To ratou maimiraa i te haapaoraa mau
UA MAIMI vetahi mau taata i te mau pahonoraa papu i ta ratou mau uiraa no nia i te oraraa mai to ratou tamariiriiraa mai â. Peneiaˈe ua haere ratou i te mau oroa pureraa i to ratou apîraa ra. Teie râ, e rave rahi o tei ite e aita roa te mau pahonoraa i horoahia mai aore ra te mau oroa a te ekalesia i tauturu mau ia ratou ia faaruru i te mau fifi o te oraraa.
Te parau ra paha ratou e tei roto noâ ratou i te haapaoraa a to ratou mau metua, noa ˈtu e mea varavara ratou i te haere i te pure. Ia au i te hoê epikopo no te Ekalesia no Beretane, e toetoea faaroo noa to ratou. Ua tuu ratou i te haapaoraa i te hiti. Area vetahi ra, no to ratou inoino i to ratou iteraa i te haavare i roto i te mau pǔpǔ faaroo, ua patoi ïa ratou i te mau haapaoraa atoa. Teie râ, te vai noa nei ta ratou mau uiraa no nia i te oraraa ma te pahono-ore-hia.
No te aha vetahi e feaa rahi ai
Ua ite te rahiraa o te mau taata e e rave rahi mau ekalesia te vai ra ta ratou mau taatiraa no te tauturu i te feia aita e faaearaa, no te opere i te maa na te feia veve, e no te turu i te mau ohipa i te pae no te ihotumu. Tera râ, fatata i te mau mahana atoa, te faaroo atoa nei ratou i te mau parau apî no nia i te haavîraa uˈana e te mau haamaniiraa toto e o te haapaoraa te tumu, eiaha noa i rotopu i te feia e ere i te mau kerisetiano, oia atoa râ i rotopu i te feia e parau nei e e mau kerisetiano ratou. E maere anei tatou mai te peu e te feaa ra ratou e tei te mau pǔpǔ e apiti nei i roto i teie mau ohipa haavî uˈana te haapaoraa mau?
E rave rahi o tei paari i roto i te hoê utuafare faaroo, o tei manaˈo na e e mea maitai roa te mau fare otare i turuhia e te mau ekalesia. I te mau matahiti i mairi aˈenei râ, ua peapea roa ratou i te mea e ua parihia te mau perepitero i tera e tera vahi i to ratou hamani-ino-raa i te mau tamarii o tei horoahia e na ratou e haapao, i te pae taatiraa. I te omuaraa, ua manaˈo te taata e mea iti roa te mau perepitero faahapahia. I teie nei, te aniani nei te taata mai te peu e te vai ra anei te tahi hape rahi a te ekalesia iho.
Te vai ra vetahi, mai ia Eugenia, e mea haapao roa ratou i ta ratou haapaoraa i mutaa iho. Ei taurearea vahine i Raparata, tei roto oia i te feia o tei tere perenina no te haamori i te Paretenia no Itatí. E 14 matahiti to ˈna oraraa i roto i te hoê fare paretenia. I muri iho, ua faarue atura oia no te amui atu i te hoê pǔpǔ faaroo politita na te ao nei o tei titau i te hoê tauiraa taue taatoa o te mau faanahoraa i te pae totiale e te pae faanavairaa faufaa o te totaiete na roto i te mau ravea orure hau. Na roto i te mau mea o ta ˈna i ite e i farerei, ua erehia oia i te faaroo e i te tiaturi i te Atua. Aita oia i maimi mau i te hoê haapaoraa o ta ˈna e nehenehe e tiaturi. Te mea o ta ˈna i hinaaro, o te hoê ïa ravea no te afai mai i te parau-tia na te feia veve—oia mau, e te hoê hoa o ta ˈna e nehenehe e tiaturi.
