Te hoê tumu parau aimârôraa na te feia tuatapapa i te Parau no te Atua
“TE MANAˈO no nia i te pohe-ore-raa te nephe e te tiaturiraa i te parau no nia i te tia-faahou-raa o tei pohe . . . e nau tiaturiraa taa ê roa ïa, e e tia hoi te hoê maitiraa ia ravehia.” Ua riro teie mau parau a te taata ra o Philippe Menoud ei tumu parau rahi no te tumu parau aimârôraa e vai ra i mua i te feia tuatapapa i te parau no te Atua, te mau porotetani e te mau katolika, no nia i te huru o te feia pohe. Te faahiti ra te Bibilia i te parau no te tiaturiraa i te tia-faahou-raa “i te mahana hopea ra.” (Ioane 6:39, 40, 44, 54) Te tiaturiraa râ o te rahiraa o te feia faaroo, ta te taata tuatapapa i te parau no te Atua ra o Gisbert Greshake ïa e parau ra, “tei nia ïa i te pohe-ore-raa te nephe i te mauraa, o te taa ˈtu hoi i te tino ia tae i te poheraa e o te hoˈi atu i te Atua ra, inaha ua ore rahi hoi te tiaturiraa i te tia-faahou-raa, mai te peu e aita i ore roa.”
Ia au i taua huru tupuraa nei, te tupu ra ïa te hoê fifi rahi mau, ta Bernard Sesboüé ïa e faataa ra: “Eaha te huru o tei pohe i roto i te ‘area taime’ i rotopu i te poheraa to ratou tino e te faatia-faahou-raa hopea?” Mai te huru ra ïa e ua riro taua uiraa nei ei tumu aimârôraa no nia i te parau o te Atua i te mau matahiti i mairi aˈenei. Na te aha hoi i aratai i reira? E hau atu â i te faufaa, eaha mau na te tiaturiraa no tei pohe?
Te tumu e te tupuraa te hoê tumu parau aimârôraa
E mau manaˈo papu maitai to te mau kerisetiano matamua no nia i taua tumu parau nei. Ua ite ratou i roto i te mau Papai e aita to te feia pohe e parau itea, inaha te na ô ra te mau Papai hebera e: “Ua ite te feia e ora nei e e pohe ratou, aita râ a te feia i pohe ra e parau itea . . . Aore hoi e ohipa, aore e imiraa, aore hoi e ite, aore hoi e paari, i te apoo ta oe e haere na.” (Koheleta 9:5, 10) E tiaturi na taua mau kerisetiano ra i te hoê tia-faahou-raa e tupu a muri aˈe ia tae i te [tau no te vairaa mai o te Fatu]” a muri aˈe. (Tesalonia 1, 4:13-17) Aita ratou e tiaturi ra e orâ ratou i te tahi atu vahi a tiai noa ˈtu ai i taua taime ra. Te na ô ra o Joseph Ratzinger, tia no te amuiraa no Vaticana i te pae no te Haapiiraa o te Faaroo, e: “Aita e haapiiraa e haapapu ra e te vai ra i roto i te Ekalesia tahito, te parau no nia i te pohe-ore-raa te nephe.”
Tera râ, te faataa ra te Nuovo dizionario di teologia e ia taiohia te mau papai a te mau Metua o te Ekalesia, mai ta Augustin aore ra o Ambrose “e riro tatou i te ara maitai i te hoê mea apî ma te faatura i te mau peu tutuu a te Bibilia—te faraa mai te mau haapiiraa heleni no nia i te hete o te taata, taa maitai i ta te mau kerisetiano ati Iuda.” Ua niuhia taua haapiiraa apî ra i nia i te “pohe-ore-raa te nephe, i nia i te haavaraa i te taata tataitahi e te haamauruururaa aore ra faautuaraa i muri noa ˈˈe i te poheraa.” No reira, ua tupu te hoê uiraa no nia i “te huru i rotopu”: Mai te peu e ora ˈtu te nephe i te poheraa o te tino, eaha ïa te tupu i nia ia ˈna a tiai noa ˈtu ai oia i te tia-faahou-raa i te “mahana hopea ra”? Teie te hoê tumu aimârôraa ta te feia e tuatapapa i te parau no nia i te Atua i tamata i te faatitiaifaro.
I te senekele ono o to tatou nei tau, te na ô ra te Pâpa Grégoire I e i te poheraa, e haere oioi atu te mau nephe i te vahi i faataahia no ratou. Ua tiaturi papu te Pâpa ra o Ioane XXII no te senekele 14 e, e noaa i tei pohe i ta ratou haamauruururaa hopea ia tae i te Mahana Haavaraa. Area te Pâpa Benedict XII ra, ua patoi ïa oia i te manaˈo o tei na mua ˈtu ia ˈna. I roto i te buka haamanahia a te mau pâpa te Benedictus Deus (1336), te faaoti ra oia e “e ô atu te mau nephe o tei pohe i roto i hoê huru faahiahia roa [raˈi], e tamâhia ˈtu [vahi tamâraa hara], aore ra e haamauiuihia [po auahi] i muri noa ˈˈe i te poheraa, e tahoêhia ˈtu ai i to ratou tino e faatia-faahou-hia mai ia tae i te hopea o te ao nei.”
