A oaoa e a faanaho maitai ia outou
IA FAANAHO maitai tatou ia tatou, e rave maitai ïa tatou i ta tatou ohipa. Ia ohipa tatou ma te aravihi, e faaohipa maitai aˈe tatou i to tatou taime e ta tatou mau faufaa. (Galatia 6:16; Philipi 3:16; Timoteo 1, 3:2) Tera râ, ua hau atu i roto i te oraraa i te faanahonahoraa e te ohiparaa ma te aravihi. Ua papai te papai salamo i faauruahia e: “E ao to te feia, o Iehova to ratou Atua.” (Salamo 144:15) No reira, te tapao e imihia ra, oia hoi ia oaoa e ia faanaho maitai ia tatou i roto i ta tatou mau ohipa atoa.
Nahonaho maitai e te oaoa
O te Atua ra o Iehova te hiˈoraa hau aˈe i te pae no te faanahonaho-maitai-raa. Te faaite ra te mau mea atoa o ta ˈna i poiete, mai te mau taoˈa tahi e tae atu i te mau mea ora fifi roa, mai te mau atomi huˈa roa e tae atu i te mau pǔpǔ fetia rarahi, i te nahonaho maitai e te papuraa. Maoti ta ˈna mau ture na te ao nei, e nehenehe tatou e faanaho i to tatou oraraa ma te tiaturi. Ua ite hoi tatou e e hiti mai te mahana i te mau poipoi atoa e e apee te tau veavea i te tau toetoe.—Genese 8:22; Isaia 40:26.
E ere noa râ o Iehova i te hoê Atua nahonaho maitai. E “Atua oaoa” atoa oia. (Timoteo 1, 1:11; Korinetia 1, 14:33) Te itehia ra to ˈna oaoa i roto i ta ˈna poieteraa. Te mau fanauˈa mîmî e hauti ra, te mau toparaa mahana nehenehe, te maa au ia amu, te upaupa navenave, te ohipa anaanatae, e te mau mea e rave rahi atu â, te faaite ra ïa e ua opua iho â oia e ia oaoa tatou i te oraraa. E ere ta ˈna mau ture i te mau opaniraa haumani, e paruru râ te reira i to tatou oaoa.
Te pee ra o Iesu Mesia i te hiˈoraa o to ˈna Metua. O ˈna ‘te oaoa e tei ia ˈna anaˈe te Mana ra’ e hoê â to ˈna haerea e to to ˈna ra Metua. (Timoteo 1, 6:15; Ioane 5:19) I to ˈna tutavaraa e to ˈna Metua i roto i te ohipa poieteraa, ua hau atu oia i te hoê noa ‘rave ohipa rahi.’ Ua oaoa oia i te ohipa o ta ˈna e rave ra. “Te oaoa noa ra [oia] i te mau mahana atoa ra, i te oaoa-tamau-maite-raa i mua i tana aro [to Iehova]; i te oaoa-maite-raa i te fenua i parahihia e te taata ra; e tei te mau tamarii a te taata ra [to ˈna] oaoaraa.”—Maseli 8:30, 31.
Te hinaaro nei tatou e faaite atoa i teie huru maitai, te oaoa, e te oaoa-maite-raa no te taata i roto i te mau mea atoa o ta tatou e rave. I te tahi mau taime, ma te tutava no te ohipa ma te aravihi, e nehenehe e moehia ia tatou e no ‘te pee i te varua o te Atua ra,’ e tia ia tatou ia faatupu i te mau hotu o te varua o te Atua. (Galatia 5:22-25) Mea tano ïa ia aniani tatou e, Nafea tatou e nehenehe ai e faanaho ia tatou e e oaoa atoa i roto i ta tatou iho mau ohipa e i roto i te aratairaa i te ohipa a vetahi ê?
