A haafaufaa i te oraraa mau
TE REIRA noa anei te oraraa e aita ˈtu? Na roto i te faaitoitoraa ia tatou ia ‘tapea papu i te oraraa mau,’ te faaite ra te Bibilia e te vai ra hau atu â. (Timoteo 1, 6:17-19) Mai te peu e e ere to tatou oraraa no teie nei i te oraraa mau, teihea ïa?
Te faaite ra te mau irava na mua noa ˈˈe e o te “ora mure ore” te tia i te feia e mǎtaˈu ra i te Atua ia mau maite. (Timoteo 1, 6:12) No te rahiraa o te mau taata, o te ora mure ore ïa i nia i te fenua nei. Ua noaa ia Adamu te taata matamua i te tiaturiraa e ora e a muri noa ˈtu i nia i te hoê fenua tei riro na ei paradaiso. (Genese 1:26, 27) E pohe oia ahiri noa e e amu oia i “te maa e ite ai i te maitai e te ino.” (Genese 2:17) No te mea râ e ua amu o Adamu e ta ˈna vahine o Eva ma te faaroo ore i taua maa ra, ua faahiti aˈera te Atua i te utua pohe. ‘I te mahana raua e amu ai i te reira,’ ua pohe raua i mua i te aro o te Atua e ua haamata ihora to raua toparaa i roto i te pohe i te pae tino. Aita ˈtura to raua oraraa i ite faahou i te huru maitai ta raua i fanaˈo na i te omuaraa.
Te eˈa e aratai i “te oraraa mau”
Ia nehenehe â “te oraraa mau” e fanaˈo-faahou-hia, ua rave te Atua ra o Iehova i te hoê faanahoraa no te faaora i te huitaata. No te tauturu ia tatou ia taa i teie faanahoraa, e feruri anaˈe na tatou i nia i te hoê fare nainai hamaniraa tauihaa. Ua ino te taatoaraa o te mau matini i roto e te peapea nei te mau taata haapao no te mea te taata rave ohipa matamua aita oia i tâuˈa i te buka haapiiraa no te faatere i te mau matini e ua faaino oia i te mau matini atoa. E nehenehe noa te mau taata faatere matini i teie nei e rave i te ohipa maitai e te mau matini e vai ra. Te hinaaro nei te taata e fatu i taua taiete ra e faaapî faahou i te mau matini no te tauturu i ta ˈna mau rave ohipa, e te imi nei oia i te moni e titauhia no taua opuaraa ra.
Aita te ‘taata faatere matini’ matamua, o Adamu i haafaufaa i te ora i horoahia ˈtu na ˈna. No reira, ua horoa oia no ta ˈna huaai i te hoê oraraa tia ore, mai te hoê matini o te ore e tere maitai. (Roma 5:12) Mai te mau taata faatere matamua i roto i taua fare hamaniraa tauihaa ra o te ore e nehenehe e faaafaro i te ohipa, aita ˈtura te huaai a Adamu i nehenehe e tapae i te oraraa mau no ratou iho. (Salamo 49:7) No te faatitiaifaro i taua huru tupuraa ra e aita e ravea, ua tono mai o Iehova i ta ˈna Tamaiti fanau tahi i nia i te fenua no te hoo faahou mai i te ora mure ore no te huitaata nei. (Luka 1:35; Petero 1, 1:18, 19) Na roto i te pûpûraa i te hoê pohe tusia no te huitaata, ua horoa te Tamaiti fanau tahi a te Atua, o Iesu Mesia, i te moni hoo—te ora o te tuea i tei erehia e Adamu. (Mataio 20:28; Petero 1, 2:22) Na roto i taua tusia faufaa mau ra, ua noaa ia Iehova i teie nei i te ravea titauhia no te horoa i te oraraa mau.
No te huitaata faaroo, te auraa o te tusia hoo a Iesu o te ora mure ore ïa i nia i te fenua i roto i te paradaiso. (Salamo 37:29) Ua naeahia taua tiaturiraa ra i nia i te feia atoa o te ora mai i te “tamaˈi rahi o te Atua Puai hope ra,” tei piihia Aramagedo. (Apokalupo 16:14-16) E faaore-roa-hia te mau hara atoa i nia i te fenua nei. (Salamo 37:9-11) Te feia atoa i vai i roto i te feruriraa o te Atua o tei pohe na mua ˈˈe ia Aramagedo e faatia-faahou-hia ratou i roto i te Paradaiso tei faahoˈihia mai i nia i te fenua nei e e noaa ia ratou te tiaturiraa e fanaˈo i te oraraa mau i faanahohia no te feia atoa o te auraro i te Atua.—Ioane 5:28, 29.
Titauhia e ia haafaufaa tatou i to tatou nei oraraa
E ere ïa te auraa e ua tano tatou i te tâuˈa-ore-raa i te moˈaraa o te oraraa no teie nei tau. E rave anei te taata fatu fare hamaniraa tauihaa i te taime e te moni no te tataˈi faahou i te hoê matini no te feia rave ohipa o te ore roa ˈtu e haapao noa ˈˈe? Taa ê atu, eita anei te paoti ohipa e horoa i te tataˈiraa matini i te hoê taata o te rave i te ohipa maitai roa ˈˈe no te hamani e ia tere faahou te matini tahito?
Ua riro te ora ei ô faufaa mau no ǒ mai ia Iehova ra. Ei pu hamani maitai no taua ǒ ra, te hinaaro nei oia e ia haafaufaa tatou i te reira. (Salamo 36:9; Iakobo 1:17) Ma te faaite e te tâuˈa maira Iehova i te mau taata i nia i te fenua nei, ua parau o Iesu e: “E hope atoa te rouru o to outou mau upoo na i te taiohia.” (Luka 12:7) Ua faaue o Iehova i te mau ati Iseraela eiaha e taparahi i te taata, eiaha atoa ïa e haapohe ia tatou iho. (Exodo 20:13) E tauturu te reira ia tatou ia ore e farii i te ravea e haapohe ia ˈna iho mai te hoê maitiraa.
Ma te ite i te anaanatae here mau a Iehova no to tatou maitai, te faaohipa nei te feia e mǎtaˈu nei i te Atua i te mau faaueraa tumu a te Bibilia ma te faito maitai i te mau peu e ravehia ra i teie nei mahana. Ei hiˈoraa, no te mea e te faauehia ra te mau kerisetiano ia ‘tamâ ia ratou i te viivii o te tino e o te feruriraa, ma te faatupu hua i te maitai i te mǎtaˈuraa ˈtu i te Atua,’ e ape ratou i te avaava e te raau taero o te faaino i te feruriraa.—Korinetia 2, 7:1.
Te ite-maitai-hia ra te anaanatae o te Atua no te oraraa o te taata i roto i ta ˈna aˈoraa e tapea noa “i te hoê mafatu hau” e ia patoi i te mau haerea tia ore i te pae morare. (Maseli 14:30; Galatia 5:19-21) Na roto i te apeeraa i taua mau faaueraa tumu teitei mau ra, te paruruhia ra tatou i te mau faahopearaa o te faaino i te oraora-maitai-raa e te mau maˈi pee i te pae taatiraa.
Te ite-papu-atoa-hia ra e te tâuˈa ra Iehova i te ora o ta ˈna mau tavini i roto i ta ˈna aˈoraa e ape i te amu-hua-raa i te maa e te inu-hua-raa i te ava. (Deuteronomi 21:18-21; Maseli 23:20, 21) Ua faaarahia te mau kerisetiano e te feia e amu rahi i te maa e te feia e inu rahi eita ïa e roaa ia ratou i te Basileia o te Atua, oia hoi eita ïa ratou e fanaˈo noa ˈˈe i te oraraa mau. (Korinetia 1, 6:9, 10; Petero 1, 4:3) Na roto i te faaitoitoraa i te faaiti i te amu, te haapii nei Iehova ia tatou no to tatou iho maitai.—Isaia 48:17.
Ia farii tatou i te mau faaueraa tumu a te Atua, e faaite tatou e te haafaufaa nei tatou i te oraraa no teie nei. Papu maitai, e auraa faufaa roa ˈtu â to te oraraa mau. I te mea e e ora mure ore, e hau atu â te kerisetiano mau i te haafaufaa i te reira i te oraraa no teie nei tau. I to Iesu Mesia pûpûraa i to ˈna ora ei tusia, ua auraro oia iho i te hinaaro o Iehova. Mea faufaa aˈe na ˈna i te auraroraa i to ˈna Metua i to ˈna iho ora i ǒ nei i nia i te fenua nei. Na roto i te haerea o Iesu, ua fanaˈo oia i te tia-faahou-raa e ua noaa ia ˈna te ora pohe ore i nia i te raˈi. (Roma 6:9) Teie atoa te auraa o to ˈna pohe o te ora mure ore ïa no te huitaata o te faatupu i te faaroo i roto i te hoo o to ˈna ra tusia.—Hebera 5:8, 9; 12:2.
Te ture faufaa o te toto
Ma te taa i te reira, te apee nei te mau pǐpǐ a Iesu i to ˈna huru feruriraa. Te imi nei ratou i te faaoaoa i te Atua i roto i te mau ohipa atoa, mai ta te Mesia i rave. No reira hoi, te taahia ra e no te aha ratou e patoi ai i te pâmuraa toto, o ta te tahi mau taote e pii ra ei taoˈa faaora. E hiˈo tatou i teie nei e nafea te hoê taata ia faaite e te haafaufaa nei oia i te oraraa mau na roto i te patoiraa i te pâmuraa toto.
Mai ia Iesu Mesia, te hinaaro nei te mau kerisetiano mau ia vai ora noa ratou i mua i te aro o te Atua, e te titau ra te reira e ia aurarohia Oia ma te taatoa. Te faaue nei te Parau a te Atua i te mau pǐpǐ a te Mesia e: “Eiaha outou e amu i te maa i afaihia i te mau idolo ra, e te toto, e te mea uumi-noa-hia ra, e eiaha hoi e faaturi.” (Ohipa 15:28, 29) No te aha taua ture ra no nia i te toto i ǒ ai i roto i te mau faaueraa faufaa a te mau kerisetiano?
Te titau ra te Ture i horoahia i te mau ati Iseraela e ia patoi ratou i te toto. (Levitiko 17:13, 14) Aita te mau kerisetiano i raro aˈe i te Ture a Mose. Te taa nei râ ia ratou e teie ture e eiaha e amu i te toto, ua faahitihia na mua ˈˈe i te tau i haamauhia ˈi te Ture; ua horoahia na mua ia Noa ra i muri aˈe i te Diluvi. (Genese 9:3, 4; Kolosa 2:13, 14) Ua tano taua faaueraa ra i te mau huaai atoa a Noa, e e matara mai hoi te mau nunaa atoa o te fenua nei na roto ia ratou. (Genese 10:32) Hau atu, te tauturu nei te Ture a Mose ia tatou ia ite i te tumu te Atua e onoono ai i nia i te moˈaraa o te toto. I muri aˈe i to ˈna opaniraa i te mau ati Iseraela ia ore e amu i te toto o te hoê noa ˈˈe mea ora, ua parau te Atua e: “Tei te toto hoi te maa ora e ora ˈi te mau mea atoa ra, i haapao ai au i te reira e o ta outou ïa e hopoi i nia i te fata ei taraehara no te taata.” (Levitiko 17:11) Ua faaherehere te Atua i te toto no te mau tusia e faaohipahia i nia i te fata. Te faaite ra ta ˈna ture no nia i te moˈaraa o te toto i to ˈna mana i nia i te ora atoa i nia i te fenua nei. (Ezekiela 18:4; Apokalupo 4:11) Ma te hiˈo i to tatou ora mai te huru hiˈoraa a Iehova, te taa ra ïa ia tatou e e ere na tatou e mea horoa-noa-hia mai râ e te Atua.
Mai te taata faatere matini i roto i ta tatou hohoˈa o te haapao i te matini, mea horoa-noa-hia mai to tatou nei ora. Eaha ta outou e rave mai te peu e te titau ra ta outou matini i te tahi tataˈiraa e e ia tauihia i te tahi mau tuhaa na roto i te faaohiparaa i te mau taoˈa tei opani-etaeta-hia i roto i te buka aratai a te taata tataˈi? Eita anei outou e haere e hiˈo i te tahi atu feia tataˈi matini no te haapapu e ua tamaumau-maitai-hia anei te matini ia au i te faaueraa a te buka faahororaa? Ua hau atu te ora o te taata i te faufaa e te fifi i te hoê matini. I roto i ta ˈna Parau i faauruahia, te buka no te faaherehere i te ora o te taata, te opani etaeta nei to tatou Poiete ia tatou ia faaohipa i te toto no te tapea noa i to tatou nei ora. (Deuteronomi 32:46, 47; Philipi 2:16) E ere anei i te mea tano ia apee i te mau titauraa o taua buka aratai ra?
Papu maitai, aita te mau kerisetiano i maˈihia e o te ani e ia ore ratou ia pâmuhia i te toto e patoi ra i te mau ravea rapaauraa atoa. Te ani noa ra ratou i te hoê rapaauraa o te faatura i to ratou ora—no teie nei e no a muri aˈe. Ua faaite te mau taote o te faatura ma te itoito i te tiaraa e mauhia ra e te mau kerisetiano e e ite ratou i te mau haamaitairaa na roto te rapaauraa ia ratou ia au i to ratou hinaaro. “Ua afai mai te farereiraa i te mau Ite no Iehova i te tahi mau anairaa faufaa apî na ˈu,” tei parauhia e te hoê tuati maˈi o tei ohipa ma te uˈana e ia horoahia i te toto. I teie nei, te tamata nei oia i te rapaau i te mau taata noa ˈtu e e ere i te Ite ma te ore e faaohipa i te toto.
Ma te haafaufaa i te oraraa mau
Eaha mau na te anairaa faufaa apî ta teie tuati maˈi i ite na roto i te rapaauraa i te mau Ite no Iehova? Ua taa ia ˈna i teie nei e te rapaauraa i te hoê taata maˈi e ere noa ïa i te hoê tuhaa o to ˈna tino tei roohia i te maˈi i te taatoaraa râ o te taata. Aita anei râ e faatiahia i te hoê taata ia ani i te rapaauraa maitai aˈe no ˈna i te pae tino, te pae varua, e te pae o te mau manaˈo hohonu?
No te tamahine ra o Kumiko e 15 matahiti, o te pâmuraa toto anaˈe te ravea maitai roa ˈˈe no te rapaau i to ˈna maˈi o te toto o te aratai papu i te pohe. Aita e faufaa te tamataraa i te faaroa rii i to ˈna ora na roto i teie ravea no te tahi noa tau hebedoma, avaˈe, aore ra paha tau matahiti i tei tia ia ˈna ia aufau atu i roto i ta ˈna hororaa roa. No te mea e ua pûpû oia i to ˈna iho ora no te Atua ra o Iehova ei hoê o to ˈna mau Ite, ua faatura oia i te moˈaraa o te ora e o te toto. Noa ˈtu e ua patoi uˈana to ˈna metua tane e te tahi atu melo o te utuafare i ta ˈna faaotiraa, ua tapea maite o Kumiko i to ˈna tiaraa. I te hoê mahana, ua ani ta ˈna taote ia ˈna e: “Mai te peu e e faaore ta oe Atua i te mau hapa, eita anei oia e faaore i ta oe hapa mai te peu e e farii oe i te hoê pâmuraa toto?” Ua patoi o Kumiko i te ofati i te ture e i te patoi atu i te hoê â taime i ta ˈna haapiiraa tumu o te Bibilia. “Ma te mau maite i te parau o te ora,” ua tapea oia i to ˈna tiaraa ma te aueue ore. (Philipi 2:16, t.a.a) A paraparau atoa mai ai to ˈna mama ruau aita i roto i te parau mau, “aita o Kumiko e faarue noa ˈˈe i to ˈna faaroo.” Ua taui râ i muri iho i te huru o to ˈna papa e to ˈna mama ruau mai to te taote atoa i haapao ia ˈna.
Ua ume mai te faaroo aueue ore o Kumiko no te Atua ra o Iehova, o te nehenehe e faatia mai ia ˈna mai roto mai i te pohe e rave rahi mau taata. I te taime atoa o to ˈna oraraa, ua paraparau oia i to ˈna metua tane: “Noa ˈtu e e pohe au, e faatiahia vau i roto i te Paradaiso. Mai te peu râ e e haamouhia oe i Aramagedo, eita ïa vau e ite faahou ia oe. No reira, a haapii i te Bibilia.” Ua parau noa to ˈna metua tane ia ˈna e: “Ia maitai anaˈe oe, e haapii au.” I to Komiko râ poheraa i muri aˈe i te hoê maˈi maoro, ua tuu to ˈna metua tane i roto i ta ˈna afata hunaraa i te hoê parau papai o te faaite ra e: “E ite au ia oe i roto i te Paradaiso, Kumiko.” I muri aˈe i te oreroraa parau hunaraa, ua paraparau oia i te feia o tei haere mai i te hunaraa e ua parau atu e: “Ua tǎpǔ vau ia Kumiko e e ite au ia ˈna i roto i te Paradaiso. Noa ˈtu e aita vau e nehenehe e tiaturi atu i te reira no te mea aita vau i haapii ma te hohonu maitai, ua ineine au i te tuatapapa maite i te reira. E e, a tauturu mai ia ˈu.” Ua haamata atoa te tahi pae i roto i te utuafare i te haapii i te Bibilia.
Ua faatura rahi mau o Kumiko i te ora e te hinaaro mau nei oia e ora. Ua haafaahiahia oia i te mau mea atoa i ravehia e te mau taote no te faaora ia ˈna i teie nei. Na roto râ i te auraroraa i te mau faaueraa i roto i te buka a te Poiete, ua haapapu oia e te haafaufaa nei oia i te oraraa mau. No te tahi tau mirioni, o te ora mure ore ïa i nia i te hoê fenua tei faarirohia ei paradaiso. E fanaˈo atoa anei outou?