VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w93 1/6 api 19-22
  • Eaha tei titauhia ia oaoa outou?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Eaha tei titauhia ia oaoa outou?
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1993
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • E ore te feia nounou i te ario e mâha
  • E nehenehe e naeahia te oaoa tera râ nafea?
  • Te fariiraa i te mau hinaaro i te pae varua
  • Te tiaturiraa ia Iehova
  • Te fariiraa i te aˈo a te Atua
  • Te vairaa ma te viivii ore e te here i te hau
  • Te faaiteraa i te faaoromai
  • Te iteraa i te oaoa i teie nei e a muri noa ˈtu
  • Te oaoa mau maoti te taviniraa ia Iehova
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
  • E nehenehe anei te taoˈa rahi e faaoaoa ia outou?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1998
  • Ihea e iteahia mai ai te oaoaraa mau?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
  • Nafea e itea mai ai te oaoa mau
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova—2001, Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2001
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1993
w93 1/6 api 19-22

Eaha tei titauhia ia oaoa outou?

TE TAMATA nei te feia politita i maitihia e te taata ma te fifi hoi i te faaoaoa i te taata. Inaha, tera hoi ta ratou ohipa. Teie râ, te faahiti ra te hoê vea i te parau no “te huiraatira maiti tiaturi ore e te faahepohia” i Polonia. Te faataa ra te hoê papai vea e ua riro te mau Hau amui no Marite ei totaiete “tei ere-roa-hia i te tiaturi i te ohipa politita.” Te faaite maira te tahi atu papai buka i “te tâuˈa ore i te pae politita e rahi noa ˈtura i Farani.” Te faaite ra teie tâuˈa ore e te mauruuru ore tei parare—e ere noa hoi i roto i teie mau fenua anaˈe—e aita te feia politita e manuïa nei i roto i ta ratou tutavaraa ia faaoaoa i te taata.

Te tǎpǔ atoa nei te mau tia faaroo i te oaoa, ahiri e e ere i roto i teie oraraa, i roto ïa i te tahi atu i mua nei. Te niu nei ratou i teie parau i nia i te manaˈo ra e e nephe pohe ore to te taata o te haere atu i roto i te tahi atu tino, te hoê manaˈo ta te mau taata e rave rahi e patoi nei no te mau tumu e rave rau e ta te Bibilia e faahapa papu nei. Te faaite nei te mau fare pure taata ore e te mau tabula melo e iti ra e e mau mirioni taata o te ore e faariro faahou nei i te haapaoraa mai te hoê tumu faufaa o te oaoaraa.—A faaau e te Genese 2:7, 17; Ezekiela 18:4, 20.

E ore te feia nounou i te ario e mâha

Mai te peu e e ere to roto i te ohipa politita aore ra te haapaoraa, ihea ïa te oaoaraa e itehia ˈi? Peneiaˈe i roto i te ao o te tapihooraa? Te tiaoro nei hoi teie ao e e hopoi mai oia i te oaoaraa. Te turu nei oia i to ˈna tiaraa na roto i te arai o te mau ravea faatianianiraa, i te na ôraa e: E noaa mai te oaoa na roto i te haapueraa i te mau taoˈa e te mau turu atoa i te pae materia ta te moni e nehenehe e hoo mai.

E au ra e te maraa ra te numera o te feia e imi ra i te oaoa na roto i teie ravea. Ua taiohia e rave rahi matahiti i teie nei e te afaraa o te mau utuafare i Helemani tei roto i te tarahu rahi. Eita ïa e maerehia i te mea e ua tohu te vea Helemani tuiroo ra o Die Zeit “e rave rahi [o ratou] o te ore roa ˈtu e matara mai i te tarahu.” Te faataa ra oia e: “Mea ohie roa hoi ia na nia ˈtu i te otia ta te fare moni e pûpû tamau noa mai—e mea fifi roa ia matara mai i te herepata.”