Eiaha e hamani ino ia outou iho
A feruri na i te aˈoraa maitai e horoahia ra i roto i te Maseli 11:17. A tahi, te faaite ra te taata i faauruahia e “o tei hamani maitai i to ˈna [nephe], e taata hamani maitai ïa.” Te na ô ra oia i te tahi aˈe pae e: “O tei rave ino râ i to ˈna iho tino ua hamani ino oia.” Te huri ra te hoê tatararaa (New International Version) i teie irava mai teie te huru: “E faufaahia te taata hamani maitai, area te taata hamani ino ra, e faaino ïa oia ia ˈna iho.”
Nafea tatou ia hamani ino ia tatou iho ma te ore tatou e haapao? Hoê ravea, mea na roto ïa i te faatupuraa i te mau hinaaro maitatai tera râ te huenaneraa i ta tatou ohipa. Eaha ïa te mau faahopearaa? Te na ô ra te hoê taata aravihi e: “Te hoê mea i moehia, te hoê parau i tuuhia i te hoê vahi tano ore, te hoê faaueraa tei ore i taa-maitai-hia, te hoê poroi niuniu tei ore i tapao-maitai-hia—o te mau hapa iti haihai roa o te manuïa-ore-raa, te mau toˈe e pau ai te ahu o te aravihi e o te vavahi roa i te mau hinaaro maitatai roa ˈˈe.”—A haapii i te ohipa ma te aravihi (beretane).
Te tuea ra te reira e ta te papai i faauruahia i parau: “O tei faatau i to ˈna ra toroa, e taeae ïa no te puhura.” (Maseli 18:9) Oia mau, e nehenehe te mau taata nahonaho ore, aravihi ore e faatupu i te mau ati e e vavahi ia ratou iho e ia vetahi ê. No reira, mea pinepine te mau taata i te tuu ia ratou i te hiti. Ei faahopearaa no to ratou haapao ore, te hopoi nei ratou i te au-ore-raa i nia ia ratou iho.
Te hoê urî ora aore ra te hoê liona pohe?
E nehenehe atoa tatou e hamani ino ia tatou iho na roto i te haamauraa i te mau tapao teitei roa. Ia au i te papai buka i faahitihia ˈtu no nia i te aravihiraa, e nehenehe tatou e titau i “te hoê tapao tia roa aore e tia ia naeahia.” Te faahopearaa, o ta ˈna ïa e parau ra, “e roohia ïa tatou i te mauiui e te hepohepo o te manuïa ore.” E riro paha te hoê taata e titau i te tapao tia roa i te faanaho maitai i ta ˈna ohipa e i te rave ma te aravihi, tera râ, eita o ˈna e oaoa mau. Ia tae i te hoê taime, e roohia oia i te mauiui hohonu.
Mai te peu e e titau tatou i te tapao tia roa, mea maitai ia haamanaˈo tatou e “maitai aˈe to te urî ia ora ra i to te liona ia pohe.” (Koheleta 9:4) Eita iho â paha tatou e haapohe ia tatou iho na roto i te titauraa ma te tano ore i te tapao tia roa, teie râ e nehenehe tatou e haamauiui ino mau â ia tatou na roto i te faarohirohi-roa-raa ia tatou. Oia hoi, ia au i te hoê taata aravihi, “te rohirohi i te pae tino, i te pae no te mau manaˈo putapû, te pae varua, te pae feruriraa, e te hohonuraa o te taata iho.” (Te hepohepo o te ohipa e te rohirohi-roa-raa [beretane]) Ua riro te faarohirohi-roa-raa ia tatou na roto i te tapaparaa i te mau tapao aore e naeahia, ei hamani-ino-raa ia tatou iho e e faaere te reira ia tatou i to tatou oaoa.
