe e pahono i te mau uiraa atoa e uihia ˈtu ia ˈna ma te aau mehara, aita râ o ˈna i pahono atu ia Pilato. E te parau ra te Bibilia e i muri aˈe i to ˈna faahitiraa i ta ˈna uiraa, ua haere tia ˈtura o Pilato i rapaeau i te piha haavaraa. Mai te huru e ua ani te faatere no Roma i te uiraa ma te tiaturi ore e te faaahaaha, i te parauraa e, “Te parau mau? Eaha te reira? Aita te reira e vai nei!”a
E ere te manaˈo patoitoi o Pilato no nia i te parau mau i te mea matau-ore-hia i teie nei mahana. E rave rahi e tiaturi nei e ua taotiahia te parau mau—na roto i te tahi atu parau, te mea o te riro e parau mau no te hoê taata, mea haavare paha no te tahi atu taata, ua “tano” hoi na manaˈo toopiti ra. No te parare rahi o taua tiaturiraa ra, piihia ˈtura oia e—“papu-ore-raa o te mau mea parauhia relativisme.” Te reira anei to outou manaˈo no nia i te parau mau? Mai te peu e e, ua farii anei outou i taua manaˈo ra ma te ore e uiui atu no nia i te reira? Noa ˈtu e aita outou i farii i taua manaˈo ra, ua ite anei outou e nafea taua haapiiraa philosopho ra e ohipa ˈi i nia i to outou oraraa?
Te hoê aroraa i te parau mau
E ere o Ponotio Pilato te taata matamua o tei uiui no nia i te manaˈo o te parau mau otia ore. Ua haapii vetahi mau philosopho heleni tahito i taua mau huru manaˈo feaa ra i roto i ta ratou ohipa atoa! E pae senekele na mua ˈtu ia Pilato, ua tiaturi o Parménide (o tei faarirohia na ei taata i haamau i te mau haapiiraa philosopho no Europa) e eita te ite mau e naeahia. Ua haapapu o Démocrite, o tei aruehia mai “te philosopho tahito rahi roa ˈˈe” e: “Ua tanu-hohonu-hia te parau mau. . . . Aore roa e mea papu i itea mai ia tatou.” Peneiaˈe ua parau te taata faatura-roa ˈˈe-hia i rotopu ia ratou paatoa, o Socrate, e te mea papu noa ia ˈna oia hoi aita oia i ite i te hoê noa ˈˈe mea.
Ua tamau noa taua aroraa ra i nia i te manaˈo e e nehenehe te parau mau e itehia mai tae roa mai i teie nei mahana. Ei hiˈoraa, te parau nei vetahi mau philosopho e i te mea e e noaa ia tatou te ite maoti to tatou mau tumu ite, o te nehenehe hoi e haavarehia, e ere te ite i te mea mau. Ua faaoti o René Descartes, e philosopho farani e e taata numera atoa, e hiˈopoa i te mau mea atoa ta ˈna e manaˈo ra e mea papu. Ua faaore o ˈna i te mau mea atoa, hoê râ parau mau ta ˈna e haamatara ra o te ore e patoihia: “Cogito ergo sum,” aore ra, “Te manaˈo nei au e, te vai nei ïa vau.”
Te hoê ihotumu o te papu-ore-raa o te mau mea
Aita te papu-ore-raa o te mau mea e turu-noa-hia ra e te mau philosopho. Te haapiihia ra te reira e te mau aratai faaroo, ua haamauhia te reira i roto i te mau fare haapiiraa, e ua haapararehia e te mau ravea haapurororaa. Ua parau te epikopo épiscopalien ra o John S. Spong tau matahiti i teie nei e: “E tia ia tatou . . . ia faaea i te manaˈo e te vai ra ia tatou ra te parau mau e e tia i te tahi pae ia rave i to tatou manaˈo oia hoi eita te parau mau hopea e naeahia ia tatou paatoa.” Mea oioi roa te papu-ore-raa o te mau mea a Spong, mai to te mau upoo faatere haapaoraa e rave rahi i teie nei mahana, i te faarue i te mau haapiiraa morare a te Bibilia no te turu i te hoê haapiiraa philosopho “ia faaoti te taata tataitahi i ta ˈna iho faaotiraa.” Ei hiˈoraa, ia “vai maitai” te mau mahu i roto i te Ekalesia Epikopo, ua papai o Spong i te hoê buka o te parau ra e e mahu te aposetolo Paulo!
I roto e rave rahi mau fenua e au ra e te atuatu ra te mau faanahonahoraa i te pae haapiiraa i te hoê â huru manaˈo. Ua papai o Allan Bloom i roto i ta ˈna buka The Closing of the American Mind e: “Te vai ra te hoê mea o tei papu roa i te hoê orometua haapii: fatata te mau taata haere haapiiraa atoa o te ô ra i roto i te fare haapiiraa tuatoru o te tiaturi ra, aore ra o te parau ra e te tiaturi nei ratou, e ua taotiahia te parau mau.” Ua manaˈo o Bloom e mai te peu e e tamata o ˈna i te tiaturiraa a ta ˈna feia haere haapiiraa i nia i taua tuhaa ra, e maere roa ratou, “mai te huru e te uiuihia ra no nia i te numeraraa 2 + 2 = 4.”
Te turu-atoa-hia ra taua huru manaˈo ra na roto e rave rahi atu â mau ravea. Ei hiˈoraa, mea anaanatae aˈe na te feia auvaha a te afata teata e a te mau vea e faaanaanatae i te feia e mataitai ia ratou i te faaiteraa i te parau mau o te hoê aamu. Ua taui-atoa-hia vetahi mau porotarama apî aore ra ua patahia te hoê hohoˈa teata hape ia riro te reira ei mea putapû aˈe. E i roto i te faaanaanataeraa manaˈo te huehia ra te hoê aroraa puai i nia i te parau mau. Te hiˈo-rahi-hia ra te mau faufaa e te mau parau mau i te pae morare tei orahia na e to tatou mau metua e to tatou mau metua tupuna mai te hoê mea tahito e mea pinepine te reira i te haamaamaahia.
Papu maitai, te parau nei vetahi e ua riro rahi taua papu-ore-raa o te mau mea ei huru feruriraa aano e no reira e faahopearaa maitai to te reira i nia i te totaiete taata nei. Te reira mau anei râ? Eaha ïa no nia i to ˈna faahopearaa i nia ia outou? Te tiaturi ra anei outou e mea papu ore aore ra aita e parau mau? Mai te peu e e, ua riro paha te maimiraa i te reira no outou ei haamâuˈaraa taime. E ohipa taua huru hiˈoraa ra i nia ia outou i te tau no a muri aˈe.
[Nota i raro i te api]
a Ia au i te taata tuatapapa bibilia ra o R. C. H. Lenski, ua riro ta Pilato “tuuraa reo i ta te hoê taata tâuˈa ore o tei faaruru i te ao nei e o tei hinaaro e parau na roto i ta ˈna uiraa e e ere roa ˈtu te tahi aˈe mea no nia i te parau mau i te pae faaroo i te hoê tapitapiraa manaˈo faufaa.”