Hoê â huru tupuraa i roto i te mau fenua tapihaa ona. Tau matahiti i teie nei, ua faito o David Caplovitz, te hoê taata tuatapapa i te oraraa totiale o te taata i te Fare haapiiraa tuatoru o te oire no New York, e i te mau Hau amui no Marite, i rotopu i te 20 mirioni e te 25 mirioni utuafare o tei roohia i te tarahu teimaha. “Ua moe roa te taata i raro aˈe i te tarahu,” o ta ˈna ïa i parau, “e te faaino nei te reira i to ratou oraraa.”

E ere hoi tera te oaoa! Teie râ, e nehenehe anei tatou e tiaturi e e manuïa te ao o te tapihooraa i te faatupu i tei ore i naeahia e na tuhaa e piti (te ohipa politita e te haapaoraa)? Ua papai te Arii taoˈa rahi ra o Solomona ra e: “O tei nounou i te ario ra, e ore ïa e mauruuru i te ario; e tei nounou i te taoˈa ra, e ore ïa e mauruuru i te taoˈa e ia rahi noa ˈtu. E mea faufaa ore atoa te reira.”—Koheleta 5:10.

Ua riro te imiraa i te oaoaraa i roto i te mau taoˈa materia mai te paturaa i te aorai i roto i te reva. Mea oaoa roa paha ia patu i teie mau aorai, tera râ, e fifi te noaa mai ia tamata outou i te ora i roto.

E nehenehe e naeahia te oaoa tera râ nafea?

Te pii ra te aposetolo Paulo ia Iehova ‘te Atua oaoa.’ (Timoteo 1, 1:11) Na roto i te poieteraa i te taata ia au i to ˈna hohoˈa, ua horoa atoa te Atua oaoa na ratou i te ravea no te oaoa. (Genese 1:26) Teie râ, ua taaihia to ratou oaoa i nia i to ratou taviniraa i te Atua, mai ta te papai salamo i faaite: “E [oaoa] to te feia, o Iehova to ratou Atua!” (Salamo 144:15b) E taa papu aˈe ia tatou e eaha ta to tatou taviniraa i te Atua e titau ra e mea nafea to tatou taviniraa ia ˈna e aratai ai i te oaoaraa mau, mai te peu e e hiˈopoa tatou vetahi o na 110 irava i roto i te Tatararaa a te ao apî (farani) i reira te mau parau “oaoa” e “oaoaraa” e itehia ˈi.

Te fariiraa i te mau hinaaro i te pae varua

Ua parau o Iesu Mesia, te Tamaiti a te Atua, i roto i ta ˈna Aˈoraa tuiroo i nia i te Mouˈa e: “E oaoa to tei ite i to ratou mau hinaaro i te pae varua.” (Mataio 5:3, T.a.a.) Te tamata nei te ao o te tapihooraa i te aratai hape ia tatou i roto i te feruriraa e e navai te hooraa mai i te mau taoˈa moni no te oaoa. Te parau maira oia e e oaoa oe ia fanaˈo oe i te hoê matini roro uira i te fare, te hoê taviri hohoˈa video, te hoê niuniu paraparau, te hoê pereoo, te mau tauihaa taaroraa apî, te mau ahu ieie. Aita râ oia e haapapu ra e te vai ra e mau ahuru mirioni taata i roto i te ao nei o te erehia nei i teie mau taoˈa, tera râ, aita ratou e erehia ra i te oaoa. E nehenehe teie mau taoˈa e haamaitai e e faaohie i te oraraa, e ere râ i te taoˈa titauhia no te oaoa.

Mai ia Paulo, te parau nei te feia o tei ite i to ratou mau hinaaro i te pae varua, e: “E teie nei, e maa ta tatou, e te ahu, ia mauruuru tatou i te reira.” (Timoteo 1, 6:8) No te aha? No te mea o te haamâharaa i te mau hinaaro i te pae varua te aratai i te ora mure ore.—Ioane 17:3.

Mea ino anei ia fanaˈo i te mau mea maitatai mai te peu e e moni ta tatou no te hoo mai? Eita. Teie râ, e haapuaihia to tatou huru pae varua ia haapii tatou ia ore e pee haere noa i te mau peu apî atoa aore ra ia hoo mai i te tahi taoˈa no te mea noa e e moni ta tatou. E haapii ïa tatou i te mauruuru e e atuatu tatou i te oaoaraa, mai ta Iesu i rave, noa ˈtu e e ere to ˈna oraraa i te pae moni i te mea faahiahia roa ia au i te hiˈoraa o teie nei ao. (Mataio 8:20) E aita o Paulo e faaite ra i te oaoa ore ia ˈna i papai e: “Ua ite hoi au i te faaoromai i te mau mea atoa i roohia mai ai au nei. E tia ia ˈu te iti, e e tia ia ˈu te mea rahi; te mau vahi atoa, e te mau mea atoa ra ua pii ïa vau, i te paia e te poia; i te taoˈa rahi e te veve.”—Philipi 4:11, 12.

Te tiaturiraa ia Iehova

Te faaite ra te iteraa i to ˈna mau hinaaro i te pae varua i te ineineraa ia tiaturi i te Atua. E faatupu te reira i te oaoa, mai ta te Arii ra o Solomona i faataa: “E [oaoa] râ to ˈna to tei tiaturi ia Iehova.”—Maseli 16:20.

Aita anei râ te mau taata e rave rahi e tuu ra i te tiaturiraa rahi aˈe i roto i te moni e te mau faufaa maoti hoi i roto i te Atua? Ia au i teie hiˈoraa, aita ˈtu vahi tano ore roa ˈˈe no te faaite i te parau ra “O te Atua ta matou e tiaturi” maoti râ i nia i te moni, noa ˈtu e ua papaihia teie parau i nia i te moni marite.

Ua farii te Arii ra o Solomona, o tei fanaˈo i te mau mea maitatai atoa ta te moni e nehenehe e hoo mai, e eita te tiaturiraa i te mau faufaa materia e aratai i te oaoa tamau. (Koheleta 5:12-15) E nehenehe te moni i te fare moni e pau na roto i te topatariraa aore ra te maraaraa o te hoo. E nehenehe te mau fare e parari na roto i te mau vero puai. Eita ta te mau taiete parururaa, noa ˈtu e e mono mai ratou i te tahi tuhaa o te mau pau materia, e arai i te mau pau i te pae no te taata. E nehenehe te mau parau tuhaa taiete e ere-taue-hia i to ratou faufaa na roto i te hoê toparaa manaˈo-ore-hia o te matete o te moni. E nehenehe atoa te hoê ohipa aufau-maitai-hia—no te mau tumu e rave rahi—e vai i teie mahana e e morohi ananahi.

No teie mau tumu, te ite nei te taata o te tiaturi ra ia Iehova i te paari o te faarooraa i te faaararaa a Iesu: “Eiaha e haapue noa i te taoˈa na outou i teie nei ao, i te vahi e pau ai i te huhu e te pe, i te vahi e tomohia ˈi e e eiâhia ˈi e te eiâ; e haapue râ i te taoˈa na outou i nia i te raˈi, i te vahi e ore e pau ai i te huhu e te pe, e ore hoi te eiâ e tomo i reira a eiâ ai.”—Mataio 6:19, 20.

Te vai ra anei te manaˈo no te parururaa e te oaoaraa taa ê atu i te iteraa e ua tuu te hoê taata i to ˈna tiaturiraa i roto i te Atua Manahope, o te horoa noa mai i te mea e titauhia?—Salamo 94:14; Hebera 13:5, 6.