Te hiˈopoa nei vetahi i te ohipa e tupu ra i roto i te mau ekalesia e ua faaatea mai ê mai ratou ia ratou. Ua parau tahaa te hoê taata tiaturi ore i te Atua, e ua piahia to ˈna mau manaˈo i te matahiti 1991 ra i roto i te vea Sputnik, e: “Aita vau e ite ra i te hoê taa-ê-raa faufaa i rotopu i te mau huru o te aai etene e to te kerisetiano.” Ei hiˈoraa, ua faataa oia i te hoê haereraa moˈa i reira te mau perepitero omonoraa i te mau ahu nirahia e te auro amo-mǎrû-noa-raa i te hoê afata e tino pohe mirihia to roto na roto i te mau aroâ no Moscou. O te tino ïa o “te hoê peata kerisetiano orthodoxe” o te taitaihia ra mai te hoê fare vairaa tauihaa tahito tae atu i roto i te hoê fare pure, e ua faahaamanaˈo te reira i te taata papai i te mau tahuˈa e te mau tino pohe mirihia no Aiphiti tahito. Ua haamanaˈo atoa oia e, a tiaturi ai te feia i apee i te haereraa moˈa no Moscou i “te Toru Tahi kerisetiano,” e haamori atoa na te mau Aiphiti i te mau atua toru tahi—o Osiris, Isis, e o Horus.
Ua faahiti taua noâ taata papai i te titauraa kerisetiano no te here—“e here te Atua,” e “a here i to taata-tupu”—e aita hoi te reira i itehia i roto ia Aiphiti etene. Teie râ ta ˈna i parau: “Aita te here taeae i manuïa i roto i te ao nei, e tae noa ˈtu i roto i te tuhaa o tei pii ra ia ˈna iho, te ao kerisetiano.” E ua faataa mai oia i muri iho i te mau hotu iino no te onoonoraa te ekalesia i te faaôraa ˈtu ia ˈna i roto i te ohipa a te Hau. Aita te mea o ta ˈna i ite i turai ia ˈna ia manaˈo e ua pûpû mai te mau ekalesia a te amuiraa faaroo kerisetiano i te mea o ta ˈna e imi ra.
I te tahi atu pae, ua itea mai i te tahi mau taata i te mau pahonoraa papu, eiaha râ hoi i roto i te mau ekalesia a te amuiraa faaroo kerisetiano.
Ua haapii oia i te parau mau no nia i te feia pohe
Te ora nei o Magdalena, e 37 matahiti to ˈna i teie nei, i Bulgaria. I muri aˈe i te poheraa te taata tei rave ia ˈna, i te matahiti 1991, ua paruparu roa oia. Ua na nia iho noa oia i te ani ia ˈna iho e, ‘E haere te feia pohe ihea? Teihea roa to ˈu papa?’ Ua haere atura oia i te fare pure, e ua pure oia i mua i te hoê hohoˈa faaroo i te fare, teie râ, aita e pahonoraa i noaa mai.
E i te hoê mahana ua taniuniu maira te hoê hoa tapiri no te titau ia ˈna i to ˈna fare. Ua haere mai te hoê taata apî o te haapii ra e te mau Ite no Iehova i taua hoa tapiri ra. Ua faaroo noa oia a paraparau ai teie taata no nia i te Basileia o te Atua e Ta ˈna opuaraa e faariro i te fenua ei paradaiso i reira te taata e nehenehe ai e ora e a muri noa i roto i te oaoa. Te vai ra te buka E nehenehe oe e ora e a muri noa ˈtu i roto i te paradaiso i nia i te fenua nei i nia i te amuraa maa. Ma te faaohipa i teie buka, ua aratai te taata apî i to ˈna ara-maite-raa i nia i te irava bibilia i roto i te Koheleta 9:5, e na ô ra e: “Ua ite te feia e ora nei, e pohe ratou, aita râ a te feia i pohe ra e parau itea.” I tera po, ua taio faahou atu â oia. Ua haapii oia e aita te feia pohe i haere atu e ora i nia i te raˈi aore ra i roto i te po auahi; aita ta ratou e parau itea, mai te mea e ua varea roa ratou i te taoto. Ua farii popou oia i te titauraa e haere i te hoê putuputuraa a te amuiraa o te mau Ite no Iehova no taua vahi ra. I muri aˈe i te putuputuraa, ua farii oia i te hoê haapiiraa tamau i te Bibilia. I te mea e ua hiˈopoa oia i te putuputuraa e mea nafea te mau pure ia faataehia ˈtu ia Iehova ra, ua haamata atoa ˈtura oia i te pure ia Iehova ia tauturu mai ia ˈna ia aro i to ˈna paruparu hohonu roa. I te pahonoraahia mai ta ˈna pure, ua taa ˈtura ia ˈna e ua itea mai ia ˈna te haapaoraa mau.
Ua itea mai ia ratou e e auraa to te oraraa
Ua paari o André i roto i te hoê utuafare faaroo katolika i Beletita e ua riro oia ei tauturu na te hoê perepitero no to ˈna vahi. Teie râ, i taua tau ra, ua ite oia i te mau mea o tei faaiti i to ˈna faatura i te ekalesia. Ei faahopearaa, ua riro maira oia ei katolika iˈoa noa.
E 15 matahiti to ˈna hautiraa ei taata toroa tue popo. I te hoê taime, i te hautiraa ta ˈna pǔpǔ i te hoê tataˈuraa i Italia, ua titauhia ratou ia haere atu e farerei i te pâpa. Aita hoê mea faaitoito aˈe i te pae varua i taua farereiraa ra, e ua inoino roa o André i te mau taoˈa faufaa o teie nei ao o tei haaati i te pâpa. Ua rahi atu â to ˈna mau feaaraa no nia i te ekalesia. Aita atoa oia i oaoa i roto i to ˈna iho oraraa no te mea e piti taime to ˈna faaipoiporaa e to ˈna faataaraa. Ua peapea roa oia i te huru tupuraa o te ao nei. I te matahiti 1989, ua papai aˈera oia i roto i ta ˈna buka mahana e: ‘Eaha te auraa o te mau mea maamaa atoa e tupu nei?’ Aita ta ˈna haapaoraa i horoa mai i te pahonoraa.
I te matahiti 1990, te rave ra o André i te ohipa ei taata faaineine tue popo i Islande, ua farerei aˈera oia ia Iiris, te hoê mitionare a te mau Ite no Iehova. Ua farii oia i te mau buka e ua titau maira i te mitionare ia hoˈi mai. Ua hoˈi atu oia e ta ˈna tane, o Kjell. I to raua neheneheraa e parahi e e aparau e o André, mea papu maitai e ua anaanatae roa oia i te taaraa i te Bibilia. Hoê â anaanatae to ta ˈna vahine o Ásta. I te avatea, e toru hora vata ta ˈna i rotopu i ta ˈna ohipa faaineineraa, e ua faaoti atura ratou e faaohipa i tera taime no te haapii i te Bibilia. “E mâha aˈe to ˈu rohirohi i te haapiiraa i te Bibilia i te faafaaea noa,” o ta ˈna ïa i parau. Ua pahono mǎrû noa ˈˈera te Bibilia i ta ˈna mau uiraa. Ua haere mǎrû noa to raua faaroo ia Iehova e ta ˈna Basileia i te rahi. Ua riro maira te mau parau tǎpǔ hanahana a te Bibilia no te hoê ao apî hau mau, te hoê ao aita faahou “te mau mea maamaa atoa e tupu nei,” ei ohipa mau no raua. I teie nei, te tufa nei o André raua o Ásta i to raua faaroo apî e o vetahi ê.
Te tiaturi nei o Magdalena, André, e o Ásta e ua itea mai ia ratou i te haapaoraa mau. Ua itea atoa mai ia Eugenia, i muri aˈe i to ˈna tamataraa i te faatitiaifaro i te mau fifi o te ao nei na roto i te mau ravea politita, i rotopu i te mau Ite no Iehova te haapaoraa o ta ˈna i manaˈo e o te haapaoraa mau. Teie râ, eaha te mea e haapapu ra e tera anei te haapaoraa mau? A hiˈo na i te tumu parau i muri iho.
[Hohoˈa i te api 7]
Te tauturu nei te hoê haapiiraa tamau i te Bibilia e te mau Ite no Iehova e hau atu i te pae mirioni taata i roto i ta ratou maimiraa i te mau pahonoraa papu