Afea ratou e taio ai i te reira e nafea ratou e faufaahia ˈi
I te poipoi roa:
Ua faaoti e piti nau hoa faaipoipo, te rave nei raua toopiti atoa ra i te ohipa i rapaeau, e tia i nia ahuru minuti na mua ˈˈe i te mau poipoi atoa e e faaohipa i taua taime ra no te taio amui i te Bibilia hou a faarue ai i te fare. Ua horoa te mea ta raua i taio i te hoê niu no te tahi tauaparauraa tia i muri aˈe raua a faarue ai i te fare.
Te faaohipa ra te hoê matahiapo no Nigeria i te porotarama faanahohia i roto i te Haapiiraa o te taviniraa teotaratia ei niu no te taioraa bibilia i roto i to ˈna utuafare. E taio ratou i te hoê tuhaa i te mau mahana atoa i muri aˈe i ta ratou tauaparauraa no nia i te irava mahana, tei matauhia i te poipoi. E anihia i te mau tamarii ia tauiui te tahi e te tahi no te taio i te tuhaa i faataahia. I muri iho e titauhia ratou ia tuu i te tahi mau uiraa no nia i te mau irava ta ratou i taio.
Ua taio te hoê metua vahine i te fenua Tapone i te Bibilia taatoa hoê taime i te matahiti taitahi mai te matahiti 1985 mai â. Ta ˈna porotarama oia hoi e taio ïa o ˈna e 20 tae atu i te 30 minuti ma te haamata i te hora 5 i te poipoi i te mau mahana atoa. No nia i te mau haamaitairaa, te parau ra o ˈna e: “Ua haapuaihia to ˈu faaroo. Te tauturu maira te reira e ia haamoe au i to ˈu maˈi e ia haamau i to ˈu feruriraa i nia i te tiaturiraa o te Paradaiso.”
E tia te hoê tuahine i nia, o tei tavini ei pionie no te hoê roaraa 30 matahiti e e ere ta ˈna tane i te hoê Ite, i te hora pae i te mau poipoi atoa no te taio i ta ˈna Bibilia. Ia au i ta ˈna porotarama e taio o ˈna e maha api o te mau Papai Hebera, hoê pene o te mau Papai Heleni Kerisetiano, e hoê irava o te mau Maseli. Ua taio o ˈna i te Bibilia taatoa i te mau matahiti atoa mai te matahiti 1959 mai â. Te parau ra o ˈna e: “Ei faahopearaa o ta ˈu taioraa, te herehia ra vau e Iehova . . . Ua fanaˈo vau i te faaitoitoraa, te tamahanahanaraa, e te aˈoraa.” Te parau faahou ra o ˈna e: “Ua riro te taioraa vau i te Bibilia mai te huru ra e te faaoraora ra Iehova ia ˈu i te mau mahana atoa.”
Te hoê tuahine o tei haapii i te parau mau i roto i te hoê fenua e ua opanihia te ohipa a te mau Ite no Iehova, te patoi atoa ra ta ˈna tane i ta ˈna mau tiaturiraa. E nehenehe ta ˈna e taio i ta ˈna Bibilia mai te monire tae atu i te mahana pae, i roto i te hora 6 e te hora 7 i te poipoi. Ua haapuai roa te reira ia ˈna. Ma te feruri e mea nafea ta ˈna taioraa i te ohiparaa i nia ia ˈna, te parau ra o ˈna e: “Te haapii ra tatou i te here ia Iehova e ia Iesu e i te ora ma te oaoa, noa ˈtu e te vai ra te mau fifi e te mau haafifiraa, ma te ite e e manuïa iho â te mau parau tǎpǔ a Iehova.”
Ua papu roa i te hoê tuahine o tei apiti atu i te Haapiiraa no te taviniraa pionie ia ohipa ia au i te aˈoraa i horoahia mai e faariro i te taioraa bibilia ei ohipa matauhia i te mau mahana atoa. Na mua roa, ua rave o ˈna i te reira i roto i te hora 5 e te hora 6 i te poipoi. Ia haafifi anaˈe te hoê ohipa i te reira, e taui ïa o ˈna i roto i te hora 9 e te hora 10 i te po. Ia fa mai vetahi atu â mau haafifiraa, te parau ra o ˈna e, “E faatano vau i ta ˈu tabula ohipa ia au i te mau huru tupuraa.”
I te avatea:
E ohipa matauhia e teie e piti tuahine i te pae tino, e mau melo raua no te fetii o te Betela no Beresilia ia taio amui i te Bibilia e 20 minuti i te mau mahana atoa i muri aˈe i te tamaaraa avatea. Ua taio raua i te Bibilia taatoa e 25 taime; inaha te papai ra raua e: “Ua ite noa na mâua i te tahi mea apî, e ere roa ˈtu ïa te taioraa bibilia i te mea haumani.”
Ua ite te hoê tuahine tei faaea taa noa i te fenua Tapone e noa ˈtu e ua faaamuhia o ˈna ei Ite, aita o ˈna i ite maitai i te mau Papai; i to ˈna riroraa mai ei pionie, ua faaoti o ˈna e taio tamau i te Bibilia. I teie nei te rave ra o ˈna i ta ˈna taioraa no te Haapiiraa o te taviniraa teotaratia ia tere anaˈe o ˈna i te fare maˈi no te rapaau ia ˈna hoê mahana i te hebedoma. I muri iho, i te fare, e rave o ˈna i tahi mau maimiraa. I te pae hopea o te hebedoma, e taio hau atu â o ˈna i te Bibilia, ma te maiti i te mau buka ia au i te huru o to ratou papairaahia.
Te taio ra te hoê tamaroa 13 matahiti to ˈna o tei taio aˈena i te Bibilia taatoa e toru taime hoê pene i te mau mahana atoa ia hoˈi mai anaˈe o ˈna i te fare mai te fare haapiiraa mai. Te parau ra o ˈna e, ua tauturu te reira ia ˈna “ia here hau atu â ia Iehova.”
E faaroo te hoê Ite e tabula ohipa teimaha roa ta ˈna e rave ohipa oia, e matahiapo, e tane, e e metua tane, i te mau ripene faaharuharuhia o te Bibilia ia haere anaˈe o ˈna i te ohipa na nia i te pereoo auahi. I muri iho i te fare e rave o ˈna i ta ˈna iho taioraa o taua noâ buka ra.
Hau atu i ta ˈna iho taioraa, e faaroo te hoê pionie no Farani i te mau ripene faaharuharuhia o te Bibilia ia faaineine anaˈe o ˈna i te maa, ia faahoro o ˈna i te pereoo, ia faaruru anaˈe i te mau taime fifi, aore ra ei faaanaanataeraa noa.
Te haamanaˈo ra te hoê pionie e 21 matahiti to ˈna i te fenua Tapone e ua mârô noa to ˈna metua vahine e ia rave o ˈna i te tahi ohipa i te pae varua i te mau mahana atoa, e ua taio oia i te Bibilia i te mau mahana atoa, noa ˈtu e e ere i te hoê â taime, mai te toruraa mai â o to ˈna matahiti. I muri aˈe o ˈna e taio ai i te tuhaa ta ˈna i maiti no te mahana, e taio faahou o ˈna i te mau irava faufaa, e i muri iho e horoa ˈi i te tahi minuti no te faahaamanaˈo faahou e eaha ta ˈna i taio.
Ua taio te tahi atu Ite, e pionie oia, i te Bibilia taatoa hoê ahuru taime i na matahiti e 12 i mairi aˈenei. Aita ta ˈna tane to roto i te parau mau, no reira ua faanaho o ˈna i ta ˈna taioraa no te avatea.
I te po:
Te hoê matahiapo e pionie tamau oia i te fenua Tapone o te taio ra i ta ˈna Bibilia i te mau po atoa hou oia a haere ai e taoto, ua na reira noa ïa o ˈna i na matahiti e vau i mairi na. Te parau ra o ˈna e: “Mea au na ˈu te mau irava iho â râ e faaite ra eaha te manaˈo o Iehova, eaha to ˈna manaˈo no nia i te mau tumu parau, e nafea oia ia ohipa i mua i te mau huru tupuraa. Na roto i te feruri-hohonu-raa i nia i taua mau irava ra, ua tauturuhia vau ia manaˈo mai ta Iehova e manaˈo ra e ia tauturu i to ˈu mau taeae e mau tuahine kerisetiano e te mau melo o to ˈu utuafare fetii.”
Ua taio te hoê matahiapo no Farani i te Bibilia hoê hora i te mau po atoa mai te matahiti 1979 mai â. Mea pinepine e pae aore ra e ono tatararaa ta ˈna e tuu i mua ia ˈna no te faaau atu. Te parau ra o ˈna e ua tauturu ta ˈna taio-maite-raa ia ˈna ia taa e “nafea ia faaohipa i te ite o te Bibilia i roto i te mau huru tupuraa o te mau mahana atoa.” Ua tauturu atoa te reira ia ˈna ia aravihi aˈe ia horoa anaˈe o ˈna i te aˈoraa no roto mai i te mau Papai.
I na matahiti e 28 i mairi aˈenei, ua faariro te hoê taeae no Nigeria i te reira ei ohipa matauhia oia hoi te taioraa i te po i te irava mahana horoahia i roto i te buka iti E imi anaˈe na i te parau i papaihia ra i te mau mahana atoa no te tauaparauraa i te poipoi. Apitihia mai i te reira, e taio o ˈna i te pene taatoa i roto i te Bibilia i reira te papairaahia te irava. I muri aˈe i to ˈna faaipoiporaahia, ua tamau noa oia i taua ohipa ra, ma te taio e te tauaparau no nia i te tumu parau e ta ˈna vahine.
Ua faariro te hoê tamahine apî i te reira, e ere to ˈna nau metua i te Ite, ei ohipa matauhia oia hoi te taioraa e pae e tae atu e ahuru minuti i te mau po atoa hou a haere ai e taoto. E mea faufaa roa taua mau minuti ra no ˈna, e e pure o ˈna na mua ˈˈe e i muri aˈe i te taioraa. Ta ˈna tapao oia hoi te iteraa i te poroi ta Iehova i faaue i te feia papai atoa i te Bibilia ia papai.
Te parau ra te hoê taeae faaipoipohia, tei roto oia i te taviniraa i te Betela, e ua taio o ˈna i te Bibilia hoê taime i te matahiti i na matahiti e vau i mairi aˈenei. E taio o ˈna e 20 tae atu e 30 minuti hou oia a haere ai e taoto. Ia rohirohi roa atoa o ˈna, te manaˈo ra o ˈna e ia taoto anaˈe o ˈna ma te ore e taio, eita to ˈna taoto e topa. E tia ia ˈna ia tia mai i nia e ia haamâha i taua hinaaro i te pae varua ra.