Te pororaa i tera oire rii e i tera oire rii i Paniora
UA HAERE o Iesu “i Ierusalema na roto i te mau oire e te mau oire rii i te haapii-haere-raa ˈtu.” (Luka 13:22) No te faatupu i ta ˈna taviniraa, aita noa o Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ i poro “i roto i te mau oire” i roto atoa râ “i te mau oire rii.” Noa ˈtu â ïa mea ohie aˈe ia haamau i te manaˈo i nia i te mau oire, aita ratou i ore i tâuˈa i te mau oire rii e rave rahi e vai ra i roto i te fenua.a
Ua faaruru te mau Ite no Iehova o te fenua Paniora, i te hoê fifi mai tei faaruruhia mai e Iesu. E tae roa mai i te matahiti 1970, te vai ra te mau vahi rarahi o te tahi mau tuhaa fenua, tei ineine maitai no te tau ootiraa. (Mataio 9:37, 38) E rave rahi hanere mau oire rii i roto i te mau mouˈa e topa-noa-hia na i te ûa i te pae apatoerau, i te mau vahi papu pǎpǎmǎrô, e na te mau pae miti, tei ore aˈenei i taeahia i te poroi no nia i te Basileia.
Ua ineine maitai te mau Ite no Iehova o te fenua Paniora, i te rave i te tutavaraa no te afai atu i te parau apî maitai i roto i taua mau vahi ra. Tera râ, no te aha te mau taata o taua mau area ra i ore ai i faaroo aˈenei i te poroi no nia i te Basileia? E mea nafea to ratou pahonoraa i taua poroi ra?
Ua faaitoito te fariiraahia ta ratou taviniraa ia horoa ratou i te faaiteraa
Ua opanihia te taviniraa a te mau Ite no Iehova i te fenua Paniora mai te hopearaa mai â o te tamaˈi tivira i te matahiti 1939 ra. I te mau matahiti 1950 e 1960, ua poro te mau Ite itoito ma te ara maitai, na te mau oire, i te mau vahi e iti aˈe te taata i te taa mai e o ratou teie. A faatiamâ ˈi te ture i ta ratou taviniraa i te matahiti 1970 ra, tau 10 000 rahiraa feia poro o te Basileia i te fenua Paniora. Fatata te taatoaraa o ratou o te ora na i roto i te mau oire e te mau oire rarahi, e tia atoa râ hoi te mau oire rii ia faaroo i te poroi no nia i te Basileia. Na vai ïa e rave i te tautooraa?
I te mau matahiti 1970, ua ravehia te hoê ohipa pororaa i te parau apî maitai i roto i te mau area o te fenua tuati. Fatata i te mau avaˈe atoa mai te matahiti 1973 e tae mai i te matahiti 1979, ua matara mai te mau faaiteraa parau taa ê no nia i te hinaaro e vai ra i roto e rave rahi mau vahi o te fenua, i roto i Te Taviniraa o te Basileia, vea taviniraa taavaˈe a te mau Ite no Iehova. E rave rahi mau utuafare tei farii e tei pahono oioi i te piiraa e oia atoa tei horoa ia ratou iho, no te tavini i te mau vahi e hinaaro-rahi-hia ra e ia porohia.
E hiˈoraa taa ê mau to Rosendo raua ta ˈna vahine o Luci. Ua tonohia raua ei pionie taa ê (feia poro o te Basileia e poro ma te taime taatoa) i roto i te hoê oire rii E ravaai te ohipa i reira i te pae apatoerau tooa o te râ o te fenua Paniora e ua muri iho, ua opua aˈera raua e faaea ia raua i fanau i te tamarii. “E tia ia ˈu ia farii e ua faaruru mai mâua i te mau taime fifi mau,” o ta Rosendo ïa, i parau. “Mea fifi roa te parau no ohipa, ua tuu râ mâua i to mâua tiaturiraa i nia i te tauturu a Iehova e aita mâua i pohe aˈenei i te poia aore ra i erehia aˈe i te nohoraa. Papu mlaitai mea faufaa roa te reira.” I roto i te roaraa o te mau matahiti, ua nehenehe ratou e tauturu mai i roto i te parau no te faaineineraa e maha amuiraa i roto i taua tuhaa fenua ra no Paniora.
