VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w94 1/2 api 4-7
  • Te mau tavini o te ino

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te mau tavini o te ino
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1994
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te taata orure hau matamua
  • Ua orure te tahi atu mau melahi
  • Te mau enemi o te huitaata nei
  • Eaha te maororaa ratou e faatia-noa-hia ˈi?
  • Orureraa hau i te ao varua
    Te feia pohe: E nehenehe anei e tauturu aore ra e hamani ino mai? Te ora noa ra anei ratou?
  • Te mau faatere i roto i te ao varua
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1995
  • To roto to tatou hoa rahi roa ˈˈe i te ao varua
    A ara mai na! 1996
  • Orama no nia i te ao varua
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2011
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1994
w94 1/2 api 4-7

Te mau tavini o te ino

TE PAHONO nei te faataaraa a te Bibilia no nia i te tuhaa a te mau demoni i roto i te mau ohipa a te taata i te mau uiraa tumu no nia i te ino o te ore hoi e nehenehe e pahonohia na roto i te tahi atu ravea. Ei hiˈoraa, a rave na i teie faaiteraa a te vea ra International Herald Tribune no nia i te tamaˈi e tupu ra i te fenua Balkans: “Ua faaoti te hoê pǔpǔ feia maimi a te Taatiraa no Europa e ua hamani ino [te mau faehau] e 20 000 vahine e mau tamahine Mahometa . . . ei ravea haamehameharaa i faaineinehia no te haamǎtaˈu, no te haaparuparu, e no te faahepo ia ratou ia faarue i to ratou vahi faaearaa.”

Ua tamata te hoê tumu parau a te vea Time i te horoa i te hoê tatararaa: “I te tahi mau taime, e riro te mau taurearea i te hamani ino i te vahine i te tau tamaˈi ia mauruuru te feia i nia ˈˈe ia ratou, to ratou mau ofitie, e ia fariihia ratou mai te hoê metua tane e ta ˈna tamaiti. Ua riro te hamani-ino-raa i te vahine ei haapapuraa e te turu ra oia i te itoito o te pǔpǔ faehau. Ua haamâmu te taurearea o tei ineine i te rave i te mau ohipa hairiiri i to ˈna iho haava manaˈo no te apiti atu i te mau opuaraa fati ore o te pǔpǔ. E haapapu te hoê taata i to ˈna auraro na roto i te raveraa i te mau ohipa hairiiri.”

Teie râ, no te aha te mau “opuaraa fati ore o te pǔpǔ” e hau ai i te faufau i te haava manaˈo o to ˈna mau melo tataitahi? Ia ravehia ratou tataitahi, e hinaaro fatata te mau taata atoa e ora ma te hau e to ratou taata-tupu. No te aha ïa te taata e hamani ino ai i te vahine, e haamauiui ai, e e taparahi ai i te tahi e te tahi, i te tau tamaˈi? Te hoê tumu matamua, oia hoi te ohipa ra te mau puai demoni.

Ia maramarama tatou no nia i te ohipa a te mau demoni, e noaa mai ïa te tatararaa i te mea ta vetahi e pii ra “te fifi a te feia tuatapapa faaroo.” Te fifi oia hoi, nafea ia faatuati i teie na parau e toru: (1) E mana hope te Atua; (2) E here e e maitai te Atua; e (3) te tupu nei te mau ohipa riaria. Te manaˈo nei vetahi e e nehenehe e faatuati e piti o teie na parau, tera râ, eita roa e nehenehe e faatuati i na parau e toru. Te horoa ra te Parau a te Atua i te pahonoraa, e i roto i teie pahonoraa, te faataahia ra te parau no te mau varua ite-ore-hia, te mau tavini o te ino.

Te taata orure hau matamua

Te parau ra te Bibilia e e varua te Atua. (Ioane 4:24) Ua poiete oia i te mau mirioni mau taata varua ê atu, ta ˈna mau tamaiti melahi. I roto i te hoê orama, ua ite te tavini a te Atua ra o Daniela i te hoê hanere mirioni melahi. E mea tia anaˈe te mau taata varua atoa ta Iehova i poiete e ua au maite ratou i to ˈna ra hinaaro.—Daniela 7:10; Hebera 1:7.

I muri iho, i to te Atua ‘haamauraa i te fenua,’ “ua pii noa” teie mau tamarii melahi a te Atua “i te oaoa” e ua haapopou atura. (Ioba 38:4-7) Ua faatupu râ te hoê o ratou i te hoê hinaaro e huti mai i nia ia ˈna i te haamoriraa te tia ia faataehia i nia i te Poiete. I to ˈna orureraa i te Atua, ua faariro teie melahi ia ˈna iho ei satani (oia hoi “patoi”) e ei diabolo (oia hoi “faaino”).—A faaau e te Ezekiela 28:13-15.

Ma te faaohipa i te hoê ophi i Edene no te paraparau atu i te vahine matamua, o Eva, ua faahema aˈera o Satani ia ˈna ia faaroo ore i te faaueraa papu a te Atua eiaha e amu i te maa o te hoê tumu raau i roto i te aua. I muri iho, ua apiti maira ta ˈna tane ia ˈna. No reira, ua apiti atura te tane e te vahine matamua i te melahi i roto i te orureraa ia Iehova.—Genese 2:17; 3:1-6.

Noa ˈtu e e au ra e ua riro te mau ohipa i tupu i Edene ei haapiiraa papu maitai i te pae no te auraroraa, e piti uiraa morare faufaa roa o tei faahitihia e Satani i reira. A tahi, ua faahapa Satani ahiri e te faatere ra anei Iehova i nia i te mau mea o ta ˈna i poiete ma te tia e no to ratou maitai. Peneiaˈe e mea maitai aˈe ahiri e na te taata iho e faatere ia ratou. A piti, ua uiui o Satani ahiri e e tapea anei te mau mea poietehia maramarama i to ratou haapao maitai e to ratou taiva ore i te Atua ia ore ratou e faufaahia i te pae materia na roto i to ratou auraroraa.a

E tauturu te maramaramaraa i te mau uiraa i faahitihia i Edene, e tae noa ˈtu te ite no nia i te mau ateributi o Iehova, ia tatou ia tatara i te “fifi a te feia tuatapapa faaroo,” oia hoi te faatuatiraa i te tupuraa o te ino e te mau ateributi o te Atua mai te puai e te here. Noa ˈtu e e parau mau e e puai hope to Iehova e o ˈna te hiˈoraa hau aˈe o te here, e Atua paari atoa oia e te parau-tia. Te faaohipa nei oia i teie na ateributi e maha ma te aifaito tia roa. No reira, aita oia i faaohipa i teie puai otia ore no te haamou i na feia orure hau e toru i reira iho. E mea tia teie huru raveraa tera râ e ere i te mea paari aore ra i te mea here. Hau atu, aita noa oia i faaore i te hara e a haamoe atu ai, e haerea hoi te reira ta vetahi e manaˈo ra e tera te ravea aroha. E ere hoi teie haerea i te mea paari aore ra i te mea tia.

Ua titauhia te taime no te faatitiaifaro i te mau uiraa ta Satani i faahiti. E titauhia te taime no te haapapu ahiri e e nehenehe anei te taata e faatere maitai ia ratou iho ma te tuu i te Atua i te hiti. Na roto i te faatiaraa i na feia orure hau e toru ia ora noa, ua rave atoa Iehova e ia nehenehe te mau mea poietehia e haapapu e e haavare ta Satani, na roto i te taviniraa i te Atua ma te taiva ore i roto i te mau tupuraa teimaha.b

Ua parau atu Iehova ma te papu maitai ia Adamu e o Eva e ia amu noa ˈtu raua i te maa i opanihia, e pohe raua. E ua pohe iho â raua, noa ˈtu e ua haapapu o Satani ia Eva e eita o ˈna e pohe. Ua faautua-atoa-hia o Satani i te pohe; a tiai noa ˈtu ai, te tamau noa nei oia i te haavare i te huitaata nei. Inaha, te na ô ra te Bibilia e: “Te vai noa nei to te ao atoa i raro aˈe i taua varua ino ra.”—Ioane 1, 5:19; Genese 2:16, 17; 3:4; 5:5.

Ua orure te tahi atu mau melahi

Aita i maoro i muri aˈe i te mau ohipa i tupu i Edene, ua apiti atoa maira te tahi atu mau melahi i roto i te orureraa hau i te mana arii o Iehova. Te na ô ra te Bibilia e: “E rahi roa aˈera te taata i nia i te fenua nei, e ta ratou mau tamahine i te fanauraa, ua hiˈo aˈera te tamarii a te Atua ra i te mau tamahine a te taata nei, e te maitai ra; ua rave ihora ratou i ta ratou i hinaaro ra ei vahine.” Oia hoi te auraa, ua “faarue” taua mau melahi ra “i to ratou parahiraa [i nia i te raˈi]” e ua pou maira i nia i te fenua, ma te rave mai i te tino taata nei, e ua faanavenave aˈera ia ratou ma te taati atu e te mau vahine.—Genese 6:1, 2; Iuda 6.

Te na ô râ te faatiaraa i roto i te Genese 6:4 e: “E aito haapao atâ [te mau Nephilimi] tei te fenua nei i taua anotau ra. E a muri aˈera, ia rave hoi te tamarii a te Atua i te mau tamahine a te taata ra, fanau ihora ta ratou tamarii tamaroa, e riro atura ratou ei aito, e feia tuiroo ïa i tahito ra.” E puai matau-ore-hia to teie huaai fanauhia mai e te vahine e e melahi to ratou metua tane, e ‘aito puai.’ E mau taata haavî uˈana ratou, oia hoi e Nephi·limʹ, e parau Hebera teie te auraa “te feia o te faatopa nei ia vetahi ê.”

E mea anaanatae ia tapao e ua faatiahia teie mau mea i roto i te mau aai o te mau nunaa tahito. Ei hiˈoraa, te faataa ra te hoê aamu no Babulonia e 4 000 matahiti te tahito i te mau ohipa hau aˈe i te puai taata a Gilgamesh, te hoê taata afa atua puai e te haavî uˈana, “aita e paretenia e toe ia ˈna i te eiâhia i ta ˈna tane.” Te tahi atu hiˈoraa, no roto i te aai Heleni, o te aito ïa o Hercules (aore ra Heracles). Fanauhia e te vahine ra o Alcmene, e o te atua Zeus to ˈna metua tane, ua haamata ˈtura o Hercules i te tahi mau tere haavî uˈana i muri aˈe i to ˈna taparahiraa i ta ˈna vahine e ta ˈna mau tamarii i te hoê taime maamaa. Noa ˈtu e ua taui roa teie mau aai i to ratou faatiaraahia i te mairiraa o te mau ui, te vai ra te hoê taairaa e ta te Bibilia e parau ra no nia i te mau Nephilimi e to ratou mau metua tane melahi orure hau.

No te mana o te mau melahi iino e ta ratou mau tamarii aito, ua î roa ˈˈera te fenua i te haavîraa uˈana e ua faaoti atura Iehova e haamou i te ao na roto i te hoê diluvi rahi. Ua pohe te mau Nephilimi e te mau taata paieti ore atoa; te feia anaˈe i ora mai, o te taata parau-tia ra o Noa e to ˈna utuafare.—Genese 6:11; 7:23.

Aita râ te mau melahi iino i pohe. Maoti râ, ua faarue mai ratou i to ratou mau tino taata e ua hoˈi atura i te ao varua. No to ratou faaroo ore, aita ratou i faatiahia ia parahi faahou i roto i te fetii melahi parau-tia a te Atua; aita atoa ratou i faatia-faahou-hia ia ahu mai i te mau tino taata mai ta ratou i rave i te tau o Noa ra. Teie râ, te tamau noa nei ratou i te faaohipa i te hoê mana atâta roa i nia i te mau ohipa a te huitaata nei, i raro aˈe i te aratairaa a “te demoni rahi ra,” te Diabolo ra o Satani.—Mataio 9:34; Petero 2, 2:4; Iuda 6.

Te mau enemi o te huitaata nei

Ua riro noâ o Satani e te mau demoni ei mau taparahi taata taehae. Na roto e rave rau mau ravea, ua faaere o Satani ia Ioba i ta ˈna mau nǎnǎ e ua haapohe oia i te rahiraa o ta ˈna mau tavini. I muri iho, ua haapohe oia i na tamarii e hoê ahuru a Ioba na roto i te faatupuraa i “te mataˈi uˈana” ia farara te fare tei reira ratou. I muri aˈe, ua tairi o Satani ia Ioba i “te maˈi mai te tapuaˈe avae e tae noa aˈera i te tupuai upoo.”—Ioba 1:7-19; 2:3, 7.

Hoê â huru ino to te mau demoni. I te tau o Iesu, ua haavava e ua haamatapo ratou i te taata. Ua faahepo ratou i te hoê taata ia otioti ia ˈna i te ofai. Ua taora ratou i te hoê tamaroa i raro i te repo e “ua rave uˈana ihora ia ˈna.”—Luka 9:42; Mataio 9:32, 33; 12:22; Mareko 5:5.

Te faaite ra te mau faatiaraa na te ao nei i te ino rahi o Satani e te mau demoni. Te tairi nei ratou i te tahi mau taata i te maˈi. Te onoono nei ratou i vetahi na roto i te faahuehueraa i to ratou taotoraa, na roto i te faatupuraa i te mau moemoeâ riaria aore ra na roto i te hamani-ino-raa ia ratou i te pae taatiraa. Ua turai ratou i te tahi atu mau taata i te peu faufau, te taparahiraa taata, aore ra i te haapoheraa ia ratou iho.

Eaha te maororaa ratou e faatia-noa-hia ˈi?

Eita o Satani e ta ˈna mau demoni e vaiiho-noa-hia e a muri noa ˈtu. Ma te tano roa, ua faatia Iehova ia ratou ia ora e tae roa mai i to tatou nei mahana, tera râ, te poto nei to ratou taime. I te omuaraa o teie senekele, ua ravehia te hoê taahiraa avae faufaa roa no te taotia i ta ratou vaehaa ohiparaa. Te faataa ra te buka Apokalupo e: “E e tamaˈi tei nia i te raˈi: O Mihaela e ta ˈna ra mau melahi tamaˈi atura i te teni [Satani]; e ua tamaˈi maira te teni e ta ˈna ra mau melahi. Aore râ i riro te re ia ratou; e aore roa ˈtura o ratou e parahiraa i nia i te raˈi. Hurihia ˈtura hoi te teni rahi i rapae, o taua ophi tahito ra ïa, o tei parauhia o te diabolo ra, e o Satani hoi, o tei haavare i to te ao atoa nei; i hurihia oia i rapae i nia iho i te fenua nei, e ta ˈna mau melahi atoa ua huri-atoa-hia i rapae.”—Apokalupo 12:7-9.

Eaha ˈtura ïa te faahopearaa? Te na ô râ te faatiaraa e: “E teie nei, a oaoa, e te mau raˈi ra e, e o outou atoa hoi o tei parahi i reira ra. E ati râ hoi to te fenua e to te tai, tei raro atu na hoi te diabolo ia outou na; e riri rahi hoi to ˈna, no te mea ua ite oia e maa taime poto to ˈna e toe nei.”—Apokalupo 12:12.

No to ratou riri, te tutava nei o Satani e ta ˈna mau tavini i te faatupu i te rahiraa ati hou to ratou hopea. I teie nei senekele, e piti tamaˈi rahi o tei tupu e hau atu i te 150 tamaˈi haihai aˈe mai te hopearaa o te piti o te tamaˈi rahi mai â. Te faahitihia nei te mau parau o te faahohoˈa ra i te haavîraa uˈana o teie nei ui: “tamaˈi manumanu iino,” “te Taparahiraa i te ati Iuda,” “te tahua haapoheraa taata,” “te mau aua hamani-ino-raa vahine,” “feia taparahi i tera taata i muri aˈe i te tahi,” e “te paura atomi.” Ua î roa te mau parau apî i te mau aamu o te raau taero, te taparahiraa taata, te topitaraa, te amuraa taata ravehia e te hoê maamaa, te haapoheraa, te oˈe, e te haamauiuiraa.

Te parau apî maitai oia hoi e hope teie mau mea. Fatata roa, e ohipa faahou te Atua i nia ia Satani e ta ˈna mau demoni. Ma te faataa i te hoê orama no ǒ mai i te Atua ra, ua parau te aposetolo Ioane e: “Ite atura vau i te hoê melahi i te pouraa mai mai te raˈi mai, e tei ia ˈna te taviri o te abuso ra, e e fifi rahi auri tei tana rima. Ua haru ihora oia i te teni ra, i taua ophi tahito ra, oia hoi te diabolo ra, o Satani, ua ruuruu ihora ia ˈna e ia hoê tausani i te matahiti. Ua huri atura ia ˈna i raro i te abuso ra, ua opani atura i te opani ia ˈna, tuu ihora oia i te tapao i nia ihora, ia ore oia ia haavare faahou i te mau fenua, e ia hope roa taua na matahiti hoê tausani ra.”—Apokalupo 20:1-3.

Ia oti te reira, e “tuu-iti-noa-hia ˈˈe” te Diabolo e ta ˈna mau demoni, e i muri iho, e haamouhia ratou e a muri noa ˈtu. (Apokalupo 20:3, 10) Auê ïa taime oaoa e! I te mea e ua faaorehia o Satani e ta ˈna mau demoni e a muri noa ˈtu, e riro o Iehova “i nia iho i te mau mea atoa i te mau vahi atoa ra.” E e “oaoa [te mau taata atoa] i te rahi o te hau ra.”—Korinetia 1, 15:28; Salamo 37:11.

[Nota i raro i te api]

a Ua haapapuhia te reira i muri iho i to Satani parauraa no nia i te tavini a te Atua ra o Ioba e: “Ei iri no te iri, e riro hoi ta te taata atoa ra ei hoo i to ˈna ora. E nanao noa ˈtu na râ i to rima e rave atu ai i te ivi e te iˈo, e e faaino atu oia ia oe i mua i to aro i reira.”—Ioba 2:4, 5.

b No te hoê tuatapaparaa hohonu aˈe no te faataa e no te aha te Atua i faatia ˈi i te ino, a hiˈo i te buka E nehenehe oe e ora e a muri noa ˈtu i roto i te paradaiso i nia i te fenua nei, neneihia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

[Hohoˈa i te api 7]

O te taata noa anei te tumu o teie mau mea, aore ra e tia atoa anei ia faahapa te hoê puai riaria e te ite-ore-hia?

[Faaiteraa i te tumu]

Mau apoo mori arahu e ura ra i Koweit, 1991: Chamussy/Sipa Press

[Hohoˈa i te api 7]

Auê ïa taime oaoa e ia ore anaˈe te mau demoni e faahuehue faahou i te taata!

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono