E nehenehe anei te mau moemoeâ e tohu i te tau a muri?
MAI te tau tahito mai â to te taata anaanatae-rahi-raa i te mau moemoeâ. Ua papai te mau Aiphiti i te mau buka fifi roa no te tatararaa i te moemoeâ, e te vai ra to Babulonia feia tatara moemoeâ. I ǒ te mau Heleni, e faataotohia na te feia maˈi i te mau vahi moˈa o Esculape ia noaa mai ia ratou te mau faaueraa no te rapaauraa na roto i ta ratou mau moemoeâ. I te piti o te senekele o to tatou tau, ua papai o Artemidorus i te hoê buka i reira to ˈna horoaraa i te mau tatararaa o te mau taipe o te mau moemoeâ. E rave rahi buka mai te reira te huru tei papaihia mai taua tau mai râ, niuhia i nia i taua buka ra. E tae roa mai i teie mahana, ua imihia te ravea no te tatara i te mau moemoeâ, tera râ, te horoa maira anei te reira i te ite taa ê no nia i te tau a muri?
Ia noaa i te mau moemoeâ te hoê auraa no a muri aˈe, e tia ïa ia faataehia mai e te hoê mana teitei aˈe. I roto i te Bibilia, e rave rau hiˈoraa i reira na te Atua i horoa mai i teie nei mana. Ua faatae mai oia i te mau tohu moemoeâhia i ta ˈna mau tavini e tae noa ˈtu i te tahi feia tei ore i haamori ia ˈna. Inaha, te na ô ra te Ioba 33:14-16 e: “Ta te Atua parauraa mai, . . . na roto i te taoto, i te orama i te po ra, i mairihia te taata nei i te taoto rahi; ia taotooto noa i nia i te roi ra. Ei reira oia e haafatafata ˈi i to te taata nei tariˈa.”
Ua na reira te Atua i nia i te Pharao no Aiphiti ra i te tau o Iosepha, tei ora hau atu i te 1 700 matahiti hou to tatou tau. Ua faatiahia te moemoeâ a Pharao i roto i te Genese 41:1-7, e i te mau irava 25 tae atu i te 32, na Iosepha i tatara i te reira ma te tohu e hitu matahiti ‘auhune rahi e ati noa ˈˈe te fenua atoa o Aiphiti,’ apeehia e e hitu matahiti oˈe. Ua faataa ˈtu o Iosepha ia Pharao e: “Ta te Atua e rave nei, ua faaite mai oia ia Pharao.” (Genese 41:28) E ua tupu iho â mai ta te moemoeâ i tohu mai.
Ua roo-atoa-hia te hoê arii rahi no Babulonia i teie huru tupuraa. Ua moemoeâhia o Nebukanesa e ua haapeapea roa te reira ia ˈna, tera râ, aita oia i haamanaˈo faahou i ta ˈna moemoeâ. Ua pii atura oia i ta ˈna mau tahuˈa no te faaite mai ia ˈna i te moemoeâ e to ˈna tatararaa. E aniraa râ teie tei ore i manuïa ia ratou ia faatupu.—Daniela 2:1-11.
I te mea na te Atua i faatae mai i teie moemoeâ i te arii ra, Na ˈna i rave e ia faataa ˈtu te peropheta ra o Daniela i te moemoeâ e to ˈna tatararaa. Te na ô ra te Daniela 2:19 e: “Faaitehia maira taua parau moe ra ia Daniela i te orama i te po ra.” Ua haamaitai Daniela i te Atua no taua moemoeâ ra: “Taua parau i moe ra ta te arii i ui, e ore te mau taata paari, e te mau tahutahu, e te mau hiˈo, e te mau taata peu paari, e tia ia faaite i te arii; e Atua tei te raˈi o tei faaite mai ïa i te parau moe, o te faaite mai ïa i te arii ra ia Nebukanesa, i te mau mea e tupu i te mau mahana hopea ra.”—Daniela 2:27, 28.
I te tahi mau taime, ua horoa mai te Atua i te mau faaueraa na to ˈna ra nunaa na roto i te ravea o te mau moemoeâ, e i te tahi atu mau taime, ua haapapu mai oia i to ˈna farii maitai aore ra ua tauturu mai oia ia ratou ia ite e mea nafea oia i te tururaa mai ia ratou. No Iakoba, ua faaite mai te Atua i to ˈna farii maitai na roto i te ravea o te hoê moemoeâ.—Genese 48:3, 4.