Te fariiraa i te aˈo a te Atua

E farii-maitai-hia te hoê aˈoraa, noa ˈtu e e parau faatitiaifaroraa, ia horoahia mai e te hoê hoa mau na roto i te aau here. Ua parau te hoê taata tei faahua parau e e hoa oia no te tavini a te Atua ra o Ioba ia ˈna e: “E [oaoa] te taata i aˈohia mai e te Atua!” Noa ˈtu e e mea mau te faahitiraa area ta Eliphaza e faahiti ra na roto i teie mau parau—oia hoi ua hapa o Ioba i te hoê hara ino—e ere ïa te parau mau. Auê ïa taata “aˈo taahoa” e! Teie râ, i to Iehova aˈoraa ia Ioba i muri iho ma te here, ua farii haehaa ˈtura o Ioba i te aˈo e ua nehenehe atura oia e fanaˈo i te oaoa rahi aˈe.—Ioba 5:17; 16:2; 42:6, 10-17.

I teie mahana, eita te Atua e paraparau tia ˈtu i ta ˈna mau tavini mai ta ˈna i paraparau atu ia Ioba. Maoti râ, te aˈo nei oia ia ratou na roto i te arai o ta ˈna Parau e ta ˈna faanahonahoraa arataihia e te varua. Mea pinepine râ te mau kerisetiano o te tapapa nei i te mau faufaa materia, aita to ratou e taime, e puai, e aita atoa e hinaaro no te haapii i te Bibilia ma te tamau e no te haere i te mau putuputuraa atoa ta te faanahonahoraa a Iehova e horoa maira.

E farii te taata ta te Atua e aˈo, ia au i te Maseli 3:11-18, i te paari o te fariiraa i teie huru aˈo: “E [oaoa] to te taata i noaa ia ˈna te paari; te taata i noaa ia ˈna te ite ra! O te taoˈa hoi e hoona ˈi oia ra, e maitai rahi ïa i to te ario ra, e ia rahi hoi oia ra, e maitai rahi ïa i to te auro maitai ra. E maitai rahi to ˈna i to te poe; e te mau mea atoa i hinaarohia ra, e ore roa ïa e au ia ˈna. E mau mahana maoro tei tana rima atau, e te taoˈa rahi e te tura tei te rima aui. E fanaˈo-anaˈe-hia te mau parau atoa na ˈna; e e hau tei to ˈna ra mau haerea atoa. O te raau ora oia i te feia e tapea ia ˈna; e o te mau maite ia ˈna ra e [oaoa] to ˈna.”

Te vairaa ma te viivii ore e te here i te hau

Ua parau o Iesu e e oaoa te feia ‘mafatu viivii ore’ e te ‘hau.’ (Mataio 5:8, 9) Teie râ, i roto i te hoê ao o te faaitoito nei i te oraraa materia, mea ohie ia aˈa te mau hinaaro miimii, e peneiaˈe atoa viivii, i roto i to tatou mafatu! Mai te peu e eita e arataihia e te paari a te Atua, mea ohie roa no tatou ia aratai-hape-hia i roto i te imiraa i te maitairaa i te pae moni na roto i te mau ravea atâta o te faaino roa i te mau taairaa hau e o vetahi ê! Ma te tumu papu, te faaara ra te Bibilia e: “O te nounou moni hoi te tumu o te mau ino atoa nei, ua taa ê roa hoi te tahi pae i te parau nei i te titau-noa-raa i te reira, e ua patiatia pupu roa ia ratou iho i te oto e rave rahi.”—Timoteo 1, 6:10.