A hamani maitai ia outou iho
A haamanaˈo na: “O tei hamani maitai i to ˈna [nephe], e taata hamani maitai ïa.” (Maseli 11:17) E hamani maitai tatou ia tatou iho ia haamau tatou i te mau tapao tano e te aifaito, ma te haamanaˈo e ua ite te Atua oaoa, o Iehova, i to tatou mau otia. (Salamo 103:8-14) E nehenehe tatou e oaoa mai te peu e e farii atoa tatou i teie mau otia, e ia “rohi” tatou, ia au i te maraa ia tatou, no te faaî maitai i ta tatou mau hopoia titauhia.—Hebera 4:11; Timoteo 2, 2:15; Petero 2, 1:10.
Parau mau, te vai ra te atâtaraa ia topa i roto i te tahi atu haerea—oia hoi te hamani-maitai-rahi-roa-raa ia tatou iho. Eiaha ia moehia ia tatou i te pahonoraa a Iesu i teie parau a te aposetolo Petero, “Eiaha roa ïa, e te Fatu,” [oia hoi ‘E hamani maitai ia oe iho, e te Fatu’] inaha te titauhia ra te tahi faaotiraa papu. No te atâta o te huru manaˈo o Petero, ua na ô atura o Iesu e: “E haere ê atu oe, e tena na enemi [Satani], e turoriraa oe na ˈu, aore hoi oe i au i ta te Atua ra, o ta te taata râ ta oe i au.” (Mataio 16:22, 23) Te hamani-maitai-raa i to tatou nephe, e ere ïa te peeraa i te hoê haerea haapao ore e te farii noa. E nehenehe atoa te reira e faaere ia tatou i te oaoa. Te manaˈo aifaito, eiaha râ te manaˈo etaeta, te reira te mea ta tatou e titau ra.—Philipi 4:5.
Te hamani-maitai-raa ia vetahi ê
Ua manaˈo te mau papai parau e te mau Pharisea o te tau o Iesu e e feia aravihi e te nahonaho maitai ratou. Te na ô ra Te hoê titionare a te Bibilia (beretane) no nia i ta ratou huru haamoriraa e: “Ua anoihia mai i te faaueraa bibilia tataitahi te mau anairaa ture nainai. Aita i fariihia te tahi tauiraa ia au i te mau huru tupuraa; e titauhia na te auraro taatoa i te Ture i roto i ta ˈna mau tuhaa atoa i te ati Iuda taitahi . . . Ua faarahihia te mau tuhaa iti a te ture e tae roa i te taime a riro mai ai te haapaoraa ei ohipa imiraa, e te oraraa ei hopoia teimaha roa. Ua riro mai te taata ei taata matini morare. Ua haamamûhia te reo o te haava manaˈo; ua haaparuparuhia te mana ora o te parau a te Atua e ua haapoihia i raro aˈe i te mau haapueraa ture mure ore.”
Eita e maerehia e ua faahapa o Iesu Mesia ia ratou no te reira. “Te taamu nei hoi ratou i te hopoia teimaha e te maraa ore,” o ta ˈna ïa i parau, “e te tuu nei i nia i to vetahi ê tapono; e ore râ te hoê rima o ratou e faatiaia noa ˈtu i taua mau hopoia ra.” (Mataio 23:4) E haapae te mau matahiapo here ra i te tuu i te hopoia teimaha i nia i te nǎnǎ na roto i te mau rahiraa ture iti e mau faatureraa. Te hamani maitai nei ratou i te nǎnǎ a te Atua na roto i te peeraa i te hiˈoraa aroha e te tamǎrû o Iesu Mesia.—Mataio 11:28-30; Philipi 2:1-5.
E ia rahi atu te mau hopoia i te pae no te faanahonahoraa, eiaha ia moehia i te mau matahiapo aroha e te ohipa nei ratou e te taata—te taata ta te Atua e here ra. (Petero 1, 5:2, 3, 7; Ioane 1, 4:8-10) Eita ratou e haapao noa i te mau tuhaa aore ra te mau ohipa i te pae faanahonahoraa e e moe-roa-hia ia ratou to ratou tiaraa matamua ei tiai mamoe, ei feia haapao, e ei feia paruru i te nǎnǎ.—Maseli 3:3; 19:22; 21:21; Isaia 32:1, 2; Ieremia 23:3, 4.
E nehenehe te tapitapi-rahi-raa i te mau tabula ohipa e te mau numera, ei hiˈoraa, e haamoe i te tapitapiraa no te taata. A feruri na i te hoê taata faahoro pereoo mataeinaa o te haapao noa i te peeraa i ta ˈna tabula hora noa ˈtu eaha te ohipa e tupu. E tapitapi noa o ˈna no te faarue i te ta ˈna tapearaa matamua e tae atu i te tapaeraa hopea i te hora tia i horoahia mai. Teie râ hoi, ia au i teie huru hiˈoraa to ˈna, ua riro te feia horopatete ei haafifiraa. Mea taere ratou e te nahonaho ore e e tae noa mai ratou i te tapearaa pereoo i te taime mau a haamata ˈi oia i te haere. Maoti i te haamanaˈo e ta ˈna ohipa, o te haapaoraa i te mau hinaaro o ta ˈna mau horopatete, e faariro oia ia ratou mai te hoê haafifiraa no te rave i ta ˈna ohipa ma te aravihi e e ape oia ia ratou.
A haapao i te taata taitahi
E riro te tapaparaa ia taeahia te tapao ma te aroha ore, i te haamoe i te mau hinaaro o te taata. E faarirohia hoi te feia paruparu aˈe, e te iti aˈe te aravihi mai te mau melo au ore. Ia tupu anaˈe te reira, e nehenehe te mau faahopearaa riaria e tupu mai. Ei hiˈoraa, i te oire-hau tahito Heleni no Sparte, e vaiiho-noa-hia te mau tamarii paruparu e te maˈimaˈi ia pohe. Eita hoi ratou e riro mai ei mau faehau puai e te aravihi no te paruru i te hoê hau puai e te aravihi. “Ia fanauhia mai te hoê tamarii,” o ta te philosopho ra o Bertrand Russell e faatia ra, “e afai atu te metua tane ia ˈna i mua i te mau matahiapo o to ˈna utuafare fetii ia hiˈopoahia oia: mai te peu e mea oraora maitai oia, e horoa-faahou-hia ˈtu oia i to ˈna metua tane ra ia faaamuhia oia; ahiri aita, e taorahia ˈtu oia i roto i te hoê apoo pape hohonu.”—Aamu o te ite philosopho tooa o te râ (beretane).
Ua riro te etaeta e te haavîraa, eiaha râ te oaoa, ei tapao no teie hau aroha ore. (A faaau e te Koheleta 8:9.) Eita e ore e ua manaˈo te mau tia mana no Sparte e e ohipa tia ta ratou e rave ra inaha te turu ra ratou i te aravihi, teie râ, ua erehia to ratou haerea i te aroha e te hamani maitai. E ere to ratou haerea i to te Atua ra. (Salamo 41:1; Maseli 14:21) Taa ê atu râ, te haamanaˈo nei te mau tiaau i roto i te amuiraa kerisetiano e e faufaa rahi to te mau mamoe atoa a te Atua i mua i to ˈna aro, e te hamani maitai nei ratou i te mamoe tataitahi. Eita noa ratou e haapao i te mau 99 mamoe oraora maitai, i te mamoe paruparu atoa râ aore ra tei taiâ roa.—Mataio 18:12-14; Ohipa 20:28; Tesalonia 1, 5:14, 15; Petero 1, 5:7.
A haafatata ˈtu i te nǎnǎ
Te haafatata nei te mau matahiapo i te nǎnǎ o ta ratou e tiai ra. Te faaite nei te mau maimiraa apî no nia i te mau huru raveraa i roto i te ohipa tapihooraa, e ia rahi atu â te hoona, e tia i te hoê paoti ohipa aore ra te hoê tiaau ia faaatea ê mai ia ˈna i te feia o ta ˈna e faatere ra. Te faataa ra te hoê taata maimi i te mau faahopearaa taa ê i noaahia mai e te hoê ofitie no te nuu manureva i to ˈna haafatataraa ˈtu aore ra to ˈna faaatea-ê-raa mai i te feia o ta ˈna e raatira ra: “I to ˈna haafatataraa ˈtu i [ta ˈna] mau ofitie, e au ra e aita ratou i mǎtaˈu e aita atoa ratou i haapeapea rahi roa no te aravihi o ta ratou mau pǔpǔ. I to ˈna faaatea-ê-raa mai ia ˈna e to ˈna faaiteraa i to ˈna tiaraa teitei, ua haamata ˈtura te feia i raro aˈe mai ia ˈna i te haapeapea ahiri e ua hape anei ratou . . . e ua faaohipa ratou i teie peapea na roto i te haapaoraa hau atu â i ta ratou ohipa. Ei faahopearaa, ua itehia te maitairaa o te ohipa i te pu faehau.”—Te taaraa i te huru o te mau faanahonahoraa (beretane).
E ere râ te amuiraa kerisetiano i te hoê faanahonahoraa faehau. Te pee nei te mau matahiapo kerisetiano o te haapao ra i te ohipa a vetahi ê i te hiˈoraa o Iesu Mesia. Ua haafatata ˈtu oia i ta ˈna mau pǐpǐ i te mau taime atoa. (Mataio 12:49, 50; Ioane 13:34, 35) Aita oia i faaohipa i to ratou peapea no te faahepo ia ratou ia rahi atu â to ratou aravihi. Ua faatupu oia i te mau taairaa puai o te turuiraa i nia i te tahi e te tahi e te tiaturiraa i rotopu ia ˈna e ta ˈna mau pǐpǐ. Ua riro te mau taairaa piri o te aroha ei tapao no ta ˈna mau pǐpǐ. (Tesalonia 1, 2:7, 8) Ia tupu anaˈe teie huru taairaa fatata, e farii maitai te hoê nǎnǎ oaoa, tei turaihia e te here i te Atua, i te aratairaa ma te faahepo ore e e rohi ratou ma te aau tae i te taviniraa ia ˈna.—A faaau i te Exodo 35:21.
E rave rahi mau irava o te haamatara ra i te mau huru maitatai kerisetiano mai te oaoa e te here no te fetii o te mau taeae. (Mataio 5:3-12; Korinetia 1, 13:1-13) Mea iti râ o te haafaufaa nei i te titauraa i te aravihi faito ore. Papu maitai, te titauhia ra te faanahonaho-maitai-raa. Ua faanahonahohia te nunaa o te Atua i te mau taime atoa. Teie râ, a feruri na e ehia taime te mau papai salamo, ei hiˈoraa, i te faataaraa i te oaoaraa o te mau tavini a te Atua. Te haamata ra te Salamo 119, o te faahiti rahi ra i te parau no te mau ture a Iehova, ta ˈna mau haamanaˈoraa, ta ˈna mau faatureraa, i te na ôraa e: “E ao to te feia haavare ore i te eˈa, o tei au te haerea i te ture a Iehova. E ao to tei haapao i ta ˈna i faaite mai, o tei imi ia ˈna ma te aau atoa ra.” (Salamo 119:1, 2) E maraa anei ia outou ia faanaho ia outou e ia oaoa atoa?
[Hohoˈa i te api 28]
Taoˈa tahito e faahohoˈa ra i te mau reni menemene rahi o te mau raˈi
[Hohoˈa i te api 31]
Ei Tiai mamoe aroha, e ere noa o Iehova i te hoê Atua nahonaho maitai, e Atua oaoa atoa râ
[Faaiteraa i te tumu]
Garo Nalbandian