Te teretere nei te mau “Poro i te Basileia” na nia i te mau pape e rave rahi no Guyana
GUYANA.a Te auraa o teie parau marite-inidia, e “fenua o te mau pape” ïa. Ua tano maitai teie iˈoa no te huru o teie fenua hoê roa e paraparau ra i te reo beretane i Marite Apatoa. Ua faatorehia te fenua i te mau anavai e rave rahi e to ratou mau anavai tapiri, o te faatioi haere mai te mau Vahi teitei no Guiana na roto atu i te ururaau no te pae rua ma e tae roa ˈtu i te Moana Ataranitita. Ua riro teie mau eˈa pape ei taoˈa ora no te mau oire iti e te mau vahi faaapuraa e rave rahi e purara haere ra na te mau hiti pape.
Te taa ra i te mau Ite no Iehova no Guyana e, i to Iesu tohuraa e “e parau-haere-hia te evanelia o te basileia nei e ati noa ˈˈe teie nei ao, ia ite te mau fenua atoa,” e titau-atoa-hia e poro i te parau apî maitai i te feia e ora ra i roto i teie mau tuhaa fenua na te hiti anavai. (Mataio 24:14) No reira, i roto e rave rahi matahiti, ua faaohipa te mau pǔpǔ Ite, e mau pionie te rahiraa, i te mau poti, te mea rarahi e te mea nainai, no te teretere na nia i te mau pape no Guyana no te afai atu i te parau apî maitai i te taata.
Ei tauturu i roto i teie ohipa, ua faaohipa te Taiete Watch Tower i Guyana, e tae roa mai i teie mahana, e pae pahi raau piihia Poro i te Basileia I e tae atu i te Poro i te Basileia V. E 7 metera teie mau pahi raau, aita e tapoˈi, e hohoˈa V te apu, ua piihia ratou e mau “balahoo,” ua hamanihia e te haapaohia ra e te hoê utuafare Ite no Iehova. Ma te piihia e te mau Ite no taua fenua ra Na feia poro, ua vaiihohia na pahi matamua e piti i muri aˈe e rave rahi mau ahuru matahiti taviniraa. Area te mau numera III, IV, e te V ra, te tere noa ra ïa i roto i te taviniraa na nia i te mau anavai Pomeroon, Mahaica, e Demerara.
Na nia i te anavai Demerara
I Beretane e i te tahi mau pae no Europa, e nehenehe te parau “demerara” e faahaamanaˈo i te hoê tihota uteute hamanihia e te to, no ǒ mai i te mau faaapu na te hiti o teie anavai varivari. I te pae anavai tooa o te râ, e faaea te purumu no te pae miti mai i te vahi i reira te mau faaapu tô e faaea ˈi. I muri mai i teie otia, e tia i te mau Ite ia faaohipa i te mau pahi Poro i te Basileia no te afai haere i te poroi monamona o te Basileia o Iehova i te mau taata e ora ra na te hiti anavai—te mau Hindu, te mau Mahometa, e te feia e amo ra i te iˈoa kerisetiano.
E nehenehe te mau tere pororaa na nia i te Demerara e naeahia hoê mahana aore ra e maoro atu â e rave rahi hebedoma, ma te haere mai tera tapaeraa pahi i tera tapaeraa pahi, mai te aahiata e tae atu i te taperaa mahana. I te mau tere po, eita noa te mau pionie e tunu i te maa e e tamaa i nia i te pahi, e taoto atoa râ ratou i reira. Ia po anaˈe, e taamuhia te pahi Poro i nia i te hoê tumu raau aore ra e taamuhia na te hiti o te auahu mai te peu e te vai ra. E piti raau e 2,5 metera o te faatiahia i te muaraa e i te muriraa o te pahi. E hutihia te hoê taura ia etaeta i te niaraa o teie mau pou faatiahia, e e tapoˈihia te hoê iˈe rahi na nia iho ei tapoˈi. E ravehia te iri ei roi, e te hoê ahu taoto e te hoê tapoˈi roi ei mǎrû roi. Noa ˈtu râ, e topa iho â te taoto i muri aˈe i te hoê mahana rohirohi.
“E hopu anei outou i roto i teie pape vari?” o te uiraa ïa e uihia i te mau pionie.
“Eita mai te peu e e nehenehe matou e ape i te reira!” o ta ratou ïa e pahono. “Ia tapae anaˈe matou i pihai iho i te hoê roto pape mâ, e faaî matou i ta matou mau farii e te pape no te tunu i te maa, no te inu, e no te hopu i te pape.”
Ua haamauruuruhia to ratou faaoromai na roto i te mau ohipa maitatai roa i farereihia e ratou. I te hoê taime, ua haere mai te hoê taata na te vahi tapaeraa pahi, ua tia maira o ˈna ma te hamaa i te avae, to ˈna rima i te aoao, e ua mataitai maira ia matou ma te anaanatae rahi. “Poro i te Basileia V”! Ua taio haapuai o ˈna i te iˈoa i te muaraa o te pahi. “E Ite no Iehova outou. O outou anaˈe o te faaohipa i te parau ‘basileia’ mai teie te huru. E Piha no te Basileia ta outou e i teie nei, te hoê pahi Poro i te Basileia.”
Mai Gileada e tae atu i Pomeroon
Mea taa ê rii te ohipa na nia i te Anavai Pomeroon, mai ta Frederick McAlman e haamanaˈo ra. Hoê matahiti i muri aˈe i to ˈna faatuiteraahia i te Haapiiraa Bibilia no Gileada a te Taiete Watchtower i te matahiti 1970, ua haere mai oia i Charity, te hoê oire iti mataeinaa na te pae anavai e 34 kilometera i roto i te fenua i te pae anavai hitia o te râ o te Pomeroon, i reira te vai ra te hoê pǔpǔ e pae feia poro o te Basileia.
“E pae matahiti, ua ‘oaoa’ roa matou i te hǒeraa i te pahi Poro II na nia mai e na raro atu i te anavai Pomeroon hou e noaa mai ai te hoê matini pahi e ono puaahoro fenua,” o ta te taeae McAlman ïa e faatia ra. “Ma te hǒe ia au i te nanuraa pape, e poro matou na te pae anavai hitia o te râ e tae roa ˈtu i Hackney, e 11 kilometera i te muriavai. I reira, e fanaˈo matou i te hoê vahi taotoraa au maitai i te fare o te Tuahine DeCambra, te vahine faafanau e rave ra i taua vahi ra i te reira taime. I te poipoi roa, e haapou atu â matou e tae atu i te muriavai o te anavai hou matou e haere atu ai i te tahi aˈe pae anavai tooa o te râ. E poro ïa matou ma te hoˈi i muri e 34 kilometera e tae roa ˈtu i Charity.”
Ua tauturu mau â te matini ono puaahorofenua ia ratou e mau ahuru matahiti. I muri iho, i te matahiti 1986, ua monohia mai e te hoê matini apî e 15 puaahorofenua. I muri aˈe i to ˈna taviniraa ma te haapao maitai na nia i te anavai Pomeroon hau atu i te 21 matahiti, e nehenehe te taeae McAlman, ma te manaˈo e ua naeahia te hoê tapao, e hiˈo i te Piha no te Basileia patu-apî-hia i Charity, e faaohipahia ra i teie nei e te hoê amuiraa e 43 feia poro, o te haere mai na nia aore ra na raro mai i te anavai. E hau atu te rahiraa taata e haere mai i te putuputuraa i te 60, e i te oroa Haamanaˈoraa i te poheraa o Iesu Mesia i te matahiti 1992, e 190 rahiraa taata o tei putuputu mai!
Te imiraa i te “taata Pare Tiairaa”
O te monire te mahana matete i Charity. No reira, e taime maitai roa te reira no te poro i te parau apî maitai, e e tia ˈtu te mau Ite i reira e te mau vea Te Pare Tiairaa e te A ara mai na! I te hoê mahana i te omuaraa o te mau matahiti 1970, ua haere mai o Monica Fitzallen no Warimuri mai i nia i te anavai Moruka i te matete e ua farii oia e piti vea a te taeae McAlman. I to ˈna râ hoˈiraa ˈtu i te fare, ua tuu atu oia i te mau vea i raro aˈe roa i ta ˈna afata ahu.
“Ua vai noa teie mau vea i reira e piti matahiti e aita hoi au i taio noa ˈtu,” o ta Monica ïa e haamanaˈo ra. “I muri iho, ua pohehia vau i te maˈi e ua tarava noa vau i nia i te roi tau taime. I to ˈu maitairaa mai, ua imi atura vau i te tahi parau e taio na roto i te fare ia ore au ia faaea noa. Ua haamanaˈo atura vau i na vea e piti i roto i te afata ahu e ua haamata ˈtura vau i te tuatapapa i te reira.” Ua taa ia ˈna i reira iho e teie te parau mau.
I to Monica oraraa mai, ua ani oia i ta ˈna tane o Eugene, ia imi i te ohipa na nia i te anavai Pomeroon ia nehenehe oia e farerei i te taata o tei horoa mai i te mau vea. Ua farii o Eugene teie râ ua noaa noa mai ta ˈna ohipa i roto i te hoê vahi faaapu na te pae o te Pomeroon no te hoê hebedoma, mai te monire e tae atu i te mahana piti i te avatea.
I te taeraa i taua mahana maa ra, aitâ i itehia mai ia Monica te taata o tei horoa mai i te mau vea. I te avatea, ua ani atura oia i ta ˈna tane mai te peu e e nehenehe raua e hǒe ma te apee i te nanuraa pape e tae roa ˈtu i Charity no te maimi i te “taata Pare Tiairaa.” I to ˈna faaearaa i te paraparau, ua faaroo aˈera raua i te taahiraa avae i nia i te eˈa haereraa taata e ua ite atura raua i te mata ataata o te hoê tuahine o te haere maira e pûpû i te mau vea apî. “Tei roto anei oe i te mau taata a te Pare Tiairaa?” o ta Monica ïa i ani atu. No te rahi o te mau uiraa o tei uihia mai i muri iho, ua tia ˈtura i taua tuahine ra ia hoˈi atu i te pahi ra no te tii i te tahi apiti. O vai hoi ïa? O te taeae McAlman ïa!
Ua faanahohia ˈtura te hoê haapiiraa bibilia na roto i te rata. Aita i maoro i muri iho, ua hapono atura o Monica i te hoê rata ia iritihia o ˈna i te Ekalesia no Beretane. Ei pahonoraa, ua faatae maira te perepitero i te hoê poroi: “Eiaha e faaroo atu i te mau Ite. Mea papaˈu roa to ratou ite no nia i te Bibilia. E haere mai au e paraparau ia oe.” E tae roa mai i teie mahana, aitâ te perepitero i faura mai atura. I roto i te area taime, ua bapetizo o Monica i te matahiti 1975. Hoê matahiti i muri iho, ua bapetizo atoa ta ˈna tane, o te piihia ma te here e Papa Eugene e te mau taeae, i muri aˈe i to ˈna tuatapapa-maite-raa i te mau Papai. (Ohipa 17:10, 11) Noa ˈtu e te faaea ra raua e 12 hora te atea na nia i te vaa i te amuiraa fatata roa ˈˈe i Charity, e feia poro itoito raua no te Basileia e tae roa mai i teie mahana.
Te mau tere mitionare i roto i te fenua
I te mau matahiti i mairi aˈenei, ua faanaho te Taiete Watch Tower i te mau tere mitionare tamau i roto i te fenua. Na roto i te ravea o te mau pahi matini, ua tamata te feia o tei ineine i te haere i te oaoaraa o te afairaa ˈtu i te parau apî maitai i te feia e ora ra i roto i te mau vahi paruruhia marite-inidia e i roto i te mau vahi moemoe e te mau oire rii faaapu na nia i te mau eˈa pape e taea-roa-hia i roto i te fenua. Ei mau pionie i roto i te auraa mau o teie parau, ua fanaˈo ratou i te haamaitairaa taa ê e afai atu i te ‘iˈoa faaora o Iehova’ na teie mau vahi atea no te taime matamua roa. (Roma 10:13-15) Ua titauhia te mau taeae ia faaruru i te mau haafifiraa, i te tahi mau taime, te mau tere pahi na nia i te mau eˈa pape e toru mahana taatoa no te tapae atu i teie mau vahi. Mea hoona râ te mau haamauruururaa.
Ua farereihia te hoê taurearea, taata faaroo Penetekose e ora ra i pihai iho i te vahi faaearaa o te oire iti no Kwebanna i nia i te Anavai Waini, i roto i te tere mitionare matamua i taua vahi ra i te avaˈe tiurai 1991. I te tere i muri iho i te avaˈe atopa, ua haamatahia ˈtura te hoê haapiiraa bibilia. A tahi ra oia a ite ai i roto i ta ˈna iho Bibilia e o Iehova te iˈoa o te Atua, e ere o Iesu te Mana Hope, e aita te haapiiraa no te Toru Tahi i niuhia i nia i te mau Papai. (Salamo 83:18; Korinetia 1, 11:3) No to ˈna oaoa rahi, i te revaraa te mau taeae, ua haaputuputu aˈera oia i te tahi feia faaroo Penetekose e ua haamata ˈtura oia i te faaite i roto i ta ratou iho Bibilia i te parau mau no nia i te Atua ra o Iehova e o Iesu Mesia. I to te pae rahi farii-ore-raa i te parau mau, ua faaoti ihora oia e ua tae i te taime no te iriti ia ˈna i te ekalesia e no te haere mai i rapae ia “Babulonia rahi.” (Apokalupo 18:2, 4) I to te mau taeae hoˈiraa mai e farerei ia ˈna i te avaˈe febuare 1992, ua faaite atura oia i te ohipa i tupu e ua na ô atu oia e: “Te hinaaro nei au e haere na muri ia outou. Te hinaaro nei au e riro ei Ite no Iehova. Te hinaaro nei au e haapii i te parau mau i te taata!”
E tauturu teie mau huru tupuraa i te mau taeae ia tamau noa i roto i teie ohipa fifi. E tia i te feia e rave nei i te mau tere mitionare ia haapae i te nahonaho-maitai-raa o to ratou fare, e faaruru i te mau maˈi mai te malaria, e e faaoromai i te mau atâtaraa o te oraraa i roto i te ururaau. Teie râ, te rave atoa nei te feia e faaea i te fare i te mau haapaeraa. E moemoe te mau utuafare i te feia e herehia e ratou, i te tahi mau taime, e rave rahi mau hebedoma te maoro. E tia i te mau amuiraa ia haere i mua noa ˈtu e aita ta ratou mau matahiapo e te tahi atu mau taurearea e, i te tahi mau taime, hoê noa taeae te faaea mai no te haapao i te mau hinaaro o te amuiraa. Auê râ te oaoa e te faaitoitoraa e noaa mai ia faaroo anaˈe te amuiraa i te mau aamu putapû ia hoˈi mai ratou! Mea iti roa te mau haapaeraa ia faaauhia i te hoona e noaa mai.
Te fanaˈo nei te feia poro i te Basileia o te teretere na nia i te mau pape rarahi no Guyana e te parau apî maitai i te hoê huru tupuraa otahi roa. I pihai iho i to ratou mau hoa rave ohipa na te ao nei, te pûpû nei ratou ma te itoito e te aau tae ‘i te tusia ra i te haamaitai i te Atua, oia hoi ta te vaha nei, i te haamaitairaa i to ˈna ra iˈoa.’—Hebera 13:15.
[Nota i raro i te api]
a O Guiana Beretane na mua ˈˈe, ua tauihia te iˈoa ei Guyana i muri aˈe i to te fenua tiamâraa mai i te fenua Beretane i te matahiti 1966 ra.
[Hohoˈa fenua i te api 24]
HONDURAS
NICARAGUA
COSTA RICA
PANAMA
VENEZUELA
COLOMBIA
GUYANA
SURINAME
GUIANA FARANI
BERESILIA
BOLIVIA
MOANA ATARANITITA
[Hohoˈa i te api 26, 27]
Aui: Pororaa i te mahana matete
I nia: Faaiteraa i te parau apî maitai i nia i te Anavai Demerara
I nia pae atau: Pǔpǔ mitionare e hǒe ra no te hoˈi atu i te puhaparaa