E atuatu te here i te moni i te hoê hiˈoraa haapao noa ia ˈna iho o te faatupu i te mâha ore, te mauruuru ore, e te nounou. No te ape i teie huru feruriraa ino ia rahi roa, te aniani nei vetahi mau kerisetiano hou ratou e rave ai i te mau faaotiraa faufaa i te pae moni ia ratou iho i teie mau huru uiraa: Te titau mau ra anei au i te reira? Te titau ra anei au i teie hoo moni roa aore ra teie ohipa aufau-maitai-hia o te haapau i te taime, hau atu i na mirioni feia ê atu o te ora nei ma te ore hoi e fanaˈo i te reira? Mea maitai aˈe paha ia faaohipa vau i ta ˈu moni aore ra to ˈu taime no te faarahi i ta ˈu tuhaa i roto i te haamoriraa mau, na roto i te tururaa i te ohipa pororaa na te ao nei, aore ra na roto i te tautururaa i te mau taata riirii aˈe ia ˈu?

Te faaiteraa i te faaoromai

Hoê o te mau tamataraa ta Ioba i faahepohia ia faaoromai, o te ereraa ïa i te pae moni. (Ioba 1:14-17) Mai ta to ˈna hiˈoraa e faaite ra, e titauhia te faaoromai i roto i te mau tuhaa atoa o te oraraa. E tia i te tahi mau kerisetiano ia faaoromai i te hamani-ino-raa; vetahi, te faahemaraa; area te tahi pae ra, te mau tupuraa fifi i te pae no te moni. Teie râ, e haamauruuru Iehova i te feia faaoromai atoa, mai ta te pǐpǐ ra o Iakobo i papai no nia ia Ioba e: “Te parau nei tatou e, e [oaoa] to te feia i tamau maite i te faaoromai.”—Iakobo 5:11.

E nehenehe te oreraa e haapao i te mau faufaa pae varua no te haamaitai i to tatou oraraa i te pae no te moni, e hopoi mai i te tamǎrûraa no te tahi noa taime, teie râ e tauturu anei te reira ia vai anaana noa to tatou hiˈoraa no nia i te tamǎrûraa mure ore i te pae moni i raro aˈe i te Basileia o te Atua? Mea hoona anei ia rave i teie ohipa atâta?—Korinetia 2, 4:18.

Te iteraa i te oaoa i teie nei e a muri noa ˈtu

Te patoi papu nei vetahi mau taata i te manaˈo o Iehova no nia i te mea e oaoa ˈi te taata. Ma te haamoe i te mau haamaitairaa faufaa te vai maoro, aita ratou e ite nei i te hoonaraa i teie nei iho â ia rave i ta te Atua e aˈo maira. Aita ratou e papu ra e mea maamaa ia tiaturi i te mau taoˈa materia e e aratai i te manaˈo ereraa. Ma te tano roa, te ani ra te taata papai bibilia e: “Te rahi ra te taoˈa, te rahi atoa ra te feia i amu: e eaha ta te feia taoˈa ra faufaa, maori râ o te mata te hiˈo noa ˈtu?” (Koheleta 5:11; a hiˈo atoa i te Koheleta 2:4-11; 7:12.) E ore oioi noa te anaanatae e e hope te mau taoˈa ta tatou i manaˈo e e tia iho â ia tatou ia hoo mai i nia i te hoê paepae e aita ˈtu e faufaa maoti râ te faaapǐapǐraa e te haapueraa i te repo!

Eita roa te hoê kerisetiano mau e vaiiho ia ˈna iho ia faahepohia ‘ia rave mai ia vera ma’ i te pae materia. Ua ite oia e e faitohia te faufaa mau, eiaha ia au i te taoˈa a te hoê taata, ia au râ i to ˈna iho huru. Aita e feaaraa i roto i to ˈna feruriraa no nia i te mea e oaoa ˈi te hoê taata—ia oaoa mau oia: te fanaˈoraa i te mau taairaa maitatai e o Iehova e te rave-hua-raa i te ohipa i roto i Ta ˈna taviniraa.

[Hohoˈa i te api 20]

Eita te mau taoˈa materia anaˈe e nehenehe e hopoi mai i te oaoaraa tamau

[Hohoˈa i te api 21]

Te na ô ra te Bibilia e: ‘Ia oaoa to tei ite i to ratou mau hinaaro i te pae varua’

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono