Te iteraa i te paruparu, te paieti ore, e te tatarahapa
TE HARA, o te hoê ïa mea riri-roa-hia e te mau kerisetiano—te oreraa hoi e mau i te mau ture parau-tia a Iehova. (Hebera 1:9) Te vahi peapea, te hara nei tatou paatoa i te tera e tera taime. Te aro paatoa nei tatou i te huru paruparu e te huru taata tia ore. I roto e rave rahi mau tupuraa, noa ˈtu e e faaite tatou i ta tatou mau hara ia Iehova e e faaitoito tatou i te tamata i te ore e na reira faahou, e nehenehe tatou e haafatata ˈtu ia ˈna ma te hoê haava manaˈo mâ. (Roma 7:21-24; Ioane 1, 1:8, 9; 2:1, 2) E haamauruuru tatou ia Iehova i te mea e, i nia i te niu o te tusia taraehara, te farii mai nei oia i ta tatou taviniraa moˈa noa ˈtu to tatou paruparu.
Ia topa te hoê taata i roto i te hara ino roa no to ˈna tino paruparu, e hinaaro ru ïa oia i te tauturu a te mau tiai ia au maite i te faanahoraa e haapapuhia maira i roto i te Iakobo 5:14-16: “Te pohe ra anei te hoê o outou i te maˈi [i te pae varua]? e tii oia i te mau peresibutero o te ekalesia ra . . . E i rave na oia i te hara, e faaorehia ta ˈna hara. E faˈi i ta outou mau hapa, te tahi i te tahi, e pure hoi te tahi i te tahi ia faaorahia outou.”
Ia rave te hoê kerisetiano pûpûhia i te hoê hara ino roa, e titauhia hau atu i te faˈiraa oia iho i ta ˈna hara i mua i te aro o Iehova. E tia i te mau matahiapo ia rave i te tahi mau taahiraa avae, inaha, o te vai-mâ-raa aore ra o te hau i roto i te amuiraa te haamǎtaˈuhia ra. (Mataio 18:15-17; Korinetia 1, 5:9-11; 6:9, 10) E tia i te mau matahiapo ia papu e: ua tatarahapa anei te hoê taata? Na te aha i turai ia ˈna ia rave i te hara? Ua tupu anei no te mea ua topa o ˈna i roto i te hoê taime paruparu taa maitai? O te faaohiparaa anei o te hara te tumu? E ere teie huru hiˈopoaraa i te mea ohie ia taa aore ra ia faataa e te titau ra hoi i te aravihi rahi.
Tera râ, eaha ˈtura ïa mai te peu e ua tupu te hara no te mea ua tamau-noa-hia i te titau i te rave i te hape e i te faatupu i hoê haerea ino mau? No reira, mea taa maitai atura ïa te tiaraa o te mau matahiapo. Ia ˈna i tuatapapa i te parau no te hoê ohipa ino roa i tupu i roto i te amuiraa no Korinetia, teie ta te aposetolo Paulo i parau: “E tena na, e faataa ê atu outou i taua taata parau ino i roto ia outou na.” (Korinetia 1, 5:13) Aita to te mau taata paieti ore e parahiraa i roto i te amuiraa kerisetiano.
Te faitoraa i te paruparu, te ino, e te tatarahapa
Nafea te mau matahiapo e ite ai e ua tatarahapa te hoê taata?a E ere te reira i te ohipa nainai. A feruri na, ei hiˈoraa, i te arii ra o Davida. Ua faaturi oia e i muri iho, ua riro maira ei taparahi taata. E inaha, ua faatia o Iehova ia ˈna ia ora noa mai. (Samuela 2, 11:2-24; 12:1-14) E a feruri na ia Anania raua o Saphira. Ua tamata raua na roto i te haavare, i te faainoino i te mau aposetolo, oia hoi ma te haavarevare, ua faahua parau raua e rahi aˈe to raua huru horoa maitai i to raua iho huru mau. Mea ino roa e ere anei? Oia. Ino mai te taata taparahi taata e te faaturi? Eita ïa! Tera râ, ua pohe o Anania raua o Saphira.—Ohipa 5:1-11.
No te aha hoi teie mau haavaraa e taa ê ai? Ua topa o Davida i roto i te hara ino roa no to ˈna tino paruparu. Ia tuuhia ˈtu oia i mua i te ohipa o ta ˈna i rave, ua tatarahapa aˈera oia, e ua faaore maira Iehova i ta ˈna hara—noa ˈtu e ua aˈo-papu-hia o ˈna ia hiˈohia te mau fifi i tupu i roto i to ˈna utuafare. Ua hara o Anania raua o Saphira inaha, ua haavare raua ma te aau haavarevare, e ua tamata hoi i te faainoino i te amuiraa kerisetiano e ia raua i na reira ‘ua haavare raua i te varua moˈa e i te Atua.’ Ua haapapu maitai te reira i te parau no te hoê mafatu ino. No reira ˈtura hoi raua i haava-papu-maitai-hia ˈi.
I roto i na tupuraa e piti nei, ua faatupu o Iehova i te haavaraa, e ua tano ta ˈna haavaraa no te mea e nehenehe ta ˈna e heheu i te mafatu. (Maseli 17:3) Eita ta te mau matahiapo i roto i te taata nei e nehenehe e na reira. No reira, nafea te mau matahiapo e nehenehe ai e ite e rahi aˈe te hara ino mau i te riro ei tapao no te paruparu maoti hoi no te paieti ore?
Inaha, mea ino anaˈe te mau hara atoa, eiaha râ te taatoaraa o te feia rave hara. E itehia hoê â huru hara e o te paruparu te tumu i roto i te hoê taata, e i roto i te tahi atu taata, o te paieti ore ïa te tumu. Oia mau, e pinepine te hara i te faaô mai i te paruparu e te paieti ore no ǒ mai i te taata rave hara ra. Te hoê tuhaa faufaa roa, eaha ïa te huru hiˈoraa a te taata rave hara i te ohipa ta ˈna i rave e eaha ta ˈna e manaˈo ra e rave i roto i taua tuhaa ra. Te faaite ra anei oia i te huru feruriraa tatarahapa? E hinaaro te mau matahiapo i te aravihi no te ite i te reira. Nafea taua aravihi ra e nehenehe ai e noaa ia ratou? Teie ta te aposetolo Paulo i tǎpǔ atu ia Timoteo: “E haamanaˈo i ta ˈu e parau atu nei; e ia horoa mai hoi te Fatu i te ite i te mau mea atoa nei ia oe.” (Timoteo 2, 2:7) “[Ia tamau maite, te mau matahiapo] i te haamanaˈo” i te mau parau faauruahia a Paulo e a te tahi atu mau papai Bibilia, e noaa ïa ia ratou i te aravihi e hinaarohia ia ite maitai ratou nafea râ ratou i te feia i hara, i roto i te amuiraa. E, e riro ïa ta ratou mau opuaraa i te faaite mai i te manaˈo o Iehova eiaha râ i to ratou.—Maseli 11:2; Mataio 18:18.
Nafea hoi te reira ia ravehia? Te hoê ravea, te tuatapaparaa ïa mea nafea to te Bibilia faataaraa mai i te parau no te mau taata paieti ore e e hiˈo atu ai eaha te parau e tano no te taata e hiˈopoahia ra to ˈna parau.
Te amoraa i te hopoia e te tatarahapa
Te mau taata matamua i maiti i te eˈa o te paieti ore, o Adamu ïa raua o Eva. Noa ˈtu to raua huru taata tia ore e to raua ite papu i te ture a Iehova, ua patoi atu raua i te tiaraa mana hope o te Atua. Ia tuu Iehova ia raua i mua i te ohipa o ta raua i rave, ua taa-maitai-hia ˈtura to raua huru—ua faahapa o Adamu ia Eva, e ua faahapa o Eva i te ophi! (Genese 3:12, 13) A faaau na râ teie ohipa i te haehaa rahi o Davida. I mua i ta ˈna mau hara ino roa, ua farii oia i ta ˈna hopoia e ua taparu hoi e ia faaorehia mai ta ˈna hara, i te na ôraa e: “Ua hara vau ia Iehova.”—Samuela 2, 12:13; Salamo 51:4, 9, 10.
Mea maitai ia hiˈopoa te mau matahiapo i teie na hiˈoraa e piti nei, ia tuatapapa ratou i te parau no te mau tupuraa hara ino mau, i roto iho â râ i te mau taata paari. E farii papu anei te taata rave hara—mai ia Davida ia ˈna i papu maitai i ta ˈna hara—i te aˈo e e fariu anei oia i nia ia Iehova ma te tatarahapa no te rave mai i te tauturu e ia faaorehia mai ta ˈna hara, aore ra e tamata anei o ˈna i te faaiti mai i te ino o te ohipa o ta ˈna i rave, peneiaˈe na roto paha i te pariraa ia vetahi ê? Parau mau, e riro te taata i rave i te hara i te hinaaro e faataa e eaha te mea i aratai ia ˈna e rave i te hara, e e riro paha te vai ra te tahi mau huru tupuraa, no mutaa ihora aore ra no teie nei tau, te tia i te mau matahiapo ia tuatapapa, ia opua ratou nafea râ ia tauturu ia ˈna. (A faaau e te Hosea 4:14.) Tera râ, e tia ia ˈna ia farii e o ˈna tei hara e na ˈna atoa e tia ˈtu i mua ia Iehova. A haamanaˈo na: “Te fatata nei Iehova i te feia aau paruparu ra; e te faaora nei oia i te taata aau taiâ.”—Salamo 34:18.
Te raveraa i te ino
I roto i te buka a te mau Salamo, e rave rahi mau parau no nia i te feia paieti ore. E nehenehe taua mau papai nei e tauturu rahi i te mau matahiapo ia ite e taata paieti ore anei te hoê taata aore ra e taata paruparu. Ei hiˈoraa, a rave na i te pure faauruahia a te arii ra o Davida: “Eiaha vau ia aratô-noa-hia na te feia parau ino atoa ra, e te feia i rave i te hara ra; o tei parau i te parau hau i to ratou taata-tupu, e te vai ra te opua i te ino i roto i to ratou aau.” (Salamo 28:3) A tapao na e te faatuatihia ra te parau no te mau taata paieti ore e “te feia i rave i te hara ra.” Te hoê taata i rave i te hara no to ˈna paruparu i te pae tino e riro ïa oia i te faaea ia taa maitai ia ˈna i te mau ohipa o ta ˈna i rave. Ia ‘rave’ râ te hoê taata i te ino e a riro atu ai te reira ei tuhaa no to ˈna oraraa, papu maitai e tapao te reira no te hoê mafatu paieti ore.
Te faahiti ra o Davida i te tahi atu huru o te ino i roto i taua irava nei. Mai ia Anania raua o Saphira, e faahiti te taata paieti ore i te mau mea maitatai i to ˈna noa utu, e mau mea iino râ to roto i to ˈna mafatu. E nehenehe oia e riro ei taata haavarevare—mai te mau Pharisea o te tau o Iesu tei ‘faahua parau-tia i mua i te taata, area o roto ia ratou ra, te î noa ra ïa i te haavarevare e te tairoiro.’ (Mataio 23:28; Luka 11:39) Mea riri roa na Iehova i te huru haavarevare. (Maseli 6:16-19) Mai te peu e tamata te hoê taata ma te haavarevare, i te huna i ta ˈna mau hara ino roa noa ˈtu e ua paraparau atu oia i te tomite haava, aore ra e farii noa oia i te mea ta vetahi ê i ite aˈena, ma te ore e faaite i te taatoaraa o ta ˈna hara, e riro mau â ïa te reira ei tapao no te hoê mafatu ino.
Te manaˈo teoteo e te faatura ore ia Iehova
Te tahi atu mau mea e haapapu mai i te huru o te hoê taata paieti ore, e itehia ïa i roto i te Salamo 10. Teie ta tatou e taio i reira: “No te teoteo o te taata ino i hamani ino mai ai i te taata rii; . . . Te faaahaaha ra te taata ino i te hinaaro o to ˈna ra aau.” (Salamo 10:2, 3) Nafea ïa tatou ia hiˈo i te hoê kerisetiano tei pûpû ia ˈna, e e taata teoteo hoi e te ore roa ˈtu e faatura ra ia Iehova? Papu maitai, e mau manaˈo ino roa teie. Te hoê taata i rave i te hara no to ˈna hinaaro paruparu, ia papu ia ˈna i ta ˈna hara aore ra ia faaitehia mai te reira ia ˈna, e tatarahapa oia e e faaitoito hoi i te taui. (Korinetia 2, 7:10, 11) I te tahi aˈe râ pae, ia hara te hoê taata no te mea aita roa ˈtu o ˈna i faatura ia Iehova, na te aha ïa e tapea ia ˈna eiaha e rave faahou i to ˈna eˈa hara? Mai te peu e e taata faatura ore oia noa ˈtu e ua aˈohia oia ma te mǎrû, nafea ïa e nehenehe ai e noaa ia ˈna i te haehaa e titauhia ma te aau rotahi e te parau mau?
A hiˈo na i teie nei i te mau parau a Davida tau taime i muri aˈe, i roto i taua nei â salamo ra: “Eaha te paieti ore i vahavaha ai i te Atua? Ua parau oia i roto i tana aau e, E ore oe e ui mai.” (Salamo 10:13) I roto i te faanahoraa a te amuiraa kerisetiano, ua ite te taata paieti ore i te taa-ê-raa i rotopu i te maitai e te ino, tera râ eita o ˈna e haamarirau i te rave i te ino mai te peu e manaˈo oia e e nehenehe oia e ore e roohia i te faautuaraa. Maoro noa ˈtu â oia i te ore e mǎtaˈu, e hope roa atoa ïa oia i te faatupu i to ˈna manaˈo hara. E ere o ˈna mai ia Davida inaha, ia itehia ta ˈna mau hara, e ape hoi oia i te aˈo. Aita roa ˈtu teie huru taata e faatura ra ia Iehova. “Aore roa e mǎtaˈu i te Atua i mua i to ˈna ra mata. . . . Aore oia i riaria i te ino.”—Salamo 36:1, 4.
Te haamauiuiraa ia vetahi ê
Mai tei matauhia, hau atu i te hoê taata tei haapeapeahia e te hara. Ei hiˈoraa, ua hara te faaturi i te Atua; e haamauiui hoi oia i ta ˈna vahine e ta ˈna mau tamarii; e ia faaipoipo te vahine ta ˈna i faaturi, e haamauiui ïa oia i to ˈna utuafare; e e faaino atoa oia i te roo maitai o te amuiraa. Nafea ïa oia ia faariro i teie mau mea atoa nei? E peapea roa anei o ˈna e e faaite anei i te tatarahapa mau? Aore ra e faaite o ˈna i te huru feruriraa i faataahia i roto i te Salamo 94: “Ia mutamuta noa anei ratou e ia parau noa anei i te parau etaeta, atire anei te feia parau iino ra ia faaahaaha noa na? O to oe ra mau taata, e Iehova, ta ratou e hamani ino nei; e te nenei nei i ta oe ra tufaa. Te taparahi nei ratou i te vahine ivi e te taata ê; e te rave-pohe-roa-hia nei te feia otare. E te parau nei ratou, E ore Iehova e hiˈo mai; e ore te Atua o Iakoba e haapao mai?”—Salamo 94:4-7.
Papu maitai, eita te mau hara e tuatapapahia nei i roto i te hoê amuiraa e faaô mai i te parau no te taparahi taata e no te haapohe. Inaha te huru feruriraa e faaitehia ra i ǒ nei—te huru feruriraa oia hoi te ineineraa i te haamauiui i te tahi pae ei maitai no tatou iho—o te riro i te itehia ia tuatapapa te mau matahiapo i te hoê ohipa hape i ravehia. E ohipa tairoiro atoa teie, te tapao o te hoê taata paieti ore. (Maseli 21:4) Aita roa ˈtu te reira e tuati ra i te huru feruriraa o te hoê kerisetiano mau, e hinaaro ra hoi e horoa ia ˈna iho no to ˈna taeae.—Ioane 15:12, 13.
Te faaohiparaa i te mau faaueraa tumu a te Atua
Aita teie mau aratairaa e titau ra e haamau i te mau ture. Te horoa maira râ te reira i te hoê manaˈo no nia i te tahi mau mea ta Iehova e faariro ra ei mau mea iino mau. Te patoihia ra anei e amo i te hopoia no te ohipa hape i ravehia? Ua hinaaro mau anei te taata i rave i te hara e ore e tâuˈa i te aˈo i horoahia no nia i teie nei ohipa? Te vai ra anei te hoê faaohiparaa papu maitai i te ino? Ua faaite anei te taata i rave i te hara i te faatura ore taa maitai i te ture a Iehova? Ua rave anei o ˈna, ma te numera, i te mau tutavaraa no te huna i te hape, peneiaˈe na roto i te faaino-atoa-raa i te tahi pae i taua taime ra? (Iuda 4) E rahi roa anei taua mau tutavaraa ra ia itehia te ohipa hape? Aita roa ˈtu anei te taata rave hara e tâuˈa ra i te mauiui ta ˈna i faatupu i nia i te tahi pae e i te iˈoa o Iehova? Eaha ˈtura ïa no nia i to ˈna haerea? I muri aˈe te aˈoraa bibilia maitai mau e horoahia ˈi, te vai teoteo noa ra anei o ˈna aore ra te patoi noa râ o ˈna? Te erehia ra anei o ˈna i te hinaaro mau e ape i te rave faahou i te hara? Ia ite te mau matahiapo i teie mau mea, o te haapapu maitai ra e te erehia ra te taata i te tatarahapa, e tia ia ratou ia faaoti e e tapao te mau hara i ravehia no te paieti ore maoti hoi no te paruparu o te tino.
Ia tuatapapa ratou i te parau no te hoê taata e manaˈohia ra e e mau manaˈo iino to ˈna, eita roa ˈtu te mau matahiapo e faaea i te aˈo ia ˈna ia tamau â oia i te imi i te parau-tia. (Hebera 3:12) E tia i te mau taata paieti ore ia tatarahapa e ia taui. Mai te peu e e ere mai te reira te huru, no te aha ïa o Iehova i faaitoito ai i te mau ati Iseraela e: “E faarue te paieti ore i to ˈna haerea, e te taata parau-tia ore i to ˈna manaˈo: a hoˈi ai oia ia Iehova, e na ˈna oia e aroha mai; e hoˈi i to tatou Atua, te rahi ra hoi ia ˈna te faaore i te hara”? (Isaia 55:7) Peneiaˈe, i te taime te haavaraa e tupu ai, e ite mai te mau matahiapo i te hoê tauiraa taa maitai i roto i te huru o to ˈna mafatu mai te itehia i roto i te hotu o te tatarahapa e o te haerea.
Oia atoa i te taime te hoê taata e tiavaruhia ˈi, e faaitoito te mau matahiapo, mai te mau tiai mamoe ra te huru, ia ˈna ia tatarahapa e ia tamata i te hoˈi mai i roto i te haamaitairaa a Iehova. A haamanaˈo na i te “taata paieti ore” no Korinetia. Papu maitai, ua taui o ˈna i to ˈna haerea, e ua faaau atura o Paulo i muri aˈe e ia faahoˈi-faahou-hia mai oia. (Korinetia 2, 2:7, 8) A hiˈo atoa na i te arii ra o Manase. E taata ino roa hoi oia, tera râ ia ˈna i tatarahapa, ua farii maira Iehova i ta ˈna tatarahapa.—Te mau arii 2, 21:10-16; Paraleipomeno 2, 33:9, 13, 19.
Parau mau, te vai ra te hoê hara o te ore roa ˈtu e faaorehia mai—te hara i te varua moˈa. (Hebera 10:26, 27) Na Iehova anaˈe e faataa mai e o vai tei rave i taua hara ra. Aita to te taata e mana i reira. Te hopoia a te mau matahiapo, te araraa ïa ia vai mâ noa te amuiraa e te tautururaa i te feia rave hara ia tatarahapa. Ia na reira ratou ma te aravihi e te haehaa, e te vaiiho i ta ratou opuaraa ia faaite mai i te paari o Iehova, e haamaitai mai ïa o Iehova i teie huru aupururaa ta ratou i te nǎnǎ.
[Nota i raro i te api]
a No te tahi atu mau haamaramaramaraa, a hiˈo i Te Pare Tiairaa o te 1 no setepa 1981, api 24-6; Insight on the Scriptures, Tuhaa 2, api 772-4.
[Hohoˈa i te api 29]
Ua haavare o Anania raua o Saphira i te varua moˈa, ma te haapapu i te ino o to raua mafatu