VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w94 1/4 api 4-7
  • Te hoê ao maitai aˈe—E fatata roa maira!

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te hoê ao maitai aˈe—E fatata roa maira!
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1994
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • “Manaˈonaˈoraa i te hoê paradaiso”—No te aha?
  • Te maimiraa i te Paradaiso—Aamu o te hoê manaˈo
  • E moemoeâ—Te mau vahi faahiahia roa ˈˈe?
  • Te mau kerisetiano e te hoê ao maitai aˈe
  • “I roto i te paradaiso tatou e farerei ai!”
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2018
  • Te paradaiso i nia i te fenua, e moemoeâ anei?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te taata atoa) 2017
  • Paradaiso
    Haaferuriraa i nia i te mau Papai
  • Paradaiso
    A ara mai na! 2013
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1994
w94 1/4 api 4-7

Te hoê ao maitai aˈe—E fatata roa maira!

“TE MANAˈONAˈORAA i te hoê paradaiso tei roto ïa i te manaˈo puai roa ˈˈe e vai tamau nei i roto i te feruriraa o te taata. E riro hoi ei manaˈonaˈoraa tamau puai roa ˈˈe i te mau manaˈonaˈoraa atoa. Te ite-papu-hia nei teie hinaaro uˈana i te paradaiso, i roto i te mau huru faito oraraa faaroo atoa,” ta te The Encyclopedia of Religion ïa e parau ra.

Mai te huru ra ïa e te hinaaro nei te mau nunaa atoa e ora i roto i te hoê ao maitai aˈe, te titau ra ratou i te hoê manaˈo i itehia i te omuaraa ra e o tei ore i vai maoro mai. Te faahiti ra hoi te reira i te manaˈo no te hoê paradaiso matamua, ihea râ hoi? E riro te hoê taote tuatapapa i te parau no te mau manaˈo i te na ô e te faaite ra teie titauraa i te hinaaro e ite faahou mai i te hau i moe e o tei itehia na i roto i te opu o te metua vahine. Aita roa ˈtu teie manaˈo i fariihia e te feia maimi e tuatapapa nei i te aamu o te haapaoraa.

“Manaˈonaˈoraa i te hoê paradaiso”—No te aha?

Ua riro anei teie huru manaˈonaˈoraa, mai ta te tahi pae e parau ra, ei ravea no te tamǎrû mai i te mau fifi e i te oraraa poto roa o te taata? Aore ra te vai ra anei te tahi atu haamaramaramaraa?

No te aha hoi te huitaata nei e hinaaro rahi ai i te hoê ao maitai aˈe? Te horoa mai nei te Bibilia i te hoê haamaramaramaraa papu maitai e te ohie atoa ia taa: No roto mai te huitaata nei i te hoê ao maitai aˈe! Ua vai mau na te hoê paradaiso. Te faataa ra te Parau a te Atua i te reira mai “te hoê ô” e vai ra i roto i te tuhaa taa maitai i te mau pae Ropu Hitia o te râ, tei haamaitaihia “i te mau raau maitatai atoa ia hiˈo e ia amu.” Ua tuu atura hoi te Atua i te reira i roto i te rima o na taata matamua ia haapao raua. (Genese 2:7-15) E faanahoraa tano maitai teie i reira te taata e nehenehe e ite i te oaoaraa mau.

No te aha teie mau huru o te paradaiso i ore ai i vai maoro mai? No te orureraa ïa te hoê varua i poietehia e i muri iho na taata matamua. (Genese 2:16, 17; 3:1-6, 17-19) No reira, ua erehia aˈera te taata eiaha noa i te Paradaiso, i te huru taata tia atoa râ, i te oraora-maitai-raa, e te pohe. Papu maitai, eita roa ˈtu te mau huru e itehia mai e haamaitai i te oraraa o te taata. Eita, ua ino rii mǎrû noa mai râ e uˈana roa ˈtu e inaha nei â.—Koheleta 3:18-20; Roma 5:12; Timoteo 2, 3:1-5, 13.

Te maimiraa i te Paradaiso—Aamu o te hoê manaˈo

Mai te nehenehe e manaˈohia, e aamu roa mau to te parau no te “manaˈonaˈoraa i te paradaiso”. Te faahaamanaˈo ra te mau taata no Sumer i te hoê tau i reira te au-maite-raa e faatere mai ai i te ao taatoa nei: “Aita e haamǎtaˈuraa, aita e faahuehueraa, aita to te taata e enemi. . . . Te arue tahi nei te ao taatoa nei, te taata i roto i te autahoêraa, ia Enlil,” ta te hoê ïa pehepehe no Mesopotamia e parau ra. Te tiaturi ra vetahi pae, mai to Aiphiti tahito ra e e noaa ia ratou i te hoê ao maitai aˈe i muri aˈe i to ratou poheraa. Te tiaturi ra ratou e e noaa i te hoê nephe pohe ore i te mea e parauhia te mau aua faaapu a Aaru. Tera râ, i te omuaraa ra iho â râ, o te feia tiaraa teitei anaˈe te fanaˈo i teie tiaturiraa; eita te taata veve e nehenehe e moemoeâ e e fanaˈo o ˈna i te hoê ao i reira e itehia ˈi i te oaoaraa rahi roa ˈˈe.

I roto i te tahi atu faaroo, ua tiai noa te mau Hindous haapao maitai i te taeraa mai te hoê ao maitai aˈe, ehia senekele te maoro. Ia au i te mau haapiiraa hindous, e maha huru yugas e ite-tamau-hia i roto i te hoê ohuraa tamau o te oraraa, e te ratere nei tatou i te ohuraa ino roa ˈˈe. Tera râ hoi, e vai noa mai taua Kali Yuga nei (matahiti pouri), e ta ˈna atoa mau mauiui e mau ino, ia au i te tahi pae, e nehenehe e vai mai e 432 000 matahiti te maoro. Tera râ, ua tiai noa te mau Hindous haapao maitai i te tau auro, oia hoi te Krita Yuga.

I te tahi aˈe pae, e tiaturi na to Heleni e to Roma i te mau Motu o te Faufaa, e vai ra i roto i te Moana no Ataranitita. E e rave rahi mau taata papai buka, mai ia Hésiode, Virgile, e o Ovide, tei faahiti i te parau no te hoê tau auro faahiahia mau, ma te tiaturi e ia tae i te hoê mahana, e faatupu-faahou-hia te reira. I te hopearaa o te senekele matamua o to tatou nei tau, ua tohu mai te rohipehe latino ra o Virgile i te parau no te taeraa mai te hoê aetas aurea (tau auro) apî e o te vai maoro. I roto i te mau senekele i muri mai, “aita i iti mai i te ahuru ma ono emepera roma tei parau e ua haamau faahou ta ratou mau faatereraa i te Matahiti Auro,” ta te The Encyclopedia of Religion ïa e parau ra. Tera râ, mai ta tatou i ite maitai i teie mahana, e ohipa politita noa te reira.

E rave rahi mau Celtes tei titau i ta ratou i manaˈo na, i te fenua faahiahia mau i nia i te hoê motu (aore ra i nia i te hoê haapueraa motu) i roto i te moana, i reira ratou e tiaturi ai e e ora na te taata i roto i te oaoa rahi. Ia au i te tahi aai, ua tamau noâ te arii ra o Arthur, noa ˈtu e ua pepe pohe roa o ˈna, i te ora i muri aˈe i te iteraahia mai ia ˈna i te motu faahiahia mau parauhia no Avalon.