Noa ˈtu te aimârôraa e te tuatapaparaa, tera te tiaraa o te mau ekalesia a te amuiraa faaroo kerisetiano i roto i te roaraa o te mau senekele, noa ˈtu â ïa e aita te pae rahi o te mau ekalesia porotetani e orthodoxe, e tiaturi ra i te parau no te vahi tamâraa hara. Tera râ, mai te hopea mai o te senekele hopea, ua aratai te rahiraa o te feia tuatapapa i te aamu o te Bibilia, i te manaˈo o te taata, i nia i te tumu e ere no roto i te Bibilia, no nia i te pohe-ore-raa te nephe e te faahopearaa, “te tamata nei te pae no te tuatapaparaa i te parau no nia i te Atua i te faariro i te taata mai te hoê mea e ore roa ia tae i te poheraa.” (The Encyclopedia of Religion) Mea fifi roa râ na te feia tatara i te Bibilia ia faataa i te parau no te hoê “huru tupuraa i rotopu.” Te faahiti ra anei te Bibilia no te reira, aore ra te horoa maira anei oia i te tahi atu tiaturiraa?
Ua tiaturi anei o Paulo i te hoê “huru tupuraa i rotopu”?
Te na ô ra te Catechism of the Catholic Church e: “No te parahi i pihai iho i te Mesia, e tia ia tatou ia pohe e te Mesia: e tia ia tatou ‘ia atea ê i te tino e ia parahi atu i pihai iho i te Fatu’. [Korinetia 2, 5:8] I roto i taua ‘revaraa’ ra o te pohe, e taa mai te nephe i te tino. [Philipi 1:23] E tahoêhia ˈtu oia i te tino i te mahana faatia-faahou-raa ra o tei pohe.” I roto râ i te mau irava i faahitihia ˈtu i ǒ nei, te parau ra anei te aposetolo Paulo e e ora ˈtu te nephe i te poheraa o te tino e a tiai noa ˈtu ai i te “Haavaraa Hopea” e tahoêhia ˈtu ai i te tino?
I roto i te Korinetia 2, 5:1, te faahiti ra o Paulo i te parau no to ˈna poheraa e te parau ra hoi no nia i te hoê “fare i repo tiahapa i raro nei” e te “vairaa mure ore.” Te manaˈo ra anei oia i te tino i taa ê i to ˈna nephe pohe ore? Aita. Te tiaturi ra o Paulo e e nephe te taata, eiaha râ e nephe to te taata. (Genese 2:7; Korinetia 1, 15:45) E kerisetiano faatavaihia i te varua o Paulo, te tiaturi ra oia e ‘haere i nia i te raˈi.’ (Kolosa 1:5; Roma 8:14-18) To ˈna râ ‘hinaaro mau,’ ia faatiahia ïa oia i nia i te raˈi mai te hoê varua pohe ore i te tau i haapaohia e te Atua. (Korinetia 2, 5:2-4) Ma te faahiti i te parau no to ˈna tiaturiraa, teie ta ˈna i papai: “E hope râ tatou i te faahuru-ê-hia . . . ia tae i te pu hopea ra: e oto mau hoi te pu, e e faatiahia tei pohe ma te tahuti ore, e faahuru-ê-hia tatou.”—Korinetia 1, 15:51, 52.
I roto i te Korinetia 2, 5:8, te na ô ra o Paulo e: “Te itoito nei matou, e ua tia ia matou ia taa ê atu i te tino nei, e ia parahi i pihai iho i te Fatu.” Te tiaturi nei vetahi pae e te faahiti ra taua mau parau nei i te parau no te hoê area taime tiai e tupu i rotopu. Te faahiti atoa ra ratou i te parau tǎpǔ a Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ haapao maitai e na ô ra e te haere ra oia e faaineine i te tahi vahi i reira ‘oia e farii ai ia ratou.’ Tera râ, afea hoi taua mau tiaturiraa nei e tupu ai? Te parau ra te Mesia e i te taime ïa oia ‘e hoˈi faahou mai ai’ i te tau no to ˈna vairaa mai a muri aˈe. (Ioane 14:1-3) Oia atoa, i roto i te Korinetia 2, 5:1-10, te parau ra o Paulo e te tiaturiraa hoê o te mau kerisetiano faatavaihia, te tiaturiraa ïa e ora i nia i te raˈi. E tupu te reira, eiaha na roto i te pohe-ore-raa te nephe, na roto râ i te hoê tia-faahou-raa ia tae i te tau no te vairaa mai te Mesia ra. (Korinetia 1, 15:23, 42-44) Te na ô ra te taata tuatapapa aamu bibilia o Charles Masson e e nehenehe te Korinetia 2, 5:1-10 “e papu-maitai-hia ma te ore roa ˈtu e faaohipa i te manaˈo no te hoê ‘huru i rotopu.’”
I roto i te Philipi 1:21, 23, te na ô ra o Paulo e: “E ia pohe ra, e riro ïa ei maitai no ˈu. Te feaapiti nei hoi au, e hinaaro hoi to ˈu i te reva, e ei pihai atoa iho i te Mesia; o te maitai hau ê atu hoi te reira.” Te faahiti ra anei o Paulo i ǒ nei i te parau no te hoê “huru i rotopu”? Te reira te manaˈo o vetahi mau taata. Tera râ, te parau ra o Paulo e tei raro aˈe o ˈna i na faaheporaa e piti nei—te ora aore ra te pohe. “Ta ˈu iho nei,” o ta ˈna ïa e parau faahou ra ma te faahiti i te toruraa o te manaˈo, “ia ora vau ra, ei tura ïa no te Mesia.” Ia “ora” no te apiti oioi atu i te Mesia i muri aˈe i te poheraa? Oia mau, mai tei parauhia aˈenei, e tiaturi na o Paulo e e faatia-faahou-hia mai te mau kerisetiano faatavaihia ia tae i te tau no te vairaa mai o te Mesia. Tera râ, eita e ore oia i te faahiti no nia i te mau ohipa e tupu i taua tau ra.
E nehenehe te reira e itehia i roto i ta ˈna mau parau e i roto i te Philipi 3:20, 21 e te Tesalonia 1, 4:16. E riro hoi te “oraraa ˈtu” oia i te tau no te vairaa mai o Iesu Mesia ra, i te faatia ia Paulo ia rave mai i te haamauruururaa ta te Atua i faaineine na ˈna. E itehia e tera mau to ˈna tiaturiraa i roto i ta ˈna mau parau i te taurearea ra o Timoteo: “E teie nei, te vaiihohia ra te korona o te parau-tia no ˈu, ta te Fatu, ta te hiˈo parau-tia ra, e horoa mai no ˈu ia tae i taua mahana ra; e ere hoi o to ˈu anaˈe ra, o to te feia atoa râ i hinaaro i taua faraa mai no ˈna ra.”—Timoteo 2, 4:8.
Te tia-faahou-raa—Te hoê tiaturiraa faahiahia mau o te parau mau a te Bibilia
E faariro na te mau kerisetiano matamua i te tia-faahou-raa mai te hoê ohipa e haamata, ia tae i te tau no te vairaa mai te Mesia, e ua noaa hoi ia ratou i te puai e te mahanahana i taua parau mau faahiahia mau ra a te Bibilia. (Mataio 24:3; Ioane 5:28, 29; 11:24, 25; Korinetia 1, 15:19, 20; Tesalonia 1, 4:13) Ua tiai papu ratou i taua oaoa i mua ra, ma te faarue i te mau haapiiraa apotata no nia i te hoê nephe pohe ore.—Ohipa 20:28-30; Timoteo 2, 4:3, 4; Petero 2, 2:1-3.
Papu maitai, aita te tia-faahou-raa i taotiahia i nia i te mau kerisetiano e tiaturiraa to ratou e haere i nia i te raˈi. (Petero 1, 1:3-5) Ua atuatu atoa te mau patereareha e te tahi atu mau tavini tahito o te Atua i te faaroo i roto i te aravihi o Iehova no te faaora faahou i te feia pohepohe i nia i te fenua nei. (Ioba 14:14, 15; Daniela 12:2; Luka 20:37, 38; Hebera 11:19, 35) E oia hoi, taua mau mirioni taata i roto i te roaraa o te mau senekele tei ore aˈenei i ite e o vai mau na te Atua, e nehenehe ïa ratou e faaora-faahou-hia i roto i te paradaiso i nia i te fenua nei, inaha “e tia-faahou-raa to tei pohe, te feia parau-tia e te feia parau-tia ore.” (Ohipa 24:15; Luka 23:42, 43) E ere anei teie i te hoê tiaturiraa faahiahia mau?
Maoti hoi tatou i te tiaturi e e vai noa mai te mauiui e te pohe, te aratai ra o Iehova i to tatou manaˈo i nia i te tau “taua enemi hopea ra o te pohe,” e faaore-roa-hia ˈi e e ora ˈtu ai te huitaata taiva ore e a muri noa ˈtu, i nia i te hoê fenua e faariro-faahou-hia ei Paradaiso. (Korinetia 1, 15:26; Ioane 3:16; Petero 2, 3:13) Auê ïa te faahiahia ia ite atu tatou i tei herehia e tatou nei ia ora faahou mai e! Auê ïa teie tiaturiraa papu i te maitai aˈe i te tiaturiraa manaˈo-noa-hia o te pohe-ore-raa te nephe taata nei—te hoê haapiiraa niuhia, eiaha i nia i te Parau a te Atua, i nia râ i te manaˈo philosopho heleni! Ia niu outou i to outou tiaturiraa i nia i te parau tǎpǔ papu maitai a te Atua, e nehenehe atoa outou e papu e “e ore roa te pohe”!—Apokalupo 21:3-5.
[Hohoˈa i te api 31]
Ua riro te tia-faahou-raa ei parau faahiahia mau na te Bibilia