Te hoê ao maitai aˈe—E moemoeâ noa anei?
MAI TE peu e pǐpǐ outou na Ahura Mazda mai tei haapiihia na te peropheta irania ra o Zoroastre, eita e ore ua tiai outou i te mahana i reira te fenua nei e ite faahou ai i to ˈna nehenehe matamua. Mai te peu e ua ora outou i Heleni tahito ra, peneiaˈe outou i te moemoeâ e ua tapae outou i nia i te mau Motu o te Faufaa aore ra ua ite outou i te hoˈi-faahou-raa mai te Matahiti Auro mai tei faataahia mai na te rohipehe ra o Hésiode i te senekele vau hou to tatou nei tau. E riro paha te hoê taata inidia Guaraní no te mau pae Marite Apatoa i te imi nei â i te Fenua aita e ino faahou i reira. I to tatou nei tau, peneiaˈe outou i te tiaturi maoti te tahi manaˈo politita aore ra te faahopearaa o te haapao-maitai-raa i te natura o teie nei tau apî, taua ao ra e tupu ai.
Te Matahiti Auro, te mau Motu o te Faufaa, te Fenua aita e ino faahou i reira—tei roto teie mau mea i te mau iˈoa e rave rahi i faaohipahia no te faataa mai i taua hinaaro uˈana ra, oia hoi te tiaturiraa i te hoê ao maitai aˈe.
Papu maitai, e ere teie nei ao, to tatou nei ao, i te vahi e manaˈohia ra. Ua maraa hoi te mau ohipa taparahiraa taata ino mau, te mau tamaˈi taeae ma te haavîraa uˈana eita e nehenehe e faaau, te mou-roa-raa te tahi mau nunaa, te oreraa e tâuˈa i te mauiui o vetahi ê, te veve e te poia, te ohipa ore e te ereraa i te tauturu te tahi i te tahi, te mau fifi i te pae no te natura, te mau maˈi eita e noaa i te rapaau, e haamauiui nei e rave rahi milioni taata—mai te huru ra ïa e aita e hopearaa to te tabula o teie mau ati. Ia manaˈo oia i te parau no te mau tamaˈi e tupu nei, te na ô ra te hoê papai vea italia e: “E riro paha ïa te taata i te uiui e eita anei teie huru au ore e riro ei manaˈo puai roa ˈˈe no to tatou nei tau.” Ia hiˈohia te mau ohipa e tupu nei, ia manaˈo outou mea tano anei ia titau i te tahi atu mea i te hoê mea maitai aˈe. Aore ra ua riro anei te hoê manaˈo mai teie te huru ei moemoeâ noa, ei moemoeâ o te ore roa ˈtu e riro ei parau mau? Te ora ra anei tatou i roto i te ao maitai roa ˈˈe o te mau ao atoa?
E ere teie i te mau manaˈo apî. E rave rahi senekele te maoro to te taata moemoeâraa i te parau no te hoê ao i reira te au-maite-raa, te parau-tia, te ruperupe, e te here e faatere mai ai. I roto i te roaraa o te tau, ua faaite papu mai e rave rahi mau philosopho i to ratou mau manaˈo no nia i te mau Hau e hinaaro-mau-hia, i te mau ao maitai aˈe. Te vahi peapea râ, aita ratou i nehenehe aˈenei e faataa mai nafea râ taua mau ao ra ia ohipa ma te manuïa.
E nehenehe anei teie tabula tahito moemoeâ ehia rahiraa senekele te maoro, e te mau titauraa a te taata i te hoê totaiete maitai aˈe e horoa mai na tatou i te tahi haapiiraa?
[Hohoˈa i te api 3]
O teie anei te ao maitai roa ˈˈe o te mau ao atoa?