I te mau tau i tahito ra aore ra i te mau Tau i Ropu, e rave rahi tei manaˈo e te vai noa râ te hoê ô mau i te tahi vahi, i reira e itehia ˈi i te oaoaraa, oia hoi te ô Edene, “i nia i te tupuai o te hoê mouˈa eita e noaahia aore ra i roto i te hoê moana eita e tapae,” ta te taata tuatapapa aamu ra ïa o Jean Delumeau e faataa ra. Noa ˈtu â ïa e e tiaturi na te rohipehe italia ra o Dante i te hoê paradaiso i nia i te raˈi, ua manaˈo oia e te vai râ te hoê paradaiso i nia i te tupuai mouˈa o to ˈna vahi tamâraa hara, i te vahi ê roa i te oire no Ierusalema. Te tiaturi ra vetahi pae e e itehia te reira i Asia, i Mesopotamia, aore ra i nia i te mau mouˈa no Himalaya. E mea rahi atoa te mau aai no te Anotau i Ropu no nia i te hoê paradaiso no Edene. E rave rahi tei tiaturi e i pihai iho i taua paradaiso ra, te vai ra te hoê basileia faahiahia mau e faaterehia na te perepitero paieti ra o John. Maoti te fatataraa mai te paradaiso i nia i te fenua nei, ua manaˈohia e te oraraa i roto i te basileia o te Taeae John e e oraraa maoro e te oaoa rahi, e pu mure ore no te auhune e te hotu rahi. Te tahi pae, e tiaturi ra i te mau aai no Heleni tahito, tei manaˈo â e e itehia te mau motu o te paradaiso i roto i te Ataranitita. Ua faaite te mau hohoˈa fenua e e tiaturi papu na te taata i te parau no te hoê ô i Edene ra, e e faataa atoa na hoi i te parau no to ˈna vairaa.

I te mau senekele 15 e 16, ua maimi na te feia horo pahi e tere na te moana Ataranitita i te hoê ao apî e tahito atoa. Ua manaˈo ratou e i te tahi aˈe pae o te moana, eita noa ratou e ite atu i te fenua Inidia, e ite atoa ˈtu râ ratou i te ô Edene. Ei hiˈoraa, ua maimi o Christophe Colomb i te ô Edene i roto i te mau mouˈa o te mau fenua haumǎrû o te pae Apatoa e i Marite Ropu. Ua manaˈo te feia maimi no Europa ma tei tapae atu i te fenua Beresilia e tei reira te paradaiso i moe na, no te haumǎrû te anuvera e te rahi o te maa e te mau raau tupu. Aita râ hoi i maoro roa, ua tia aˈera ia ratou ia farii i te parau mau peapea mau.

E moemoeâ—Te mau vahi faahiahia roa ˈˈe?

Maoti hoi i te haamâuˈa i to ratou taime no te maimi i te ao maitai roa i roto i te tahi mau vahi atea roa o te fenua nei, ua tamata vetahi pae i te faanaho i te reira. No reira, i te matahiti 1516 ra, ua tatara mai te taata beretane o Thomas More, e tuatapapa i te parau no te taata i te huru o te motu o te moemoeâ, te hoê vahi faahiahia mau, te hau e te farii maitai, te hoê vahi taa ê roa i te ao ta ˈna i ite. Ua tamata atoa vetahi pae i te faanaho i te mau ao maitai aˈe, oaoa aˈe: i te senekele ono hou to tatou nei tau, o Platon e ta ˈna Repubilita; i te matahiti 1602, o Tommaso Campanella, te hoê melo italia no te haapaoraa katolika roma e ta ˈna Oire o te Mahana faanahonaho-maitai-hia; e te tahi noa tau matahiti i muri aˈe, te taata philosopho beretane ra o Francis Bacon e faahiti na i te parau no “te huru oaoa e te ruperupe” o ta ˈna Atlantis Apî. I roto i te roaraa o te mau senekele, ua tatara mai te mau huru feia manaˈo atoa (te feia e haapaoraa ta ratou aore ra aita) ehia tatini e tatini moemoeâ. Vetahi noa râ hoi o ratou tei tiaturi-papu-hia.

Te vai atoa ra tei tamata i te patu i ta ratou iho mau moemoeâ. Ei hiˈoraa, i te matahiti 1824 ra, ua opua te hoê taata beretane moni roa o Robert Owen te iˈoa e haere atu e ora i Indiana, U.S.A., no te faatupu i to ˈna mau manaˈo moemoeâ i roto i te oire iti ta ˈna i mairi i te iˈoa ra o New Harmony. Ma te tiaturi papu e i roto i te mau huru tupuraa maitai roa, e maitaihia te taata, ua faaohipa aˈera oia fatata te taatoaraa o ta ˈna mau faufaa no te tamata i te haamau i ta ˈna i manaˈo e ao morare apî. Ua faaite maira râ te mau faahopearaa e eita teie mau huru oraraa apî e navai no te faatupu i te mau taata apî.

Fatata roa te mau manaˈo politita atoa teie e faˈi nei e e tia i te taata ia faanaho i te ao nei ia au maite i to ˈna iho ite e i ta ˈna iho huru hiˈoraa i te mea mau no te faatupu i te paradaiso i moemoeâ-noa-hia na i nia i te fenua nei. E te vahi huru ê inaha, te mau ravea i faaohipahia no te faatupu i taua mau titauraa ra, o te mau tamaˈi ïa e te mau orureraa hau, mai te Orureraa hau farani i tupu i te matahiti 1789 ra e te Orureraa hau rusia i te matahiti 1917 ra. E maoti hoi i te faatupu i te mau huru o te hoê paradaiso, ua pinepine taua mau tutavaraa ra i te faatupu i te oto e te mauiui rahi.

Te mau titauraa, te mau faanahoraa, te mau moemoeâ e tae noa ˈtu te parau no te tamataraa i te faatupu i te reira—ua riro ïa ei aamu no tera e tera manaˈo mauruuru ore. I teie nei tau, te faahiti ra vetahi no te hoê “moemoeâ ino mau” e no te “hopea o te senekele o te mau moemoeâ” ma te titau ia tatou ia haapii i “te ora ma te ore e moemoeâ.” E nehenehe anei e tiaturi i te hoê ao maitai aˈe, aore ra ua riro noa anei te reira ei moemoeâ?

Te mau kerisetiano e te hoê ao maitai aˈe

E riro mau â te parau no te hoê ao apî ei moemoeâ—ei tiaturiraa papu mau! Ua ite o Iesu Mesia, tei Haamau i te kerisetianoraa e e ere teie nei ao i te ao maitai roa ˈˈe o te mau ao atoa. Ua haapii mai oia e o te feia mǎrû te parahi i te fenua nei e e tupu te hinaaro o te Atua i reira. (Mataio 5:5; 6:9, 10) Ua ite oia e ta ˈna atoa mau pǐpǐ e na te enemi o te Atua oia hoi na te Diabolo ra o Satani e faatere ra i teie nei ao, e o ˈna te tumu matamua o te mau ati e rave rahi e farereihia nei e te huitaata. (Ioane 12:31; Korinetia 2, 4:4; Ioane 1, 5:19; Apokalupo 12:12) Ua tiai noa na te mau ati Iuda haapao maitai i te mahana te Atua e tamâ roa ˈi i te mau tamaˈi i nia i te fenua nei, i te peapea, e te maˈi ia nehenehe te mau taata mea au na ratou i te hau e te parau-tia ia parahi mai i nia iho. Ua tiai atoa na te mau kerisetiano o te senekele matamua ma te tiaturi papu e ia monohia teie nei ao na te hoê amuiraa apî o te mau mea, “te mau raˈi apî e te fenua apî.”—Petero 2, 3:13; Salamo 37:11; 46:8, 9; Isaia 25:8; 33:24; 45:18; Apokalupo 21:1.

A rîhia ˈi o Iesu Mesia i nia i te pou haamauiuiraa, ua faahiti mai â oia i te parau tǎpǔ no nia i te hoê ao maitai aˈe, i te hoê taata rave hara tei faaite i to ˈna tiaturi ia ˈna. “Ua na ô atura [Iesu] ia ˈna e: “[Ua na ô atura Iesu ia ˈna e: ‘Oia ta ˈu e parau atu ia oe i teie nei mahana, i te Paradaiso oe e o vau atoa nei.’]” (Luka 23:40-43) Eaha hoi te auraa o teie mau parau no teie taata rave hara? Te hinaaro ra anei o Iesu e parau e e haere taua taata rave hara ra ‘i pihai iho ia ˈna’ i nia i te raˈi i taua iho mahana ra, mai ta te tahi mau tatararaa bibilia katolika e porotetani e hinaaro ra e parau? Eita, e ere te reira ta Iesu e hinaaro ra e parau, inaha i muri aˈe i to ˈna tia-faahou-raa, ua parau atura o Iesu ia Maria Magadala e ‘aitâ o ˈna i haere atura i to ˈna metua ra.’ (Ioane 20:11-18) Noa ˈtu â ïa e ua haapiihia ratou na Iesu e toru matahiti e te afa, na mua ˈˈe i te Penetekose o te matahiti 33, aita te mau aposetolo iho i ite aˈenei i te hoê paradaiso i nia i te raˈi. (Ohipa 1:6-11) Ua taa i taua taata rave hara ra i tei taahia e te rahiraa o te mau ati Iuda e ora ra i taua tau ra: ua tǎpǔ mai o Iesu i te hoê ao maitai aˈe no a muri aˈe i roto i te hoê paradaiso i nia i te fenua nei. Te faˈi ra te tahi taata helemani tuatapapa bibilia e: “Aita roa ˈtu te haapiiraa no nia i te faautuaraa e noaa mai i roto i te hoê oraraa i muri aˈe i te poheraa e itehia ra i roto i te Faufaa Tahito.”

Te parau no te hoê paradaiso i nia i to tatou nei fenua, ua haapapuhia ïa te reira e te aposetolo Paulo i roto i ta ˈna rata i to Hebera. Ia ˈna i faaitoito i to ˈna mau hoa faaroo ‘eiaha e haafaufaa ore i te faaora rahi tei haamatahia i te faaite na roto ia Iesu Mesia,’ te haapapu ra o Paulo e ua horoa mai te Atua o Iehova i te mana i roto ia Iesu “i nia i te fenua taatoa [heleni, oi·kou·meʹne] i mua nei.” (Hebera 2:3, 5) I roto i te mau Papai heleni kerisetiano, e faaohipa-noa-hia te parau ra oi·kou·meʹne no to tatou nei fenua e nohohia e te taata, eiaha râ no te hoê ao i nia i te raˈi. (A faaau e te Mataio 24:14; Luka 2:1; 21:26; Ohipa 17:31.) No reira, e ohipa mai ïa te Basileia o te Atua e faaterehia mai e Iesu, i nia i te fenua taatoa nei. E riro mau â hoi te reira ei vahi au maitai no te ora!

Noa ˈtu â ïa e no te raˈi te Basileia, e haa mai oia i roto i te mau ohipa o te fenua nei. Mai teihea mau faahopearaa? Te mau huru paruparu, te mau ohipa iino, te veve, e te pohe, eita ïa e haamanaˈo-faahou-hia. E ore atoa te hepohepo e te mauruuru ore. (Apokalupo 21:3-5) Te parau ra te Bibilia e ‘e heheu mai te Atua i to ˈna rima e e haamâha hoi i te hinaaro o te mau mea ora atoa nei.’ (Salamo 145:16) Te mau fifi mai te ohipa ore e te viivii o te fenua, e riro ïa i te arai-roa-hia. (Isaia 65:21-23; Apokalupo 11:18) E hau atu i te mau mea atoa, maoti te haamaitairaa a te Atua, e itehia te parau mau, te parau-tia, e te hau—te mau huru e manaˈohia ra e ua ore roa, ia upootia mai!—Salamo 85:7-13; Galatia 5:22, 23.

E moemoeâ anei taua mau mea atoa nei, no roto noa anei i te feruriraa? Eita, te haapapu ra teie mau tau ino roa ˈˈe o te mau tau atoa ta tatou e ora nei e, tei roto tatou “i te mau mahana hopea” o teie nei ao e te fatata roa maira te ao apî. (Timoteo 2, 3:1-5) E hinaaro anei outou e ora i reira? Ia haapii ïa outou e nafea râ na roto i te tuatapaparaa i te Bibilia e te mau Ite no Iehova. Te hoê ao maitai aˈe teie e fatata roa maira, maitai aˈe hoi i ta tatou i ore aˈenei i moemoeâ. E ere no roto noa i te feruriraa—e parau mau te reira!

[Hohoˈa i te api 7]

Te hoê ao maitai aˈe—fatata roa i te riro ei parau mau

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono