Te faufaaraahia i te taioraa i te Bibilia i te mau mahana atoa
“E ao to te taata . . . o tei hinaaro râ i te ture a Iehova; e tei ta ˈna ture to ˈna manaˈoraa i te rui e te ao.”—SALAMO 1:1, 2.
1. (a) Eaha te papai rahi e itehia ra i nia i te hoê papai o te hoê paturaa a te pu rahi a te Taiete Watch Tower? (b) Nafea tatou ia faufaahia mai te peu e e tapea tatou i te faaitoitoraa i roto i te mafatu?
“A TAIO I TE PARAU A TE ATUA TE BIBILIA MOˈA I TE MAU MAHANA ATOA.” Na roto i te mau reta rarahi, te itehia ra teie mau parau i nia i te hoê papai o te hoê paturaa i Brooklyn, New York, i reira te mau Bibilia e te mau buka bibilia e neneihia ˈi e te Watchtower Bible and Tract Society. E ere teie faaitoitoraa no te mau taata noa o te ao nei o te ite ra i te tapao. Te taa ra i te mau Ite no Iehova e e tia atoa ia ratou ia haapao maite i te reira. Te faufaahia ra te feia e taio tamau ra i te Bibilia e o te faaohipa ra i te reira i te haapiiraa ia vetahi ê, te aˈoraa, te faaiteraa hapa, e te faaiteraa mai i te parau-tia ta te reira e tufa ra.—Timoteo 2, 3:16, 17.
2. Mea nafea to te taeae Russell haapapuraa i te faufaaraa o te taioraa i te Bibilia?
2 Te haafaufaa rahi nei te mau Ite no Iehova i ta ratou mau buka tauturu no te haapiiraa bibilia, tae noa ˈtu Te Pare Tiairaa, e te faaohipa tamau nei ratou i te reira. Ua ite râ ratou e eita te reira e mono atu i te Bibilia iho. I te matahiti 1909 ra, ua papai o Charles Taze Russell, te peretiteni matamua a te Watch Tower Bible and Tract Society, i te feia taio no nia i te vea ra Pare Tiairaa e: “Eiaha roa ˈtu e haamoe e o te Bibilia to tatou Niu e noa ˈtu eaha te mau buka tauturu ta te Atua e horoa maira, e mau ‘tauturu’ anaˈe ïa e e ere e mau buka mono o te Bibilia.”
3. (a) Eaha te faahopearaa e tupu ra i nia i te feia e taio nei i “te parau a te Atua”? (b) Ehia taime to te feia no Berea taioraa e haapiiraa i te mau Papai?
3 Te vai ra i roto i te mau Papai faauruahia mai te hoê hohonuraa e te hoê puai o te ore e itehia i roto i te hoê buka ê atu. “E mea ora hoi te parau a te Atua, e te puai rahi, e te ooi rahi hoi to te reira i to te ˈoˈe mata piti ra, i te putapupu-roa-raa hoi e taa ê noa ˈtu te varua e te aau, e te tiaatiraa e te puo ivi aa, e te hiˈopoa hoi i te manaˈo e te opua o te aau ra.” (Hebera 4:12) Ua haapopou te pǐpǐ ra o Luka i te feia no Berea, ma te pii ia ratou e ei feia “maitai mau.” Aita noa ratou i farii oioi i te parau ta te aposetolo Paulo e ta to ˈna apiti o Sila i poro atu, oia atoa râ ‘ua imi ratou i te parau i papaihia ra i te mau mahana atoa’ no te haapapu i te niu ia au i te mau Papai o te mau parau i haapiihia ˈtu ia ratou.—Ohipa 17:11.