I to Iosepha, te metua tane faaamu o Iesu, iteraa e ua hapû o Maria, ua opua ihora oia e faataa. Ua faauehia maira oia na roto i te hoê moemoeâ, eiaha e na reira. Te na ô ra te Mataio 1:20 e: “Te feruri noa ra oia i taua mau mea nei, e inaha, ua fa maira te hoê melahi a te Fatu, faaheitaoto maira ia ˈna, na ô maira, E Iosepha a Davida ra, eiaha e mǎtaˈu i to vahine ra ia Maria ia aratai mai i te utuafare, no te [varua moˈa, MN] hoi i hapu ai oia.” I muri iho, ua faaarahia mai oia na roto i te hoê moemoeâ: “Ua fa maira te hoê melahi a te Fatu, faaheitaoto maira ia Iosepha, na ô maira, A tia a rave i te tamaiti iti e tana metua vahine, a maue i Aiphiti.”—Mataio 2:13.
Te mau moemoeâ e ere no ǒ mai i te Atua ra
I te mea e e peu matauhia te tatararaa i te moemoeâ i rotopu i te feia e ere i te tavini a te Atua, te faaite ra ïa te reira e eita te rahiraa o te mau moemoeâ e nehenehe e hiˈohia ei mau tohu papu i te tau a muri aˈe. I te tau o te peropheta a te Atua ra o Ieremia, ua parau noa na te mau peropheta haavare e: “E taoto ta ˈu, e taoto ta ˈu.” (Ieremia 23:25) Ta ratou opuaraa, o te haavareraa ïa i te taata ia manaˈo ratou e te paraparau maira te Atua na roto ia ratou. No nia i teie feia moemoeâ, ua faauruahia o Ieremia ia parau e: “Te na ô maira Iehova sabaota ra, te Atua o Iseraela; Eiaha ta outou mau peropheta i roto ia outou ra, e ta outou feia pifao e haavare mai ia outou, eiaha hoi outou e faaroo i to outou feia taotooto, ta outou e faataoto ra. E haavare hoi ta ratou tohu i to ˈu nei iˈoa; . . . te parau maira Iehova.”—Ieremia 29:8, 9.
I te mea e e “feia pifao” teie mau peropheta haavare, eita e ore e ua faataehia mai ta ratou mau moemoeâ e te mau mana varua iino no te haavare i te taata. Hoê â huru manaˈo tei haapapuhia i roto i te Zekaria 10:2: “E parau faufaa ore ta te mau teraphi, e haavare ta te mau hiˈohiˈo i hiˈo ra; e taoto haavare to ratou i faaite mai, e mea faufaa ore ta ratou haamahanahana.”
O te Diabolo te raatira haavare o tei faaohipa i te mau faatere faaroo mai te mau tausani matahiti mai â, no te haavare e ua paraparau mai te Atua ia ratou na roto i te mau orama e te mau moemoeâ, mai ta te mau peropheta haavare i rave na i te tau o Ieremia e o Zekaria. No nia i teie feia, ua faatae te papai Bibilia i faauruahia mai ra o Iuda i teie mau parau i te mau Kerisetiano o te senekele matamua ra: “Ua faaô omoe noa mai hoi te tahi pae taata i roto, o tei tapao-atea-hia na no taua pohe nei; e feia paieti ore, o tei ruri ê i te aroha mau o to tatou Atua ei taiataraa, e te faarueraa i te Fatu hoê ra i te Atua, e to tatou Fatu ia Iesu Mesia ra.” Te na ô ra oia e ua “varea [teie mau taata] i te taoto rahi.”—Iuda 4, 8.
A tamata i te mau parau
E nehenehe te hoê taata e parau mai e ua paraparau mai te Atua ia ˈna na roto i te hoê moemoeâ, aore ra ua tupu ta ˈna mau moemoeâ no nia i te tau a muri, teie râ, aita te reira i navai no te tiaturi ia ˈna e no te pee matapo noa ia ˈna. A hiˈo na i te mau faaueraa i papaihia na te mau Iseraela, i roto i te Deuteronomi 13:1-3, 5: “Ia tupu noa ˈtu te hoê peropheta e te taotooto i roto ia outou na; e ia tuu mai oia i te tapao e te piri ia outou ra; e ia tupu mau taua tapao ra e taua piri ra, ta ˈna i parau maira ia oe, ua na ô maira oia, Tatou e pee i te mau atua ěê nei, (i tei ore i itea e oe ra,) e haamori tatou i te reira; eiaha outou e faaroo i te parau a te reira peropheta e te reira taotooto; . . . e taua peropheta ra, e taua taotooto ra, e taparahi-pohe-roa-hia ïa.” Ua faatia te Atua i teie mau taata ia haavare ei tamataraa i te taiva ore o to ˈna nunaa.
Taa ê atu i te tiaturi matapo noa i te mau parau a te feia moemoeâ faahema, e mea papu aˈe no tatou ia tamata i ta ratou mau parau ia ore tatou ia vare i te raatira haavare ite-ore-hia, “o tei haavare i to te ao atoa nei.” (Apokalupo 12:9) Nafea râ ratou ia tamatahia ma te papu maitai?
