Te ite aivanaa, te haapaoraa, e te maimiraa i te parau mau
“I te mea e ua parare e rave rahi haapaoraa hape . . . ua ohipa mau te reira i nia ia ˈu.”—Charles Darwin
I TE omuaraa o te 19raa o te senekele, ua fanaˈo te ite aivanaa e te haapaoraa i te hoê au-hoa-raa maitai. “I roto atoa hoi i te mau papai aivanaa,” ta te buka ra Darwin: Na mua ˈˈe e i muri iho (beretane) e parau ra, “aita te feia papai i feaa aˈe te manaˈo i te aparau no nia i te Atua ma te hoê huru au maite e te natura e ma te aau tae mau.”
Ua tauturu te buka Te tumu o te mau huru mea ora (beretane) a Darwin i te taui i te reira. Ua tupu te hoê au-hoa-raa piri roa i rotopu i te ite aivanaa e te haapiiraa e mea tupu noa mai te mau mea e na te reira i vaiiho i te haapaoraa—e te Atua—i te hiti. “I roto i te feruriraa o te haapiiraa e mea tupu noa te mau mea,” ta Julian Huxley tane i parau, “aita e faufaa e e ere roa ˈtu i te mea tano faahou ia vai te hoê atua i poiete.”
I teie nei mahana te parau-rahi-hia ra e ua riro te manaˈo e mea tupu noa mai te mau mea ei niu no te ite aivanaa. Ua itehia te tumu hoê roa no teie faaauraa e te taata tuatapapa i te mau puai o te taoˈa o Fred Hoyle: “Ua haapeapea rahi roa te mau aivanaa turu i te mau manaˈo matauhia eiaha ia hoˈi faahou i te mau manaˈo etaeta a te haapaoraa i tahito ra maoti i te imiraa i te parau mau.” Eaha te mau huru manaˈo etaeta e no reira te ite aivanaa i au ore rahi ai i te haapaoraa?
No te haapaoraa i ino ai te roo o te poieteraa
I to ratou manaˈoraa e turu i te Bibilia, ua onoono te “feia tiaturi i te poieteraa”—e te rahiraa hoi o ratou ua tahoê ïa e te mau Porotetani tei rave i te Bibilia mai tei papaihia—e iti aˈe i te 10 000 matahiti noa to te fenua e te ao taatoa. Ua faaooohia teie manaˈo etaeta e te feia tuatapapa i te anairaa repo o te fenua, i te reva teitei, e te mau puai o te taoˈa, no te mea te patoi ra te reira i tei itehia mai e ratou.
Eaha mau na râ ta te Bibilia e parau ra? “Hamani ihora te Atua i te raˈi e te fenua i te matamua ra.” (Genese 1:1) Aita i haapapuhia te maororaa. Aita hoi i faahitihia te “mahana hoê” o te poieteraa e tae roa ˈtu i te Genese 1:3-5. I vai aˈena hoi “te raˈi e te fenua” i te haamataraa te “mahana” hoê. No reira, e nehenehe anei e naeahia e mau tausani mirioni matahiti to te raˈi e te fenua, mai ta te mau aivanaa e faˈi ra? Mai te reira iho â paha. Aita hoi te Bibilia e faataa papu ra i te area tau.
Te tahi atu â manaˈo etaeta a te haapaoraa o te tatararaa a vera no nia i te mau ‘mahana’ e ono o te poieteraa. Te onoono ra te tahi feia rave i te Bibilia mai tei papaihia e teie mau mahana e mau mahana mau ïa, ma te taotia i te poieteraa o te fenua i te hoê area tau e 144 hora te maoro. Eita te mau aivanaa e tiaturi i te reira, no te mea te manaˈo ra ratou e te patoi ra teie parau i te mau hiˈopoaraa maramarama a te ite aivanaa.
E tatararaa teie a te Bibilia na te feia o te rave ra i te Bibilia mai tei papaihia—eiaha râ ta te Bibilia iho—e te patoi ra te reira i te ite aivanaa. Aita te Bibilia e parau ra e 24 hora to te “mahana” poieteraa taitahi; i te mea mau, tei roto teie mau ‘mahana’ atoa i te “mahana i hamani ai te Atua ra o Iehova i te raˈi e te fenua,” ma te faaite e ere te roaraa o te mau ‘mahana’ atoa o te Bibilia e 24 hora anaˈe iho. (Genese 2:4) E mau tausani matahiti paha te roaraa o te tahi mau mahana.a
Ua ino hoi te roo o te poieteraa i te feia e tiaturi ra e ua poietehia te mau mea atoa e te Atua i te hoê roaraa e ono mahana mau e te feia atoa hoi o te rave ra i te Bibilia mai tei papaihia. Aita ta ratou haapiiraa no nia i te maororaa o te ao taatoa e te roaraa o te mau ‘mahana’ poieteraa e tuea ra i te ite aivanaa tano e i te Bibilia atoa hoi. Te vai â te tahi atu mau manaˈo etaeta no reira te mau aivanaa e ore ai e au i te haapaoraa.
Te faaohiparaa i te mana ma te tano ore
I roto i te aamu taatoa, o te haapaoraa te tumu no te rahiraa o te mau ohipa tia ore. I te matahiti 476 e tae atu i te matahiti 1453, ei hiˈoraa, ua ruri-ê-hia te haapiiraa o te poieteraa no te faatia i te ekalesia ia turu i te faatereraa mana hoê no Europa. Teie ïa te faahopearaa ua tuuhia te mau taata i nia i to ratou tiaraa, taata ona aore ra taata veve, ia au i te faaueraa a te Atua. Te faataa ra te buka Te ao taatoa ite (beretane) faahaamâ ohie noa e: “E parauhia i te mau teina ona e ‘faanahoraa [teie] na te Atua’ ia iti e aore ra aita roa ˈtu ta ratou e tufaa e noaa mai i te faufaa a te utuafare, e te faaitoito-pinepine-hia ra te taata rave ohipa ia mauruuru i ‘te tiaraa ta te Atua i faataa no ˈna.’”
E ere ïa i te mea maere e te mǎtaˈu ra e rave rahi ia hoˈi i “te mau manaˈo etaeta a te haapaoraa i tahito ra”! Maoti i te haamâha i te hinaaro i te pae varua a te taata, ua pinepine te haapaoraa i te faatîtî ia ˈna. (Ezekiela 34:2) Te faataa ra te hoê tumu parau o te vea India Today e: “I teie huru ohipa tuiroo o ta ˈna i haamau i te roaraa o te tau, e mea maere mau e te tiaturi-noa-hia ra te haapaoraa. . . . Na nia i te iˈoa o te Poiete Teitei . . . ua faatupu te mau taata i te mau ohipa riaria e te mehameha mau i nia i to ratou iho mau taata-tupu.”
Ua ohipa mau te mau tupuraa riaria tuiroo a te haapaoraa hape i nia i te huru feruriraa a Darwin. “Ua tae riirii noa vau i te ore e tiaturi faahou i te kerisetianoraa ei faaiteraa na te Atua,” o ta ˈna i papai. “I te mea e ua parare oioi e rave rahi mau haapaoraa hape i te tuhaa rahi o te fenua ua ohipa mau te reira i nia ia ˈu.”
Te upootiaraa mai te haapaoraa mau
E ere i te peu apî i teie nei ao te faahua paieti a te haapaoraa. Ua parau Iesu i te mau aratai haapaoraa e titau ra i te mana i to ˈna ra mahana e: “E au outou i te mau taata maitatai te huru i rapae au—area o roto râ ua î roa ïa outou i te haavarevare e te ohipa ino.”—Mataio 23:28, Phillips.
Area râ te kerisetianoraa mau, “e ere . . . i to teie nei ao.” (Ioane 17:16) Eita ta ˈna mau pǐpǐ e faaô ia ratou i roto i te haapaoraa e te ohipa politita viivii: e aita atoa ratou e haavarehia ra e te mau philosopho o te ore e farii ra e te vai ra te hoê Poiete. “O te paari hoi o teie nei ao, e maamaa ïa i te Atua,” ta te aposetolo Paulo i papai.—Korinetia 1, 3:19.
E ere râ te auraa e e mea aravihi ore te mau kerisetiano mau i te pae o te ite aivanaa. Mea taa ê roa râ, e anaanatae te mau pǐpǐ no te haapaoraa mau i te ite aivanaa. “A nânâ na i to outou mata i nia; a hiˈo ai,” tei parauhia ˈtu i te peropheta tahito ra o Isaia. “I tei hamani i te reira.” (Isaia 40:26) Oia atoa, ia taa maitaihia te huru o te Poiete, ua titauhia Ioba ia feruri maite i te mau ohipa maere o te natura e o te ao taatoa.—Ioba, pene 38-41.
Oia mau, e hiˈopoa te feia e tiaturi ra i te hoê Poiete i te poieteraa ma te mǎtaˈu faatura. (Salamo 139:14) Hau atu â, te tiaturi ra ratou i ta te Poiete, te Atua ra o Iehova e parau ra no nia i te hoê tiaturiraa faahiahia no a muri aˈe. (Apokalupo 21:1-4) Na roto i te hoê haapiiraa Bibilia, te ite ra te mau mirioni taata e aita te tumu o te taata e aore ra to ˈna oraraa no a muri aˈe i taaihia i nia i te manuïaraa matapo noa. E opuaraa râ ta Iehova i te hamaniraa i te taata, e e tupu mau â taua opuaraa ra—ei haamaitairaa no te taatoaraa o te mau taata faaroo. Te titau nei matou ia hiˈopoa maitai outou iho i teie tumu parau.
[Nota i raro i te api]
a A hiˈo i te A ara mai na! no te 8 no febuare 1983 (farani), e te api 6 e tae atu i te api 9, e Te aravihi maoti te mau Papai (beretane), Buka 1, api 545 neneihia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
[Tumu parau tarenihia i te api 6]
AITA I MARAMARAMA I TE HAAPAPURAA?
“UA HAAPII atoa te mau Ite no Iehova maa tuhaa ite no nia i te ihiora,” ta te taata ite ture o Norman Macbeth i papai i roto i ta ˈna buka no te matahiti 1971 Te haava-faahou-hia ra o Darwin—Te hoê titauraa ia feruri (farani). I to ˈna taioraa i te hoê tumu parau a te A ara mai na! no nia i te haapiiraa e mea tupu noa mai te mau mea, ua tapao o Macbeth e: “Ua maere roa vau i te iteraa e te vai ra i roto te tahi mau faahaparaa paari i te haapiiraa a Darwin.” I to ˈna tapaoraa i te mau maimiraa e rave rahi e te mau faahitiraa aravihi a te feia ite i taua tumu parau ra, ua faaoti te taata papai buka e: “E ere i te mea tano faahou ia parau Simpson e: ‘. . . te feia o te ore e tiaturi i te reira [te haapiiraa e mea tupu noa mai te mau mea], fatata te taata taitahi atoa, aita mau oia i maramarama i te haapapuraa a te ite aivanaa.’”
[Hohoˈa i te api 7]
E ere tei te manuïaraa matapo te parau no te oraraa o te huitaata no a muri aˈe