Aita oia i ruau roa no te tavini ia Iehova
E RAVE rahi feia ruhiruhia e manaˈo ra e e ite ratou i te tahi tapao iti oaoaraa i roto i te mau matahiti e toe ra ia ratou ia ora. Ua parau roa mai te hoê vahine hauti teata paari tuiroo e: “Ua faaino vau i to ˈu oraraa, e ua maoro roa no te taui i te reira . . . Ia hahaere o vau anaˈe, e haamanaˈo vau i to ˈu oraraa, e aita vau e oaoa ra i to ˈu huru oraraa . . . Aita to ˈu vahi papu e e tauiui noa vau.”
Aita te hoê vahine ruhiruhia tei ora na e fatata e 2 000 matahiti i teie nei i ite i teie huru fifi. E vahine ivi oia e 84 matahiti, e mea ohipa râ oia, e vahine oaoa, e tei farii-maitai-hia e te Atua ma te faahiahia. O Ana to ˈna iˈoa, e tumu taa ê mau ta ˈna no te oaoa. Eaha ïa?
“Aore roa oia i faarue i te hiero”
Te faatia maira te taata papai i te evanelia ra o Luka ia tatou no nia ia Ana. “E te hoê peropheta vahine ra o Ana, e tamahine na Phanuela, no te opu o Asera” i Iseraela, o ta ˈna ïa e parau ra. Ei peropheta vahine, ua noaa ia ˈna te ô o te varua moˈa o te Atua, aore ra te puai ohipa, i roto i te hoê auraa taa ê. E ua noaa ia Ana te hoê haamaitairaa rahi e tohu i te hoê noa ˈˈe taime.
Te parau ra o Luka e: “Ua ruhiruhia oia, e hitu o ˈna matahiti i te taotoraa i te tane, ta ˈna i faaipoipo i te pareteniaraa ra: ua ivi ra oia a vau aˈera ahururaa o ˈna matahiti e maha tiahapa.” (Luka 2:36, 37) Oia mau, te vai apî noa ra o Ana a riro mai ai oia ei vahine ivi. Ua ite te mau vahine ivi kerisetiano e mea mauiui mau ia pohe te hoê tane herehia. Mai e rave rahi mau vahine paieti i to tatou nei tau, aita râ o Ana i vaiiho i teie ati ia tapea i ta ˈna taviniraa i te Atua.
Te parau maira o Luka ia tatou e “aore roa [o Ana] i faarue i te hiero” i Ierusalema. (Luka 2:37) Ua haafaufaa oioi oia i te oaoa ta te taviniraa i roto i te fare o te Atua i horoa mai. Ua faaite ta ˈna mau ohipa e ua ani oia, mai te arii papai salamo no Iseraela ra o Davida, i te hoê noa ohipa ia Iehova. E eaha ïa? Ua himene o Davida e: “Hoê a ˈu mea hinaaro ia Iehova ra, e o ta ˈu ïa e titau hua nei; ia parahi â vau i roto i te fare o Iehova e hopea roa ˈˈe o ˈu pue mahana, ia ite vau i te maitai o Iehova, e ia ui maite au i roto i to ˈna nao.” (Salamo 27:4) I roto i teie tuhaa atoa, ua riro o Ana mai te mau vahine kerisetiano i teie nei mahana o te ite ra i te oaoa na roto i te haere-tamau-raa i te vahi haamoriraa a Iehova.
Ua pûpû o Ana i te hoê taviniraa moˈa no Iehova i te rui e te ao. Ua rave oia i te reira “ma te pure e te haapaeraa maa,” o te faaite i te heva e te hinaaro papu. (Luka 2:37) E nehenehe te auraroraa o te ati Iuda i te mau faatereraa a te mau nunaa e tau senekele te maoro, apitihia e te huru tupuraa faaroo ino tei naea-atoa-hia i roto i te hiero e te tiaraa tahuˈa, e haapapu mai i te mau haapaeraa maa e te mau pure i ravehia e Ana i mua i te Atua ra o Iehova. Tera râ, e tumu â oia e oaoa ˈi, no te hoê ohipa maere tei tupu taa ê i te hoê mahana eita e moehia i te matahiti 2 hou to tatou nei tau.
Te hoê haamaitairaa manaˈo-ore-hia
I taua mahana faufaa roa, ua afaihia te tamarii ra o Iesu i te hiero o Ierusalema na to ˈna metua vahine, o Maria, e to ˈna metua tane faaamu, o Iosepha. Ite atura o Simeona i te aiû e ua faahiti aˈera i te mau parau tohu i taua taime ra. (Luka 2:25-35) E tei te hiero atoa o Ana mai tei matauhia. Te faaite ra o Luka e: “E oia i tomo mai i roto i reira ra.” (Luka 2:38) Auê hoi oaoa rahi no Ana i to ˈna iteraa e to ˈna nau mata ruhiruhia i te Mesia o te haere mai!
E maha ahuru mahana na mua ˈtu, ua hitimahuta te mau tiai mamoe i pihai iho ia Betelehema i to te melahi a te Atua parauraa ˈtu e: “Inaha hoi e parau maitai ta ˈu e hopoi mai ia outou nei, o te riro ïa ei oaoaraa no te taata atoa. I nauanei hoi i fanau ai te Ora no outou i te oire o Davida, oia hoi te Mesia ra o te Fatu.” Ua arue maira te hoê nuu rahi i roto i te raˈi ia Iehova e ua parau faahou e: “Ia haamaitaihia te Atua i nia i te raˈi teitei, ei hau to teie nei ao, e ia ite auhia mai te taata nei.” (Luka 2:8-14) Oia atoa, ua turaihia ihora o Ana ia parau no nia i Tei riro mai ei Mesia!
I to ˈna iteraa ˈtu i te aiû ra o Iesu, “haamaitai [atura o Ana] i te Fatu, e ua parau ihora ia ˈna i te feia atoa i haapǎpǎ i te ora i Ierusalema ra.” (Luka 2:38) Mai te taata ruhiruhia atoa ra o Simeona, tei fanaˈo atoa i te haamaitairaa e ite i te tamarii ra o Iesu i te hiero, ma te feaa ore, ua faaoromai rahi oia, ua pure e ua tiai maite i te Faaora tǎpǔhia. No te maitai rahi o te parau apî ra e o Iesu taua Taata ra aita oia i nehenehe e tapea noa i te reira na ˈna.
Noa ˈtu e aita o Ana i tiai ia paari mai o Iesu, eaha ta ˈna i rave? Ua faaite oia ma te oaoa ia vetahi ê no nia i te faatiamâraa e tupu mai na roto i te haereraa mai o te Mesia.
Te hiˈoraa maitai o Ana
Ehia rahiraa taata faaroo o te ao nei o te horoa ra i teie huru faaiteraa aore ra o te tamau noa nei i te haamori i te rui e te ao i te faito matahiti e 84? Oia mau, e hinaaro paha ratou e titau i te hoê tuhaa moni no to ratou tatuhaaraahia. E ere râ i te hoê â huru no Ana e o Simeona. Ua vaiiho mai raua i te hoê hiˈoraa maitai no te taatoaraa o te mau tavini ruhiruhia o Iehova. Ua here mau â raua i te fare haamoriraa o Iehova e ua haamaitai ia ˈna ma to raua mafatu atoa.
Ua vaiiho mai Ana i te hoê hiˈoraa faahiahia roa no tatou mai te hoê vahine ivi paieti. Inaha, te tuea maitai ra te faataaraa a Luka no taua vahine ruhiruhia haehaa ra i te mau huru maitatai o te hoê vahine ivi faaturahia faataahia i roto i te Timoteo 1, 5:3-16. I roto, te parau ra te aposetolo Paulo e “ei vahine i tahoê na i te tane e tia ˈi,” e ‘i rave maite na hoi i te mau ohipa maitatai atoa ra’ te vahine ivi e “tamau hoi i te pure, e te aniraa ˈtu i te rui e te ao.” O Ana ïa taua huru vahine ra.
I teie nei mahana, te ite ra tatou i te mau vahine ivi ruhiruhia taiva ore i te horoaraa i te Atua ra i te hoê taviniraa moˈa i te rui e te ao i roto e tau tausani amuiraa a te mau Ite no Iehova na te mau fenua atoa. Auê ïa tatou i te faahiahia i te iteraa e te vai ra teie mau “Ana” o to tatou nei tau i rotopu ia tatou!
Noa ˈtu te matahiti rahi, e nehenehe te mau tane e te mau vahine e pûpû ia ratou i te Atua e e faataipe i te reira ma te bapetizo i roto i te pape. Aita te feia ruhiruhia i ruau roa no te tavini ia Iehova e no te faaite i te Basileia Mesia tei haamauhia i teie nei i roto i te raˈi e o te fatata roa i te haamaitai rahi mai i te huitaata faaroo nei. E haamaitai mai Iehova i te feia ruhiruhia o te horoa nei i te hoê taviniraa moˈa i te Atua i teie nei, mai ia Ana i haamaitaihia tau senekele i teie nei. Aita oia i ruau roa no te tavini ia Iehova e no te arue i to ˈna iˈoa moˈa—e aita atoa ratou.