Te taioraa i te reira i te mau mahana atoa
4. Eaha ta te mau Papai e faaite ra no nia i te rahiraa taime e tia ˈi ia tatou ia taio i te Bibilia?
4 Aita te Bibilia e faataa roa ra e ehia rahiraa taime e tia ia tatou ia taio i te reira. Teie nei râ, te horoa maira oia i te aˈoraa ta Iehova i faatae ia Iosua ra oia hoi ‘te taioraa ma te reo mǎrû i te ture i te rui e te ao’ e ia ohipa ïa o ˈna ma te paari e ia manuïa i roto i te raveraa i ta ˈna hopoia horoahia mai e te Atua. (Iosua 1:8) Te haapii maira te reira e noa ˈtu e o vai o te faatere ra ei arii i nia ia Iseraela tahito, e tia ia ˈna ia taio i te mau Papai “e hope noa ˈtu o ˈna pue mahana i te ao nei.” (Deuteronomi 17:19) Te haapapu faahou ra oia e: “E ao to te taata, aore e faaau i to ˈna haerea i te aˈo a te paieti ore, aore i taahi i te eˈa o te feia rave hara ra . . . O tei hinaaro râ i te ture a Iehova; e tei ta ˈna ture to ˈna manaˈoraa i te rui e te ao.” (Salamo 1:1, 2) Oia atoa, te haapii maira te Evanelia i papaihia e Mataio e i to Iesu Mesia patoiraa i te mau tutavaraa a Satani no te tamata Ia ˈna, ua faahiti O ˈna i te mau Papai Hebera faauruahia mai, ma te parau e: “Ua papaihia, E ore te taata e ora i te maa anaˈe ra, i te mau mea atoa râ i haapaohia e te Atua.” (Mataio 4:4) Ehia taime tatou e hinaaro ai i te maa i te pae tino? I te mau mahana atoa! E mea faufaa roa ˈtu â te raveraa i te maa varua i te mau mahana atoa no te mea e ohipa te reira i nia i ta tatou mau tiaturiraa no te ora mure ore.—Deuteronomi 8:3; Ioane 17:3.
5. Nafea te taio-tamau-raa i te Bibilia i te mau mahana atoa e tauturu ai ia tatou ‘ia au to tatou haerea ia Iehova’ ia roo-anaˈe-hia tatou i te mau tamataraa o te faaroo?
5 Te titau nei tatou tataitahi e ia haapaarihia tatou i te mau mahana atoa e te Parau a te Atua. I te mau mahana atoa—i te fare, i te vahi raveraa ohipa, i te fare haapiiraa, i roto i te mau aroâ, ia haere anaˈe e hoohoo, i roto i ta tatou taviniraa—te farerei nei tatou i te mau haafifiraa i nia i to tatou faaroo. Nafea tatou ia faaruru i te reira? E ô oioi anei te mau ture e te mau faaueraa tumu bibilia i roto i to tatou feruriraa? Ma te ore e faaitoito i te tiaturiraa i nia ia ˈna iho, te faaara ra te Bibilia e: “O tei manaˈo e te tia ra oia, e ara oia o te hiˈa.” (Korinetia 1, 10:12) E tauturu te taioraa i te Bibilia i te mau mahana atoa ia tatou e ‘ia au to tatou haerea ia Iehova i te mau mea atoa e mauruuru ai ra’ maoti hoi i te vaiihoraa i te ao nei ia turai ia tatou i raro aˈe i to ˈna mana.—Kolosa 1:9, 10; Roma 12:2.
Te faufaaraa ia taio tamau i te Bibilia
6. No te aha e mea maitai ia taio pinepine i te Bibilia?
6 E mea taa ê roa te taioraa i te Bibilia i te taioraa i te hoê buka aamu i manaˈo-noa-hia. E taiohia te aamu tuiroo roa ˈˈe i manaˈo-noa-hia i te hoê noa taime; i te taime iho a ite ai te hoê taata i te aamu e mea nafea te reira e hope ai, ua oti ïa to ˈna parau. I te taa-ê-raa, noa ˈtu ehia rahiraa taime tatou e taio ai i te Bibilia, e faufaa-rahi-hia tatou ia taio pinepine tatou. (Maseli 9:9) No te hoê taata ara maite, e riro te mau Papai i te horoa noa mai i te tahi auraa apî. E haamaere rahi roa ˈtu â te mau parau tohu no nia i te mau mahana hopea i teie taata ia au i te mau mea ta ˈna i ite, i faaroo, e i farerei roa ˈtu i te mau avaˈe i mairi aˈenei. (Daniela 12:4) A rahi noa ˈi to ˈna aravihi i roto i te oraraa e a faaruru noa ˈi oia i te mau fifi, e haafaufaa rahi aˈe te taata ara maite e taio ra i te Bibilia i te aˈoraa ta ˈna i taio aˈena i te hoê taime. (Maseli 4:18) Mai te peu e e roohia o ˈna i te maˈi rahi, e riro te mau parau tǎpǔ a te Bibilia no nia i te faaoreraahia te mauiui e te faahoˈiraahia mai te oraora-maitai-raa i te mea hohonu roa ˈtu â no ˈna mai tei ore i tupu aˈenei. Ia pohe anaˈe te mau hoa piri roa e te mau melo fetii, e riro te parau tǎpǔ no nia i te hoê tia-faahou-raa i te faufaa roa ˈtu â.
7. Eaha te mea o te tauturu ia tatou ia amo anaˈe tatou i te hoê hopoia apî i roto i te oraraa, e no te aha?
7 Ua taio paha outou iho i te Bibilia e ua faaohipa outou i ta ˈna aˈoraa tau matahiti te maororaa. Tera râ, peneiaˈe e mau hopoia apî ta outou i teie nei i roto i te oraraa. Te opua ra anei outou i te faaipoipo? E riro anei outou ei metua? Ua horoahia anei te hoê hopoia na outou i roto i te amuiraa oia hoi te riroraa ei matahiapo anei aore ra ei tavini tauturu? Ua riro mai anei outou ei taata poro ma te taime taatoa, apitihia mai i te mau taime pororaa e te haapiiraa ia vetahi ê? Auê ïa outou i te faufaahia mai te peu e e taio faahou â outou i te Bibilia taatoa ma te tapea noa i teie mau hopoia apî i roto i te feruriraa!—Ephesia 5:24, 25; 6:4; Timoteo 2, 4:1, 2.
8. Nafea te tauiraa o te mau huru tupuraa e faaite ai i te faufaaraa ia haapii hau atu â no nia i te tahi mau mea ta tatou i manaˈo e ua ite aˈena tatou?
8 I mutaa ihora ua faaohipa maitai paha outou i te mau hotu o te varua. (Galatia 5:22, 23) Teie nei râ ua taui te mau huru tupuraa e te ite ra paha outou i te faufaaraa ia haapii hau atu â no nia i taua mau huru paieti maitatai ra. (A faaau e te Hebera 5:8.) Ua parau te hoê tiaau ratere tahito o tei faaea hoi i ta ˈna taviniraa taa ê no te haapao i to ˈna nau metua ruhiruhia e: “Ua matau noa na vau i te manaˈo e te faaohipa maitai ra vau i te mau hotu o te varua. I teie nei e au ra e te haamata faahou ra vau.” Oia atoa, no te mau tane e ta ratou iho mau vahine ua roohia te hoa faaipoipo i te maˈi rahi i te pae tino aore ra i te pae feruriraa, e manaˈo paha ratou e ia aupuru anaˈe ratou, e faatupu te hepohepo i te tahi taime i te tahi mau huru o te haaparuparu ia ratou. E riro te taio-tamau-raa i te Bibilia ei pu tamahanahanaraa e ei tautururaa rahi.
Afea e tia ˈi ia taiohia te Bibilia
9. (a) Eaha te mea o te tauturu i te hoê taata mea rahi roa ta ˈna ohipa ia faataa i te taime no te taio i te Bibilia i te mau mahana atoa? (b) No te aha e mea faufaa roa te taioraa i te Parau a te Atua no te mau matahiapo iho â râ?
9 Papu maitai, no te mau taata e mea rahi roa hoi ta ratou ohipa, e mea fifi no ratou ia itea mai te taime no te rave tamau i te hoê ohipa hau. Teie râ, e nehenehe tatou e faufaahia i te hiˈoraa o Iehova. Te faaite ra te Bibilia e ua rave oia i te mau mea i te mau ‘taime faataahia.’ (Genese 21:2; Exodo 9:5; Luka 21:24; Galatia 4:4) E nehenehe te haafaufaaraa i te taio-tamau-raa i te Parau a te Atua e tauturu ia tatou ia haamau i te hoê taime no te reira i roto i ta tatou tabula ohipa o te mau mahana atoa. (Ephesia 5:15-17) E tia i te mau matahiapo iho â râ ia faaherehere i te taime no te taio-tamau-raa i te Bibilia inaha e niu-mau-hia ïa te aˈoraa o ta ratou e horoa i nia i te mau faaueraa tumu bibilia e e faaite ïa te huru feruriraa o ta ratou e faatupu i “te paari no nia maira.”—Iakobo 3:17; Tito 1:9.
10. Afea te feia taio bibilia i te mau mahana atoa e ite ai i te taime no te taio?
10 E taio e rave rahi o te manuïa nei na roto i te hoê porotarama taioraa bibilia i te poipoi roa hou ratou a haamata ˈi i ta ratou mau ohipa o te mahana. Area te tahi pae ra mea au aˈe na ratou ia rave papu i te reira i te tahi atu taime. Te tauturu nei te mau ripene faaharuharuhia o te Bibilia (i te vahi e vai ra) i te feia o te haere atu i te ohipa e o te hoˈi mai i te fare, ia faaohipa maitai i to ratou taime tereraa, e te faaroo nei vetahi mau Ite i te reira ia rave anaˈe ratou i ta ratou mau ohipa fare matauhia. Ua vauvauhia te mau porotarama o tei faaohipahia no te mau Ite e rave rahi no Europa, Afirika, Marite Apatoerau, Marite Apatoa, e no te pae Hitia o te râ ma, i te mau api 20 e 21, i roto i te tumu parau ra “Afea ratou e taio ai i te reira e nafea ratou e faufaahia ˈi.”
11. Nafea ia faaoti i te taioraa i te Bibilia i te mau mahana atoa noa ˈtu e ua taotiahia te taime?
11 Te mea faufaa roa ˈˈe e ere ïa te rahiraa taime ta outou e horoa ra no ta outou taioraa bibilia i te hoê taime taa maitai, o te tamau-noa-raa râ. E manaˈo paha outou e mea au aˈe ia taio hoê hora aore ra hau atu ma te parahi, ma te rave i te tahi maimiraa e te faaô-hohonu-raa ia outou i roto i te tumu parau. E faatia anei râ ta outou tabula ohipa e ia rave tamau outou i te reira? Maoti hoi i te vaiihoraa i te mau mahana ia mairi ma te ore e taio noa ˈˈe i te Bibilia, e ere anei i te mea maitai aˈe ia taio i te mau mahana atoa tau 15 minuti aore ra e 5 minuti noa? A faaoti i roto ia outou iho e taio i te Bibilia i te mau mahana atoa. I muri iho a apiti atu i taua taioraa ra te hoê maimiraa hohonu i te mau taime e nehenehe ai.
Mau ravea huru rau no te taioraa bibilia
12. Eaha te porotarama taioraa bibilia a te mau melo apî o te fetii o te Betela e a te feia haapii no Gileada?
12 Te vai nei e rave rahi mau ravea no te taio i te Bibilia. E mea maitai ia taio i te reira mai te Genese mai tae atu i te Apokalupo. E titauhia i te mau melo atoa o te fetii o te Betela i te ao nei o te tavini ra i te pu rahi aore ra i te hoê amaa a te Taiete, ia taio i te Bibilia taatoa i te roaraa o te matahiti matamua a ta ˈna taviniraa i te Betela. (Mea pinepine e taiohia e toru tae atu e pae pene, ia au i te nehenehe ia ratou, aore ra e maha tae atu e pae api, i te mahana taitahi.) E tia atoa i te feia haapii i te Haapiiraa bibilia no Gileada a te Taiete Watchtower ia taio i te Bibilia i roto i to ˈna taatoaraa hou ratou a faatuitehia ˈi. Te tiaturihia ra e e tauturu te reira ia ratou ia faariro i te taioraa bibilia i te mau mahana atoa ei tuhaa o to ratou oraraa.
13. Eaha te tapao e titauhia ra i te mau Ite bapetizo-apî-hia?
13 E mea maitai no te mau Ite bapetizo-apî-hia ia haamau ratou i te tapao e taio i te Bibilia taatoa. I te matahiti 1975, i te taime a faaineine ai o ˈna i te bapetizo ia ˈna, ua ani te hoê matahiapo i te hoê taurearea no Farani e e porotarama papu anei ta ˈna no te taioraa bibilia. Mai reira mai â ua taio o ˈna i te Bibilia taatoa i te mau matahiti atoa, ma te rave pinepine i ta ˈna taioraa i te poipoi hou a haere ai i te ohipa. Ei faahopearaa, te parau ra o ˈna e: “Ua ite papu aˈe vau i te huru o Iehova. E nehenehe au e ite e nafea te mau mea atoa ta ˈna e rave ra e tuea ˈi i ta ˈna opuaraa e nafea oia ia ohipa ia tupu anaˈe te mau haafifiraa. Te ite nei au e mea parau-tia e mea maitai o Iehova, i te hoê â taime, i roto i ta ˈna mau ohipa atoa.”
14. (a) No te haamata i te hoê porotarama taioraa i te Bibilia o te tamau noa, eaha te mea faufaa? (b) Eaha te mea o te tauturu ia tatou ia haamanaˈo noa i te tino parau rahi o te buka bibilia taitahi a taio noa ˈi tatou?
14 Ua taio anei outou i te Bibilia i roto i to ˈna taatoaraa? Mai te peu e aita, teie ïa te taime tano no te haamata. A faanaho i te hoê porotarama papu, e i muri iho a tapea noa i te reira. A faataa e ehia api aore ra ehia pene ta outou e taio i te mahana taitahi, aore ra a faataa noa e ehia rahiraa taime o ta outou e taio e afea. Eita te taatoaraa e taio i te Bibilia i roto hoê noa matahiti, tera râ te mea faufaa roa ˈˈe o te taio-tamau-raa ïa i te Parau a te Atua, i te mau mahana atoa e nehenehe ai. A taio ai outou i te Bibilia, e faufaahia paha outou i te faaohiparaa i te tahi mau buka faahororaa no te tauturu ia outou ia tamau roa te tino parau rahi o te tumu parau i roto i to outou feruriraa. Mai te peu e te vai ra te buka Insight on the Scriptures na roto i to outou iho reo, na mua ˈˈe outou a haamata ˈi i te taio i te hoê buka bibilia taa maitai, a hiˈo faahou i te tino parau haapotohia o to ˈna mau reni rahi vauvauhia i roto i te Insight.a A tapao iho â râ i te mau upoo parau papai-meumeu-hia i roto i te tino parau. Aore ra a rave i te hoê â faanahoraa e te haapotoraa rahi aˈe vauvauhia i roto i te buka “Toute Ecriture est inspirée de Dieu et utile.”b
15. (a) Eaha te mau manaˈo tauturu i vauvauhia i te api 16 e 17 o te nehenehe e haamaitai â i ta outou taioraa bibilia? (b) Maoti i te taio mai te peu matauhia ra te huru i te hoê anairaa api, i teihea mea faufaa roa e tia ˈi ia tatou ia ara maite?
15 E mea maitai te taio-tamau-raa i te Bibilia, eiaha râ outou ia riro ei taata taio o te faariro i te reira mai te hoê noa peu matauhia. Eiaha e taio i te hoê anairaa api i te mahana taitahi e ia parau noa outou e ua taio outou i te Bibilia taatoa i te mau matahiti atoa. Mai tei faaitehia i roto i te tumu parau tarenihia “Mau manaˈo tauturu no te haamaitai â i ta outou taioraa bibilia” (mau api 16 e 17), te vai ra e rave rahi mau ravea e nehenehe ai outou e taio e e haafaufaa i te Bibilia. Noa ˈtu eaha te huru raveraa ta outou e faaohipa, ia papu maitai ia outou e te atuatu ra outou i to outou feruriraa e to outou mafatu.
A taa i te auraa o te mea ta outou e taio ra
16. No te aha e mea faufaa ia rave i te taime no te feruri hohonu i nia i te mea o ta tatou e taio ra?
16 I to ˈna haapiiraa i ta ˈna mau pǐpǐ, ua haapapu o Iesu i te faufaaraa ia taa ratou i te mea ta ˈna e parau ra. Te mea faufaa, e ere ïa i te hoê noa ite i te pae feruriraa, to ratou râ ‘taaraa i te auraa na roto i to ratou mafatu’ e ia nehenehe ïa ratou e faaohipa i te reira i roto i to ratou oraraa. (Mataio 13:14, 15, 19, 23) Te huru mau o te hoê taata tera ïa te mea faufaa i mua i te aro o te Atua, e te faataipehia ra te reira e te mafatu. (Samuela 1, 16:7; Maseli 4:23) No reira, hau atu i te haapapuraa e te taa ra tatou i te auraa o te mau irava bibilia, e tia ia tatou ia feruri hohonu i nia i te reira, ma te hiˈo e eaha to ratou mau auraa i roto i to tatou nei oraraa.—Salamo 48:9; Timoteo 1, 4:15.
17. Eaha vetahi mau tuhaa te tia ia tatou ia feruri hohonu ia taio anaˈe tatou i te mau Papai?
17 A tutava i te ite i te mau faaueraa tumu matamua i roto i te mau faatiaraa a te Bibilia ia nehenehe outou ia faaohipa i te reira i roto i te mau huru tupuraa ta outou e faaruru nei. (A faaau e te Mataio 9:13; 19:3-6.) A taio noa ˈi e a feruri noa ˈi outou i nia i te mau huru maitatai faahiahia mau o Iehova, a faaohipa i taua taime ra no te haapuai i to outou iho mau taairaa e o ˈna, no te faatupu i roto ia outou iho i te hoê huru paieti rahi. Ia taio anaˈe outou i te mau faataaraa no nia i te opuaraa a Iehova, a hiˈo e eaha ta outou e nehenehe e rave no te ohipa ia au i te reira. Ia taio roa anaˈe outou i te aˈoraa, maoti i te parau-noa-raa i roto ia outou iho e, ‘Ua ite au i te reira,’ a aniani na e, ‘Te rave ra anei au i ta ˈna e parau maira?’ Mai te peu e e, a ui ia outou iho e, ‘I roto i teihea mau tuhaa e nehenehe ai au e rave “rahi atu â” i te reira?’ (Tesalonia 1, 4:1) A haapii noa ˈi outou i te mau titauraa a te Atua, a tapao atoa i te mau hiˈoraa mau i roto i te Bibilia o te feia o tei ora ia au i taua mau titauraa ra e te feia o tei ore i na reira. A hiˈo i te tumu ratou i tamau noa ˈi i roto i te hororaa e eaha te faahopearaa. (Roma 15:4; Korinetia 1, 10:11) Ia taio anaˈe outou no nia i te oraraa o Iesu Mesia, a haamanaˈo e o Iesu ta Iehova i tufa ˈtu te mana arii i nia i te fenua atoa nei; a faaohipa i te taime tano no te haapuai i roto ia outou iho i te tiairaa i te ao apî a te Atua. Oia atoa, a hiˈopoa i te mau ravea ia nehenehe outou ia pee hau atu â i te Tamaiti a te Atua.—Petero 1, 2:21.
18. Nafea tatou ia faaaifaito i te taioraa bibilia e ta tatou faaohiparaa i te mau buka haapiiraa pûpûhia e “te tavini haapao maitai e te paari”?
18 Papu maitai, eita te taioraa i te Bibilia e mono i to outou faaohipa-maitai-raa i te mau buka pûpûhia na roto i te arai o “te tavini haapao maitai e te paari.” Ua riro atoa te reira ei tuhaa o te faanahoraa a Iehova—te hoê faanahoraa faufaa roa. (Mataio 24:45-47) A haapapu e i roto i to outou oraraa mea faahiahia roa te taio-tamau-raa i te Parau a te Atua iho. I te mau taime atoa e nehenehe ai, “A TAIO I TE PARAU A TE ATUA TE BIBILIA MOˈA I TE MAU MAHANA ATOA.”
[Nota i raro i te api]
a Neneihia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
b Neneihia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
Nafea outou ia pahono mai?
◻ No te aha e mea maitai ia taio i te Bibilia i te mau mahana atoa?
◻ No te aha e tia ia tatou ia taio pinepine i te Bibilia?
◻ I roto i ta outou iho tabula ohipa, eaha te taime maitai no te taioraa i te Bibilia i te mau mahana atoa?
◻ A taio pinepine noa ˈi outou i te Bibilia, eaha te mea o te nehenehe e tauiui i ta outou porotarama?
◻ No te aha e mea faufaa roa ia feruri hohonu i nia i te mea ta tatou e taio ra?
[Tumu parau tarenihia i te api 16, 17]
Mau manaˈo tauturu no te haamaitai â i ta outou taioraa bibilia
(1) Te taio nei e rave rahi mau taata i te mau buka o te Bibilia ia au i to ratou neneiraahia mai tei matauhia, mai te Genese mai tae atu ai i te Apokalupo. E nehenehe atoa outou e taio i te reira ia au i te faanahoraa o to ratou papairaahia i te matamua ra. A haamanaˈo noa e te vai ra e 66 buka faauruahia i roto i te Bibilia, hoê vairaa i te mau buka no nia i te Atua. No te tauiui rii, te hinaaro ra paha outou e taio i te tahi mau buka o te faatia ra i te aamu, i muri iho no nia ïa i te mau parau tohu, e i muri aˈe no nia ïa i te mau rata aˈoraa, maoti i te apee noa i tera api i muri aˈe i te tahi. A ara maite i te mea o ta outou e taio ra, e a haapapu e e taio outou i te Bibilia taatoa.
(2) I muri aˈe i to outou taioraa i te hoê tuhaa o te mau Papai, a ani ia outou iho e eaha ta te reira e faaite ra no nia ia Iehova, ta ˈna opuaraa, ta ˈna huru raveraa i te mau mea; nafea te reira ia ohipa i nia i to outou iho oraraa; nafea outou ia faaohipa i te reira no te tauturu i te hoê taata.
(3) Ma te faaohipa ei aratairaa i te tabula “Te mau ohipa faufaa o te oraraa o Iesu i nia i te fenua” piahia i raro aˈe i te upoo parau ra “Iesu Mesia” i roto i te buka Insight on the Scriptures (i roto atoa i te buka “Toute Ecriture est inspirée de Dieu et utile”), a taio i te mau faatiaraa tuea o te tuhaa taitahi o te mau Evanelia, te tahi i muri aˈe i te tahi. A amui atu i te reira i te hiˈopoaraa i te mau tuhaa tuea i roto i te buka Te taata rahi roa ˈˈe i ora aˈenei.
(4) Ia taio outou i roto i te mau Ohipa a te mau Aposetolo i te faatiaraa no nia i te oraraa e te taviniraa a Paulo, a taio atoa i te mau rata faauruahia o tei papaihia. No reira, ia faahiti-anaˈe-hia te mau oire e te mau vahi rave rau i reira o Paulo i te pororaa, a faaea i reira e a taio i te mau rata ta ˈna i papai i muri aˈe i te mau hoa kerisetiano no taua mau vahi ra. E tauturu-atoa-hia outou ia apee anaˈe outou i to ˈna mau tere i nia i te hoê tabula fenua, mai te tabula e itehia ra i roto mai i te paa o te Traduction du monde nouveau.
(5) I roto i ta outou taioraa i te Exodo tae atu ai i te Deuteronomi, a taio i te rata i papaihia i te feia no Hebera no te horoa i te hoê faataaraa no nia i te mau hiˈoraa e rave rahi o tei tohuhia mai. I raro aˈe i te parau “Ture” i roto i te Insight on the Scriptures, a hiˈo i te tabula “Te tahi mau tuhaa o te faufaa a te Ture.”
(6) Ia taio anaˈe outou i te mau buka tohu, a faanaho i te taime no te hiˈopoa faahou i te tupuraa o te mau aamu i faatiahia i roto i te Bibilia. Ei hiˈoraa, ia taio outou i te buka a Isaia, a hiˈopoa faahou e eaha te parauhia ra i te tahi atu vahi no nia i te mau arii ra o Uzia, Iotama, Ahaza, e Hezekia, o tei faahitihia i roto i te Isaia 1:1. (Te mau arii 2, mau pene 15-20; Paraleipomeno 2, mau pene 26-32) Aore ra ia taio anaˈe outou i te mau buka a Hagai e a Zekaria, a rave i te taime no te hiˈopoa faahou e eaha te parauhia ra i roto i te buka a Ezera.
(7) A maiti i te hoê buka o te Bibilia, a taio i te hoê tuhaa (hoê pene paha), i muri iho a maimi, ma te faaohipa i te buka Index des publications de la Société Watch Tower aore ra i te Watchtower Library i roto i te matini roro uira mai te peu e te vai ra na roto i to outou reo. A faaohipa i te reira i roto i to outou iho oraraa. A faaohipa i te reira i roto i te mau oreroraa parau e i roto i te taviniraa. I muri iho a taio i te tahi atu tuhaa.
(8) Mai te peu e te vai ra te hoê buka a te Watch Tower o te horoa ra i te hoê tatararaa no nia i te hoê buka bibilia aore ra no nia i te hoê tuhaa o te reira, a hiˈo pinepine i te reira a taio noa ˈi outou i taua tuhaa ra o te Bibilia. (Ei hiˈoraa: no nia i Te Sire a Solomona ra, Te Pare Tiairaa, 1 no titema 1957, mau api 720-34 (beretane); no nia ia Ezekiela, “Les nations sauront que je suis Jéhovah”—Comment?; no nia ia Daniela, “Que ta volonté soit faite sur la terre” aore ra Le futur gouvernement universel—le Royaume de Dieu; no nia ia Hagai e ia Zekaria, Le paradis rétabli parmi les hommes—grâce à la Théocratie!; no nia i te Apokalupo, Te Apokalupo—Ua fatata roa to ˈna tatararaa rahi hopea nei!)
(9) A taio noa ˈi outou, a hiˈohiˈo i te tahi mau faahororaa irava. A tapao i na irava e 320 e vai ra i roto i te mau Papai Hebera o tei faahiti-roa-hia i roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano e te mau hanere irava ê atu e ua papaihia te faahororaa, tae noa ˈtu i te faaohiparaa. Te haapapu ra te mau faahororaa irava i te mau tupuraa o te parau tohu papaihia i roto i te Bibilia, i te mau tuhaa i te pae o te aamu papaihia o te oraraa o te hoê taata e i te pae teotarafia, i te mau manaˈo tuea o te haamaramarama i te mau parau e e mea fifi roa paha no outou ia taa.
(10) Ma te faaohipa i te neneiraa a te Traduction du monde nouveau te vai ra te faahororaa i roto, mai te peu e te vai ra te reira na roto i to outou reo, a hiˈo i te mau nota i raro i te api e te mau tumu parau hau o te faataa ra i te mea ta outou e taio ra. Te faaite ra te reira i te niu no te mau huriraa i faaohipahia e te tahi atu mau huru raveraa e nehenehe ai te mau parau faufaa e tatarahia. Te hinaaro atoa ra paha outou e faaau i te huriraahia vetahi mau irava i roto i te tahi atu mau tatararaa o te Bibilia.
(11) I muri aˈe i to outou taioraa i te pene tataitahi, a papai i te hoê parau poto roa o te manaˈo faufaa i roto i taua pene ra. A faaohipa i te reira mai te hoê niu no te tahi hiˈopoa-faahou-raa e feruri-hohonu-raa i muri iho.
(12) A taio noa ˈi outou i te Bibilia, a tapao i te mau irava maitihia o ta outou e hinaaro iho â râ e haamanaˈo, aore ra a papai faahou i te reira i nia i te mau api parau e a tuu atu i te vahi e ite ai outou i te reira i te mau mahana atoa. A tamau aau i te reira; a feruri hohonu no nia i te reira; a faaohipa i te reira. Eiaha e tamata i te tamau aau e rave rahi roa mau irava i taua iho â taime ra, peneiaˈe hoê noa aore ra e piti i te hebedoma; e a maiti e rave rahi atu â ia taio faahou anaˈe outou i te Bibilia.
[Hohoˈa i te api 15]
Te taio ra anei outou i te Bibilia aore ra te faaroo ra anei outou i te reira na roto i te mau ripene i te mau mahana atoa?