Te hoê taata ite
“TE ITE na hoi outou, e au mau taeae, i to outou [pii]raahia, e aita rea e taata paari i te haapaoraa i te tino nei, aita rea e taata mana, aita rea e taata teitei fanau i parauhia.” (Korinetia 1, 1:26) Mai ta teie mau parau e faaite ra, te vai ra te atâtaraa ia moe roa i roto i te paari o teie nei ao aore ra ia fanaˈo i te hoê tiaraa totiale teitei. E nehenehe teie mau mea e riro ei haafifiraa ia farii te hoê taata i te parau apî maitai.—Maseli 16:5; Mareko 10:25.
Noa ˈtu râ, i te anotau o Paulo, ua farii vetahi o tei riro ei feia paari i te pae tino nei i te parau mau, e hoê o taua mau taata ra, o Paulo iho ïa. Ei taata tei noaa i te ite teitei e e au ra e no roto mai oia i te hoê fetii tiaraa faufaa, ua riro o Paulo ei poro evanelia itoito rahi. Ua faaite mai ïa e e nehenehe te feia fanaˈo i roto i teie nei ao e tavini ia Iehova mai te peu e e mafatu tia to ratou. E nehenehe atoa ratou e faaohipa i te ite i noaa mai ia ratou i roto i teie nei ao no te tavini ia Iehova.—Luka 16:9.
Fanauhia i Tareso
Ua fanauhia o Paulo i Tareso, ‘e ere i te oire haehaa,’ mai ta ˈna i faataa i muri aˈe. (Ohipa 21:39) Eita e ore e i reira to ˈna haapiiraa i te mau reo ěê—e tae noa ˈtu te hoê ite hohonu o te reo Heleni—o tei riro ei faufaa rahi i roto i ta ˈna taviniraa mitionare. I to ˈna oraraa i Tareso, ua tuatapapa o Paulo, eiaha noa i te mau peu ati Iuda, oia atoa râ te ihotumu a te mau nunaa ěê, e ite hoi teie ta ˈna i faaohipa i te mau matahiti i muri iho ei aposetolo no te mau nunaa. Ua ite oia nafea ia tufa i te parau mau na roto i te hoê ravea e taa ia ratou. (Korinetia 1, 9:21) Ei hiˈoraa, a tuatapapa na i ta ˈna oreroraa parau i mua i te feia no Ateno i roto i te Ohipa pene 17. I reira, ua vauvau oia ma te aravihi i te mau faahitiraa parau no roto mai i te haapaoraa no Ateno e tae noa ˈtu te hoê manaˈo a te hoê o ta ratou mau rohipehe i roto i ta ˈna faataaraa i te parau mau.
E taata tivila Roma
Ua fanaˈo atoa o Paulo i te tahi atu faufaa no teie nei ao. E taata tivila Roma oia, e ua faaohipa atoa oia i te reira no te faahaereraa i te parau apî maitai i mua. I Philipi, ua rutuhia e ua tapeahia o ˈna e to ˈna mau hoa i roto i te fare auri ma te ore i haavahia. Aita te ture e faatia ra e ia na-reira-hia te hoê taata tivila Roma, e i to Paulo faaiteraa i teie ohipa i te mau tia mana, ua faatia ihora ratou e ia faaea mai oia e ia tavini oia i te amuiraa hou oia e reva ˈi no to ˈna tere i muri iho.—Ohipa 16:37-40.
I muri iho, i to ˈna tiaraa ˈtu i mua i te tavana ra o Phesito, ua faaohipa o Paulo i to ˈna tiaraa tivila Roma ia afaihia oia i mua ia Kaisara. Ua rave atura oia i te hoê parururaa o te parau apî maitai i mua i te mana teitei roa ˈˈe o te Hau emepera no Roma.—Ohipa 25:11, 12; Philipi 1:7.
Ua haapii o Paulo i te hoê toroa o tei tauturu ia ˈna i muri aˈe. Ua haapiihia o ˈna ia hamani i te ie, eita e ore na to ˈna metua tane i haapii ia ˈna. Auaa te reira, ua nehenehe oia e turu ia ˈna iho i roto i te taviniraa ia iti anaˈe te moni. (Ohipa 18:1-3) Ua fanaˈo atoa oia i te hoê haapiiraa hohonu i te pae faaroo. Ua paari oia ei “Pharisea . . . , e e tamaiti hoi na te Pharisea.” (Ohipa 23:6) Oia mau, ua haapiihia oia i te avae iho o Gamaliela, hoê o te mau orometua ati Iuda tuiroo roa ˈˈe. (Ohipa 22:3) Te faaite ra teie huru ite, te nehenehe paha e faaauhia i te faito haapiiraa tuatoru i teie mahana, e no roto mai oia i te hoê utuafare fetii tiaraa faufaa.
Te hiˈoraa e tano
Maoti te vahi no reira mai o Paulo e te haapiiraa o ta ˈna i fanaˈo, e tiaraa hanahana mau te nehenehe e noaa mai ia ˈna i roto i te faaroo ati Iuda. E nehenehe oia e fanaˈo i te manuïa rahi. Teie râ, i to ˈna fariiraa e o Iesu te Mesia, ua taui roa ˈˈera o Paulo i ta ˈna mau tapao. Ia ˈna i papai atu i to Philipi, ua faahiti oia i te tahi o ta ˈna mau faufaa no mutaa ihora i roto i teie nei ao, i te na ôraa e: “O taua mau mea taoˈa na ˈu ra, o ta ˈu ïa i faariro ei mea faufaa ore i te Mesia nei. Oia mau ïa mea faufaa ore atoa te mau mea atoa nei ia ˈu, i te maitai rahi ra i te ite i te Mesia i tau Fatu ra ia Iesu.”—Philipi 3:7, 8.
Aita teie taata ite i hiˈo i muri ma te nounou i te mea o ta ˈna e nehenehe e rave maoti teie ite no teie nei ao; aita oia i faaohipa i to ˈna ‘ite rahi’ no te faahaehaa ia vetahi ê. (Ohipa 26:24; Korinetia 1, 2:1-4) Maoti râ, ma te tuu i to ˈna tiaturi taatoa i roto i te Atua ra o Iehova, ua faahiti oia i ta ˈna mau titauraa tahito ra, i te na ôraa e: “I te haamoeraa i te mau mea i muri ra, e te titauraa ˈtu hoi i tei mua, te nenei tia ˈtu nei au i te tapao, ia noaa te berabeio i te parauraa a te Atua no nia maira i te Mesia nei ia Iesu.” (Philipi 3:13, 14) Ua haafaufaa rahi o Paulo i te mau taoˈa i te pae varua.
Noa ˈtu râ, ua faaohipa o Paulo i te ite i noaa mai ia ˈna na mua ˈtu i roto i te taviniraa a Iehova. Ia ˈna i parau no nia i te mau ati Iuda e, “o vau te ite ia ratou, e itoito to ratou i ta te Atua,” te faahiti ra oia i te mea o ta ˈna iho i farerei. (Roma 10:2) Ei Pharisea haapao, e itoito mau to ˈna no te Atua e no te mau Papai. I muri aˈe i to Paulo riroraa mai ei kerisetiano, ua turuhia mai to ˈna itoito e te ite papu, e ua nehenehe oia e faaohipa i te haapiiraa i noaa mai ia ˈna na mua ˈˈe no te hoê tapao tia. Ei hiˈoraa, i roto i te buka Hebera, ua faaohipa oia i to ˈna ite hohonu no nia i te aamu Iseraela e te haamoriraa i te hiero no te haapapu i te tiaraa teitei aˈe o te faanahoraa kerisetiano.
I teie mahana, te farii nei vetahi tei noaa ia ratou te paari i te pae tino, i te parau apî maitai. Ua farii te mau taata no te mau huru faito ite atoa, e tae noa ˈtu te mau melo no roto i te mau toroa e te mau ohipa atoa, i te parau mau e ua faaohipa ratou i te ite i noaa mai ia ratou i roto i te taviniraa a Iehova. Noa ˈtu râ, noa ˈtu eaha te haapiiraa o teie nei ao o ta ratou i fanaˈo, eita e moehia i te mau kerisetiano e, o te mau ite pae varua te mea faufaa roa ˈˈe. Te reira “te mau mea i hau i te maitai” no te mea e nehenehe te reira e aratai ia tatou i te ora mure ore.—Philipi 1:10.