Mau uiraa a te feia taio
Ia au i te Galatia 6:8, “o te ueue i ta to ˈna ihora tino, o te pohe ta ˈna e noaa i te tino ra; e o te ueue i ta te [v]arua ra, o te ora mure ore ta ˈna e noaa i te [v]arua ra.” Teihea ïa “varua,” e nafea e noaa ˈi ia tatou te ora?
E rave rahi auraa to te mau parau Hebera e Heleni o tei hurihia na roto i te parau ra “varua,” oia hoi: (1) te puai ohipa o te Atua, (2) te puai ora i roto i te taata aore ra i te animala, (3) te puai i te pae feruriraa e turai ra i te hoê taata, e (4) te hoê taata varua, aore ra melahi. Te auraa matamua—oia hoi te puai ohipa o te Atua—te reira ïa te auraa e itehia ra i roto i te Galatia 6:8.
Ei haamaramaramaraa, a tapao na i te Galatia 3:2, i reira tatou e ite ai i te faaohiparaa matamua o te parau ra “varua” i roto i te buka Galatia. Ua ani o Paulo i te mau kerisetiano e: “I noaa anei te [v]arua ia outou i te ohipa a te ture, e i te haapao faaroo anei?” I muri iho, i roto i te Galatia 3:5, ua taai oia i taua “varua” ra i te faatupuraa i te mau ohipa puai. No reira te “varua” ta ˈna i faahiti, o te varua moˈa ïa, te puai ohipa o te Atua ite-ore-hia e te mata.
I muri iho, i roto i te Galatia 5:16, ua faataa Paulo i te taa-ê-raa i rotopu i te varua e te tino. Te taiohia ra e: “Teie râ ta ˈu parau, E haapao i ta te [v]arua ra, e eiaha e faatupu i to te tino ra hinaaro.” Na roto i te parau “to te tino ra hinaaro” ua hinaaro oia e faataa i te tino hara o te taata nei. No reira, i roto i te Galatia 5:19-23, ua faataa ê oia i te anairaa mea o “ta te tino e rave nei” e “ta te [v]arua e faatupu ra.”
No reira, i roto i te Galatia 6:8, eita e ore te taata “o te ueue i ta to ˈna ihora tino” o te taata ïa e vaiiho ra ia arataihia o ˈna e te mau hinaaro o te taata hara nei, i te raveraa i “ta te tino e rave nei.” E ite o ˈna i te mau faahopearaa ino o taua huru haerea ra, e mai te peu e eita o ˈna e taui, papu maitai eita e noaa ia ˈna te ora i roto aore ra i raro aˈe i te Basileia o te Atua.—Korinetia 1, 6:9, 10.
Ei mau kerisetiano itoito e hinaaro mau tatou e ‘ueue i ta te varua a te Atua ra.’ Oia hoi te faaiteraa tatou i te hoê haerea ia nehenehe te varua moˈa e ohipa mai ma te otohe ore i roto i to tatou oraraa, ia tauturu oia ia tatou ia faatupu i to ˈna hotu. E tia ia tatou ia tapea noa i te reira i roto i te feruriraa ia faaoti anaˈe tatou eaha te taio aore ra eaha te hiˈo i roto i te afata teata. E ueue tatou i ta te varua ra ia ara maite tatou i te mau putuputuraa kerisetiano e ia tamata tatou i te faaohipa i te aˈoraa a te mau matahiapo nominohia e te varua.—Ohipa 20:28.
Ma te anaanatae, te faahope ra te Galatia 6:8 e te tiaturiraa papu e a ueue ai tatou ia au maite i te varua moˈa, “o te ora mure ore [ta tatou] e noaa i te [v]arua ra.” E, niuhia i nia i te hoo o te Mesia, e horoa te Atua i te ora hopea ore na roto i te ohipa o te varua moˈa.—Mataio 19:29; 25:46; Ioane 3:14-16; Roma 2:6, 7; Ephesia 1:7.