“Mai te mau mahana o te raau nei”
FATATA e toru tausani matahiti i teie nei, teie ta Mose i papai: “To matou pue mahana i te oraraa nei e hitu ïa ahuru i te matahiti, e ia tae i te vau i te ahuru i te matahiti i te etaeta, e riro râ taua etaeta ra ei rohirohi e ei taiâraa.”—Salamo 90:10.
Noa ˈtu te mau manaˈo i te pae no te rapaauraa, hoê â faito te maororaa o te oraraa o te hoê taata i teie mahana, mai te tau o Mose. Tera râ, eita te mau taata e vai noa i nia i taua faito oraraa ra. I roto i te buka bibilia a Isaia, te na ô ra te Atua e: “Mai te mau mahana o te raau nei, te mau mahana o to ˈu ra mau taata, e vai taiata te aho o to ˈu ra feia i maitihia i to te mau mea ta ratou i hamani.”—Isaia 65:22.
Te hoê o te mau tumu raau e ora maoro i roto i te mau fenua o te tau bibilia, o te raau olive ïa. Te tumu raau i patahia te hohoˈa i ǒ nei, o te hoê ïa o te mau tumu olive e rave rahi tausani matahiti teie e vai nei â i Galilea. Afea hoi te taata e ora maoro ai mai te reira te huru? Te faataa ra taua nei â parau tohu ra e, ia tae ïa i te tau te Atua e hamani ai “i te mau raˈi apî e te fenua apî.”—Isaia 65:17.
Te tohu atoa ra te buka Apokalupo i te parau no te haamauraahia “te raˈi apî e te fenua apî”—te hoê faatereraa apî i nia i te raˈi e te hoê totaiete taata apî, ia tae i te tau te Atua “e horoi ai i te mau roimata atoa; e e ore roa te pohe, e te oto, e te mihi e te mauiui, e aore atoa ïa.”—Apokalupo 21:1, 4.
Fatata roa teie nei parau tǎpǔ a te Atua i te tupu. E, e riro te mau mahana o te hoê tumu olive mai te hoê noa mahana e 24 hora. E e taime rahi roa hoi to tatou no te fanaˈo roa i te ohipa ta to tatou rima e rave.