Te avaava e te mau upoo faatere haapaoraa
HAU ATU i te 115 matahiti i teie nei, ua papai te taote ra o John Cowan i te hoê buka oia hoi Te puhipuhiraa i te avaava e te viivii ore, te peu mâ e te oraora-maitai-raa (beretane). Ia au i tei haapiihia mai no nia i te mau faahopearaa iino o te avaava i te mau matahiti i mairi aˈenei, ua riro ta ˈna mau faataaraa no nia i te puhipuhiraa i te avaava e te mau upoo faatere haapaoraa ei mau faaiteraa atea e ua tano roa no te taata e titau ra e tavini i te Atua i teie mahana. I te pene 4, no nia i te faahopearaa o te puhipuhiraa i te avaava i te pae morare, teie ta te taote Cowan i faahiti:
“Mai te peu e mea ino te puhipuhiraa i te avaava no te tino—mai tei haapapu-maitai-hia—mea papu atoa ïa e mea ino i te pae morare; inaha teie hoi te ture i te pae rapaauraa ra ‘te mea e haaviivii aore ra e faaino i te tino, te haaviivii atoa ra ïa i te mau uaua uira, e tapae roa ˈtu i nia i te roro, e tae noa ˈtu i te feruriraa.’ Te feruriraa o te hoê taata—to ˈna mau manaˈo, to ˈna mau huru, ta ˈna mau ohipa, ua taaihia ïa e ta ˈna huru faaohiparaa aore ra faainoraa i to ˈna tino. Te avaava, to ˈna iˈoa e ta ˈna mau ohipa, e taoˈa repo ïa, e—noa ˈtu e aita e taiohia te faainoraa o ta ˈna e faatupu ra—nafea te mau hinaaro e te mau ohipa mâ, viivii ore, tia, e morare, e tupu mai aore ra e tupu i te rahi i roto i te feruriraa. E nehenehe anei tatou e feruri—mai te peu noa ˈtu e e nehenehe teie manaˈo e faahitihia—i te Mesia, i roto i To ˈna oraraa hau roa i te maitai i nia i te fenua—o tei haapii e o tei poro i te viivii ore, te peu mâ, te here e te aroha—i te puhipuhiraa, i te hutiraa, e te ǎuǎuraa i te avaava. E ere anei teie manaˈo i te mea faufau? E inaha hoi, te haaviivii nei te mau tiaau—te mau pǐpǐ, te feia poro, e te feia tatara i Ta ˈna mau ture e ta ˈna mau haapiiraa—i to ratou tino e te porao nei i to ratou nephe e teie aihere repo e te taero. E nehenehe anei teie mau taata, aore ra te feia e pee ra ia ratou, e ora i te hoê oraraa e au i to te Mesia ra—oia hoi te hoê oraraa teitei e te morare? Te manaˈo nei au e aita.
“A tamata na, mai te peu e e nehenehe ta outou, i te feruri i te hoê taata arapoa nui, te hoê taata inu hua i te uaina, aore ra te hoê taa puhipuhi avaava, ma te faatuea e te moˈaraa o te mafatu? Mea tia ore roa, mea hairiiri, e mea faufau teie huru faatuearaa manaˈo. Mai ta te mau hiaai o te tino e te mau hinaaro navenave e riro ei mea viivii, e faufau-atoa-hia te huru taata no roto ra, te natura morare. Eita te feruriraa viivii ore, e eita ta ˈna, e nehenehe e parahi i roto i te hoê tino repo. Te vai ra te hoê taairaa tumu i rotopu i te mea materia e te mea varua, inaha, te huru o te tahi ra, o to te tahi atoa ïa huru. Te hoê orometua faaroo e te hoê tîtî no te avaava . . . E nehenehe oia e parau, ma te huna ore e te haavare ore, e ua riro te puhipuhiraa i te avaava ei peu au ore, ino i te pae morare; teie râ, te vai ra paha i roto ia ˈna te hoê hinaaro, te hoê ture i roto i to ˈna mau melo, e ere i te mea natura, o te turai ia ˈna ia haamâha i te hiaai ia rave noâ i teie peu, e e nehenehe teie ture e ere i te mea natura e riro ei mea puai aˈe i to ˈna feruriraa e to ˈna haava manaˈo natura. E ere anei te puhipuhiraa i te avaava i te hoê ofatiraa papu o te hoê ture a te Atua i nanaˈohia i roto i to tatou tino? E ere anei te hoê patoiraa i te hoê ture a te Atua i te hoê hapa e te hoê hara? E mai te peu e te ora noa ra te hoê taata ma te ofati i te hoê o te mau ture a te Atua, eita anei oia e hema ohie noa i te ofatiraa i te tahi atu mau ture? E i te pae hopea, nafea te hoê taata e nehenehe ai e tia mai ei orometua morare, o te faaitoito hoi na roto i to ˈna iho haerea, i to ˈna mau taata-tupu ia pee i te hoê oraraa o te ofati tamau i te mau ture o to ˈna tino?”