‘Te imiraa i tei au mai’
Ua parau atura Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e haere e “[e imi]” i te feia e au i roto i te mau oire e te mau oire rii atoa. (Mataio 10:11) I roto i te mau mataeinaa no Paniora, e titau te parau no te maimiraa, i te mau tutavaraa e te itoito, mai ta Ángel i parau, te hoê taeae no Alcoy (Alicante). No oti noa ˈtura o ˈna i te poro i te tahi mau fare o te oire iti no Masías a faaroo ai o ˈna i te hoê moa oni i te aaoaraa. Na ô aˈera oia e, “mai te peu pai e te vai ra te moa, te vai atoa ra ïa te fare—te hoê fare tei ore i itehia e matou.” I muri aˈe i to ˈna maimiraa, ua itea aˈera o Ángel i te tahi eˈa e na nia ˈtu i te hoê upoo mouˈa e tapae tia ˈtu ai i te tahi fare.
I roto i taua fare ra, te ora ra o José raua o Dolores, e nau taeae e tuahine teie e ua hau to raua matahiti i te 60. Ua faaroo maitai maira raua e ua farii oioi maira hoi i te hoê haapiiraa bibilia. Tera râ, e ere i te mea ohie ia haapii e teie nau taata haehaa mau, inaha eita ta raua e nehenehe e taio e e papai, e e tia te mau mea atoa ia hurihia mai roto atu i te reo paniora na roto i te reo no Valence, te reo otahi roa o ta raua e taa. Hau atu, ua faaruru raua i te patoiraa a to raua mau taata tapiri. E noa ˈtu taua mau fifi ra, ua haere noa o José raua o Dolores i mua i roto i te parau mau, e noa ˈtu atoa e titau te amuiraa ˈtu raua i roto i te mau putuputuraa, hoê mahana taatoa i te haereraa na roto i te mau mouˈa. I teie nei, ua oti raua i te bapetizohia, e te tamau nei â raua toopiti atoa ra i te tavini ia Iehova ma te haapao maitai.
Te haamanaˈo ra o Rosendo raua o Luci, i faahitihia ˈtu na te parau, mea nafea te hoê vahine tei haaparuparu te mau melo, e faaea na i roto i te hoê fare atea roa i pihai atu ia Moaña, i te pae apatoerau tooa o te râ o te fenua Paniora, fariiraa i te parau mau. O María to ˈna iˈoa. E ia ˈna i paraprau matamua i te mau Ite, aita o ˈna i nehenehe e taio e e papai e ua mau noa o ˈna i nia i te roi ehia rahiraa matahiti no te mea ua roohia o ˈna ite maˈi i to ˈna vai-tamarii-rii-raa ra. Tei te piti kilometera te atea to ˈna fare i te purumu fatata roa. Tera râ ua hinaaro roa o ˈna e haapii i te Bibilia, e ua papu-maitai-hia aˈera hoi to ˈna hinaaro e tavini ia Iehova. Ua haapii aˈera o María i te taio e i te papai e ua haamata aˈera hoi i te amuimui mai i roto i te mau putuputuraa, maoti te mau tutavaraa hamani maitai a te amuiraa. E amo na te mau taeae ia ˈna e 200 m te atea mai to ˈna mai fare e tae atu i te hoê purumu ofaifai i reira ratou e tuu mǎrû noa ˈi ia ˈna i raro i roto i te hoê pereoo. Noa ˈtu te patoiraa a to ˈna fetii i te omuaraa ra, ua haere noa o ˈna i mua e tae noa ˈtu i to ˈna bapetizoraa. No te tiaturiraa ta to ˈna huru maitai i te pae varua e faatupu i roto ia ˈna, ua haapii aˈera o ˈna i te faahoro i te hoê pereoo e tano maitai no ˈna e ua rave hoi i te tahi haapiiraa tumu. “Te nehenehe e tauturu i te mau taata mai ia María, e tusia faufaa mau ïa te reira,” o ta Rosendo ïa e faataa ra.
Ua farii maitai te mau taata taio Bibilia
I te mau matahiti 1970, a tahi nei te Bibilia i itea ˈtu ai i roto i te rima o te rahiraa o te huiraatira i te fenua Paniora. E rave rahi mau Paniora tei hoo mai te tahi na ratou, e ua haamata vetahi pae i te taio i te mau Papai. Ua taio ê na o Pilar i te Bibilia a haere matamua mai ai te mau Ite no Iehova i to ˈna oire i te matahiti 1973 ra. I te mea hoi e e katolika oia, e haapao maitai na oia ia farii oia i te mau buka a te mau Ite, aita râ hoi o ˈna i hinaaro e ite i te auraa o te Bibilia. No reira, ua farii aˈera oia i te tahi mau aparauraa i te mau hebedoma atoa no te pahono i ta ˈna mau uiraa no nia i te Bibilia.
Ma te faaohipa maitai i te mau buka i neneihia e te Taiete Watch Tower, ua nehenehe maitai te pionie e haere atu na e farerei ia Pilar, e pahono i ta ˈna mau uiraa e rave rahi. No to ˈna faahiahia i te mau mea o ta ˈna e haapii ra, ua farii aˈera o Pilar i muri aˈe e rave rahi hebedoma, i te haapii i te Bibilia ma te faaohipa i te buka ra Te parau mau e aratai i te ora mure ore ra. I muri aˈe i to ˈna faaotiraa i ta ˈna haapiiraa i nia i te buka ra Parau mau, ua oti atoa ia ˈna i te Bibilia taatoa i te taiohia e ua papu maitai aˈera hoi oia e ua itea ia ˈna i te parau mau. E, ua riro maira o ˈna ei Ite matamua i Medina del Campo, e Piha o Basileia nehenehe mau to reira i teie nei e e taiohia e 63 feia poro i roto i te amuiraa.
Te ite nei â te mau Ite Paniora i te mau taata tei “[ite i to ratou mau hinaaro i te pae varua]” e o te taio tamau nei i te Bibilia ma te tutava i te ite no nia i te hinaaro o te Atua. (Mataio 5:3) Te poro ra o Pepi, te hoê vahine katolika tahito tei haapii atoa hoi i te haapiiraa sabati i roto i te paroisa no Zumaia (Paniora apatoerau), i pihai noa ˈtu i te oire iti a farerei atu ai oia i te perepitero o te paroisa.
“Pepi, mâuˈa to oe taime,” ta te perepitero ïa i parau mai ia ˈna. “I roto i teie oire iti no Itziar, e piti anaˈe taata—te tahi nau taata faaipoipo—mea anaanatae na raua i te pae varua. Te toea ra, e haere noa ïa ratou i te fare pure mai tei matauhia e ratou.”
“Mea maitai roa ïa,” o ta Pepi ïa i pahono, “mai te peu e e piti taata mea anaanatae na raua i te pae varua, o raua ïa te riro mai ei Ite no Iehova.”
Ua tamau noa ˈˈera o Pepi i ta ˈna ohipa pororaa i tera fare i tera fare e te tahi atu mau Ite e hope noa ˈtu te oire iti. E mai te tiaturihia ra, i roto te hoê fare o ˈna anaˈe to ˈna vairaa, ua ite atura te mau taeae i taua nau taata ta te perepitero i faahiti i te parau. Te taio noa ra raua i te Bibilia, aita râ hoi raua e taa ra i ta raua e taio ra. Ua farii maitai maira raua i te hoê haapiiraa bibilia, ua haere oioi hoi i mua e, i te avaˈe eperera 1991 ra, ua bapetizohia aˈera raua.
Ua haapii mai te tahi mau taata aau rotahi i te parau mau na roto noa i te taioraa ratou i te mau buka a te Taiete Watch Tower i niuhia i nia i te Bibilia. Ei hiˈoraa, te poro noa ra te mau Ite no Almadén (Ciudad Real) i roto i te hoê oire nanai no Ciruelas (Badajoz) i reira to ratou farereiraa ˈtu i te hoê vahine tei farii maitai mai i ta ratou poroi. Ia ite atu ratou i to ˈna anaanatae papu maitai, ua pûpû atura ratou na ˈna i te hoê haapiiraa bibilia i to ˈna fare. Aita râ hoi o ˈna i farii mai, inaha te na ô ra oia e te haapiihia ra o ˈna i te Bibilia na te tahi taata paari. Mea rahi atu â te taata i roto i taua vahi ra tei pahono mai mai te reira te huru. Ua noaa maira ia ratou i to ˈna vahi nohoraa e ua haere atura e farerei ia ˈna.
I to ratou maere, ua ite aˈera hoi ratou e i Madrid ua noaa mai i teie taata, o Felipe te iˈoa te buka ra E nehenehe oe e ora e a muri noa ˈtu i roto i te paradaiso i nia i te fenua nei. I muri aˈe i to ˈna taioraa i teie buka, ua taa aˈera ia ˈna e e hopoia na ˈna i te haereraa e opere i te parau apî maitai i to ˈna mau taata-tupu. No reira, ua faaohipa aˈera hoi oia i te buka no te horoa ˈtu na ratou i te mau haapiiraa bibilia. Ua rave aˈera te mau taeae i te tahi mau faanahoraa no te haapii ia ˈna. Ua farii atoa te hoê vahine ta ˈna i haapii atu na i te Bibilia, i te hoê haapiiraa. Noa ˈtu to ˈna 80 matahiti e to ˈna huru maˈimaˈi, te haere nei â o Felipe i mua i roto i te parau mau.
Ua na nia ˈˈehia te mau manaˈo tano ore
Te itehia nei te tahi mau fifi otahi roa i roto i te mau tuhaa fenua mataeinaa. E mana rahi hoi to te mau peu faaroo tahito e to te mau tiaturiraa peu demoni i roto i taua mau vahi ra, e e rave rahi mau taata e ora na i taua mau mataeinaa ra, mea atâata roa na ratou i te “haapaoraa apî.” Mea tâuˈa roa na vetahi mau taata o te mau oire iti i te manaˈo o to ratou mau taata tapiri e o to ratou mau hoa ia taui ratou i ta ratou haapaoraa. E nehenehe râ hoi te mana o te Parau a te Atua e na nia ˈˈe i taua mau fifi nei e e taui roa i te oraraa o te hoê taata. O te ohipa ïa i tupu i roto i te oire iti ravaai no Cangas de Morrazo i te pae apatoerau o te fenua Paniora.
O Roberto, te hoê taata no teie oire iti, ua reva ïa o ˈna na te moana i te 14raa o to ˈna matahiti, inaha ua hinaaro o ˈna i to ˈna tiamâraa. I roto i to ˈna oraraa taata hoo taoˈa na te moana, ua amuimui atu o ˈna e te tahi atu mau mau taurearea matero e inu na i te inu paari e e faaohipa na hoi i te raau taero i roto i to ratou mau taime vata na te moana. E aita i maoro roa, ua riro maira o Roberto ei taata inu hua i te ava e te faataero atoa i te raau taero.
I muri iho, ua hoˈi maira o Roberto i te fare ma te ore râ hoi e nehenehe e e hinaaro e faarue roa i ta ˈna mau peu iino. No te aufau i ta ˈna mau raau taero, ua riro maira hoi oia ei taata eiâ e mau atura i te fare auri e ono taime. I te 18raa o to ˈna matahiti, ua inu aˈera oia i te hoê inu anoi oia hoi e uaina anoihia i te tahi mau raau tamǎrû. Ua faaora te mau taote ia ˈna, tera râ ua erehia o ˈna i to ˈna nau rima e to ˈna nau avae. Ua faarue maira oia i te fare maˈi ma te paruparu roa mai aˈî e haere roa mai i raro. Noa ˈtu e e mau roa o ˈna i roto i te hoê parahiraa turairai aita te reira i faaitoito ia ˈna ia faaea roa i te faataero ia ˈna. Aita o ˈna e tiaturi faahou ra i te haapaoraa, e mai te huru ra ïa e o te mau raau taero anaˈe te nehenehe e haafaufaa i to ˈna oraraa—e tae roa ˈtu i te taime, oia hoi e toru matahiti i muri, te mau Ite no Iehova e haere mai ai e farerei ia ˈna.
Te iteraa o Roberto i te mau parau tohu a te Bibilia, ua tauturu ïa te reira ia ˈna ia na nia ˈˈe i to ˈna mau manaˈo feaa. Ua haapapu aˈera hoi te fariiraa mahanahana i faaitehia ˈtu i nia ia ˈna i te Piha o te Basileia e e toˈahia iho â te oraraa o te taata i te haapaoraa mau. I roto noa i te iva avaˈe, ua na nia ˈˈe o Roberto i te peu faataeroraa i te raau taero e ua bapetizohia aˈera hoi oia. Noa ˈtu to ˈna fifi rahi i nia i to ˈna tino, ua tavini oia ei pionie e vau matahiti te maoro. Ua riro atoa oia ei matahiapo no te amuiraa i na matahiti e piti i mairi aˈenei. No te maere rahi o Francisco, te hoê o to ˈna mau hoa tahito roa, i te mau tauiraa i ravehia e Roberto i roto i to ˈna oraraa, ua riro atoa maira oia ei Ite e ei tavini tauturu i teie nei. Te tauiraa faahiahia roa o teie ïa peu faataero i te raau taero i manaˈohia e ore e ora, tei tauturu i te mau taata o taua vahi ra, ia farii popou i te huru o ta tatou ohipa. Ua aratai maira te hoê vahine i ta ˈna tamaiti tei mau atoa na i te peu faataero i te raau taero, i te Piha o te Basileia no te hiˈo e e nehenehe mau anei ta te mau Ite e faaora ia ˈna.
Te maimiraa i te Bibilia no te parau mau
I te paeau rahi, no te au hoi te taata e ora na i te mau mataeinaa i te parau mau, e riro ai te paari o teie nei ao i te haama. (Korinetia 1, 1:26, 27) O Adelina, te hoê vahine faahaama ohie noa, tei roto o ˈna i te faito matahiti e 40, te hoê o teie mau taata anaanatae roa. Mea faufaa roa na ˈna i ta ˈna haapaoraa katolika. I te mau poipoi atoa aita o ˈna e mairiraa, e tuturi na o ˈna no te pure, i te faahitiraa e rave rahi taime i te pure a te Fatu e ma te pure atoa hoi ia Maria. E aratai o ˈna i ta ˈna mau pure i te hoê “peata” taa ê i te mau mahana atoa o te hebedoma—no te haapapuraa noa ia ˈna e te faaroohia maira vetahi noa ˈˈe o ta ˈna mau pure.
A haamata ˈi o Adelina i te haapii i te Bibilia, ua hopoi atoa aˈera oia i teie itoito to ˈna i te pae faaroo na muri ia ˈna i roto i ta ˈna haapaoraa apî. Noa ˈtu to ˈna huru faahaama ohie noa, aita o ˈna i tapea ia ˈna, inaha i te taime matamua raua ta ˈna tane e haere mai ai i te Piha o te Basileia, ahuru minuti to raua faaea-noa-raa i rapae e tomo atu ai raua i roto mai. I te tapaeraa ˈtu râ raua i roto, ua faaroo maitai noa ˈtura oia. I te hoê taime, te haapii ra o ˈna no nia i na matahiti hoê tausani faatereraa a te Mesia. Ua faahiahia roa o ˈna i teie tumu parau, e ia ˈna i hoˈi atu i te fare, ua hinaaro o ˈna e taio hau atu no nia i taua tumu parau nei i roto i ta ˈna Bibilia. Aita râ hoi o ˈna e ta ˈna tane i ite ihea râ e itehia ˈi te mau haamaramaramaraa, inaha te manaˈo ra raua e ua faahitihia te reira i roto i te buka Apokalupo. No reira, ua haamata aˈera o Adelina i te taio i te buka Apokalupo i taua po ra e ua taio noa o ˈna e tae roa ˈtu i te pene 20 e aahiata noa ˈtu.
I te tahi atu taime, ua haapii aˈera hoi o Adelina e mea tano mau iho â na te hoê tane e pure no ta ˈna vahine. Noa ˈtu to ˈna hinaaro e pure, aita ta ˈna tane i ite eaha te parau e faahiti i roto i te pure. I taua iho â po ra, ua opua aˈera o Adelina e maimi i te mau faaueraa i roto i te Bibilia. I te hora piti i te poipoi, ua faaara ˈtura oia i ta ˈna tane no te parau atu ia ˈna e ua itehia ia ˈna i te Mataio pene 6, e faahiti ra i te parau no te pure. I muri aˈe i to ˈna taioraa i te mau faaueraa a Iesu, ua faahiti aˈera hoi ta ˈna tane i te hoê pure no raua. E i teie nei, e nau Ite no Iehova raua ta ˈna tane.
E tau auhune maitai
I muri aˈe fatata e 25 matahiti ohipa pororaa i ravehia na te mau tavini itoito mau a Iehova, ua ati te mau vahi atoa o te fenua Paniora i te faaroo i te parau apî maitai. Mai tei itehia i Asie Mineure i te senekele matamua, ‘ua porohia te parau a Iehova na te fenua taatoa.’ (Ohipa 13:49) E te faahopearaa, ua farii maitai mai te tahi tau tausani taata no te mau oire rii.
I te fenua Paniora e i te tahi atu mau vahi, e titau te pororaa na roto i te mau mataeinaa i te faaoromai e te manaˈo haapae. Tera râ, i te mea hoi e te hinaaro o te Atua ‘ia ora hoi te mau huru taata atoa,’ te oaoa nei te mau Ite no Iehova i te paimi i te mau taata e au ra. (Timoteo 1, 2:4) E mai ta te mau huru tupuraa i faahitihia ˈtu na e haapapu ra, ua haamaitai rahi mai o Iehova i te mau tutavaraa i ravehia no te poro i tera oire rii e i tera oire rii, i te fenua Paniora.
[Nota i raro i te api]
a Ua numera o Josèphe e e 204 “oire e oire rii” i Galilea, e te faataa ra o ˈna i te mau vahi “mea rahi te mau oire rii i reira.”
[Hohoˈa fenua i te api 23]
(Hiˈo i te papai)
FARANI
POTITI
PANIORA
MOTU BALEARES
MOTU CANARIS
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 24]
Vilac, Lérida
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 24]
Puebla de Sanabria, Zamora
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 25]
Casarabonela, Málaga
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 25]
Sinués, Huesca
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 26]
Lekeitio, Vizcaya