Ua riro te Parau papaihia a te Atua ei aveia no ǒ mai i te Atua e aratai tia ˈtu i te parau mau. No nia i te reira, ua parau o Iesu Mesia e: “O to parau na te parau mau.” (Ioane 17:17) Te faauehia ra ïa tatou i roto i te Ioane 1, 4:1 (MN) e: “E au mau here e, eiaha e faaroo atoa ˈtu i te mau [parau faauruahia] atoa e tamata râ i taua mau [parau faauruahia] ra, i te itearaa e, no ǒ i te Atua ra, no te mea e rave rahi te peropheta haavare i reva ˈtu na na te ao nei.” Ia faaau-maitai-hia ta ratou mau parau, ta ratou mau tatararaa philosopho, e ta ratou mau ohipa, e te Bibilia, aita ïa e tuearaa. O te Parau a te Atua te mana e faataa mai eaha te parau mau.
Te rave ra anei te taata moemoeâ e parau ra e e ite taa ê to ˈna, i te peu hiˈohiˈo aore ra te tahi atu mau peu tahutahu? Mai te peu e e, ua faahapahia ïa oia e te Parau a te Atua. “Eiaha roa te hoê i roto ia outou . . . ei pifao, e te hiˈo ata, e tei imi i te tapao, e te hiˈohiˈo, e te hebere, e te feia imi i te varua ino, e te taura, e te feia uiui i tei pohe ra. O te feia atoa hoi i rave i te reira ra mau peu, e feia faufau ïa na Iehova.”—Deuteronomi 18:10-12.
Ia parau mai oia e e varua pohe ore to ˈna, aita ïa ta ˈna parau e tuea ra e te Parau a te Atua e na ô ra hoi ma te papu maitai e: “O te varua tei hara, oia iho te pohe.” (Ezekiela 18:4, V.C.J.S.) Te faatiatia ra anei oia ia ˈna iho e te imi ra anei oia ia pee mai te taata ia ˈna? Te faaara ra te Mataio 23:12 e: “Te faateitei ia ˈna ihora, e faahaehaahia ïa.” E te faaara atoa ra te Ohipa 20:30 i te mau Kerisetiano e: “E tia mai hoi te taata i roto ia outou iho, e parau mai i te parau piˈo, ia peehia ratou e te pǐpǐ.”
Te faaitoito ra anei oia i te mau ohipa haavî uˈana? Te faautua ra ïa te Iakobo 3:17, 18 ia ˈna: “Te paari no nia maira, e mea anoi-ore-hia ïa, e te mamahu, e te mǎrû, e te faaroo ohie, ua î i te aroha e te hamani maitai, e ore e faahuru ê i te taata, e ore hoi e haavare. E ueuehia te parau-tia ma te hau e te feia e faatupu i te parau hau ra.” Te titau ra anei oia i te tiaraa aore ra te mana politita i roto i teie nei ao? Te faahapa tahaa ra ïa te Parau a te Atua ia ˈna, i te na ôraa e: “O te hinaaro i teie nei ao, [“e enemi,” MN] ïa i te Atua ra.” Te faaite tahaa ra ïa te Bibilia i te mea haavare.—Iakobo 4:4.
Mai te peu e e moemoeâhia te hoê taata e ua pohe te hoê fetii aore ra te hoê hoa, peneiaˈe paha no te mea ua haapeapea oia no teie taata. E ia pohe noa ˈtu teie taata i te po mau oia i moemoeâhia ˈi, e ere ïa te auraa e e tohu ta ˈna moemoeâ. No te hoê hoi moemoeâ e au ra e ua tupu, ehia hanere o tei ore i tupu.
Noa ˈtu e ua faaohipa te Atua i te mau moemoeâ i mutaa ihora no te tohu mai i te mau ohipa e tupu, e no te horoa mai i te mau faaueraa i te tau a papaihia ˈi ta ˈna Parau, aita e faufaa ia na reira faahou oia i teie mahana. Te vai ra i roto i taua Parau i papaihia ra te mau faaueraa atoa no ǒ mai i te Atua ra tei hinaarohia e te huitaata nei no teie nei tau, e te faataa ra ta ˈna mau parau tohu i te mau ohipa e tupu e tausani â matahiti i mua ˈtu. (Timoteo 2, 3:16, 17) E nehenehe ïa tatou e tiaturi e e ere ta tatou mau moemoeâ i te mau faaiteraa no ǒ mai i te Atua no nia i te mau ohipa e tupu a muri aˈe, e mau ohipa matauhia râ o te roro ia vai oraora maitai noa tatou i te pae feruriraa.
[Hohoˈa i te api 7]
Mai te moemoeâ a Pharao i faaite atea i te mea e tupu, te faaite ra te Parau a te Atua i to tatou oraraa a muri aˈe