Ua taio anei outou i te hoo?
“EAHA! Eita oe e farii i teie aniraa faahiahia mau?” Mea fifi roa na te paoti ohipa ia tiaturi i te parau o ta ˈna i faaroo iho nei. Ua patoi mai to ˈna mono, te hoê vahine tei faaturahia no to ˈna aravihi e to ˈna haerea maitai, i te hoê aniraa ia haere e haapii i te fenua ěê e piti matahiti ma te aufauhia te mau haamâuˈaraa atoa e te taiete. No te aha hoi oia i patoi ai?
Ua faataa taua vahine ra e, mai te peu e e farii oia i teie aniraa, e tia ïa ia ˈna ia faataa ê i ta ˈna tane e ta ˈna e piti tamarii e piti matahiti te maoro. E mihi oia ia ratou. Hau atu râ, eita o ˈna e haapao i ta ˈna mau hopoia titauhia e te Atua ei vahine e ei metua vahine. Mea teimaha roa ïa te hoo e titauhia ra i te pae no te mau manaˈo hohonu e te pae varua. No reira, i muri aˈe i to ˈna taioraa i te hoo, ua faaoti aˈera oia e patoi i teie aniraa.
Eaha ïa ta outou e faaoti mai te peu e o outou aˈe tera? Mea papu maitai e eita te mau taata atoa e farii i te faaotiraa ta teie vahine kerisetiano i rave. Peneiaˈe e manaˈo vetahi, mai to ˈna mau hoa rave ohipa, e ua erehia oia i te hoê ravea faahiahia roa no te faahaere i ta ˈna toroa i mua. E pari atoa paha vetahi ia ˈna i te mea e aita o ˈna e feruri ra i te oraraa o to ˈna utuafare no a muri aˈe, inaha, e mairi oioi noa hoi e piti matahiti. Tera râ, aita o ˈna i rave i te hoê faaotiraa ru noa. Ua niuhia teie faaotiraa ta ˈna i nia i te feruriraa papu e te mau faaueraa tumu ite-atea-hia. Eaha ïa taua mau faaueraa ra?
Eita te maramarama e navai
Ua horoa mai te taata paari roa ˈˈe i ora aˈenei i nia i te fenua nei, o Iesu Mesia, i te hoê aveia i roto i te hoê o ta ˈna mau parabole. “O vai ïa taata i ǒ outou nei ia opua i te fare e faatia, e ore e mata na i te parahi i raro, a taio ai i te taoˈa e oti ai, i te navairaa ta ˈna taoˈa?” o ta Iesu ïa i ani. “O te haamau hoi oia i te niu, e aore aˈera i oti ia ˈna, o te na ô hoi te feia atoa i hiˈo ra i te tâhitohitoraa ia ˈna, I tamata iho nei teie nei taata i te faatia i te fare, e aore aˈenei i oti ia ˈna.”—Luka 14:28-30.
E farii pauroa tatou e e parau tano roa teie ia taio na mua i te hoo hou e faaoti ai i te rave i te tahi ohipa rahi. Ei hiˈoraa, te hoê taata e hinaaro ra e hoo mai i te hoê fare, e ru noa anei oia i te tarima i te hoê parau faaau ma te ore e hiˈopoa na mua i te tino moni e titauhia a haapapu atu ai mai te peu e e ravai anei ta ˈna moni no te aufau i te hoo? E taata maamaa ïa oia mai te peu e e na reira oia. Oia mau, mea maramarama ia taio na mua i te hoo hou e haamata ˈi i te rave i te tahi opuaraa.
Eaha ïa ta Iesu e hinaaro ra e haamatara i roto i ta ˈna parabole? Na mua noa ˈˈe oia e haamata ˈi i ta ˈna parabole, ua parau oia: “E o te ore e hopoi i to ˈna iho [pou haamauiuiraa] a pee mai ai ia ˈu, e ore ïa e tia i te pǐpǐ na ˈu.” (Luka 14:27) No reira, te faaite ra te mau irava tapiri e aita noa o Iesu e horoa ra i te hoê aˈoraa maramarama no ta tatou mau opuaraa matauhia i te mau mahana atoa. Maoti râ, te faahiti ra oia i te parau no te taioraa i te hoo ia riro tatou ei pǐpǐ na ˈna.
Na roto i ta ˈna parabole, te haamatara ra Iesu e, no te riro mai ei pǐpǐ na ˈna, e tia ia rave i te mau tauiraa e te mau haapaeraa. No te aha? No te mea te imi hua ra teie faanahoraa o te mau mea i te taoˈa materia e te turaihia ra oia e te manaˈo haapao noa ia ˈna iho. Te tapitapi nei te rahiraa o te taata i te haamâha i to ratou mau hinaaro i te pae tino, e aita roa ratou e tâuˈa nei i to ratou mau hinaaro i te pae varua aore ra to ratou mau taairaa e te Atua. (Timoteo 2, 3:1-4) Te patoi nei râ teie haerea, aore ra teie huru feruriraa, i to Iesu Mesia. Ua parau oia e: “Aita hoi te Tamaiti a te taata nei i haere mai ia tavinihia to ˈna, ei tavini râ, e ia horoa i to ˈna ora ei hoo no te taata e rave rahi.” Ua tuu oia i te faufaa rahi aˈe i nia i te mau mea i te pae varua maoti hoi i te mau mea i te pae materia ia ˈna i parau e: “No te varua te ora, aita o te tino faufaa.”—Mataio 20:28; Ioane 6:63.
No reira, ia faaue o Iesu i te feia e hinaaro ra e riro ei pǐpǐ na ˈna ia taio i te hoo, te faahiti na mua ra oia, eiaha i te mau faufaa materia, tera râ, i te mau faufaa i te pae varua. Eaha te mea faufaa roa ˈˈe no ratou, te mau taoˈa materia o teie nei ao aore ra te mau haamaitairaa i te pae varua e noaa mai ia riro ratou ei pǐpǐ na ˈna? Te reira te tumu oia i faaoti ai i muri aˈe i to ˈna vauvauraa i teie parabole e te tahi atu, e: “Oia atoa hoi outou, o tei ore i faarue i te mau mea atoa na ˈna ra, e ore atoa oia e riro ei pǐpǐ na ˈu.” (Luka 14:33) Te hinaaro ra anei e ua ineine anei te taata e opua ra e riro ei pǐpǐ na Iesu e rave i teie haapaeraa, aore ra e hoo teimaha roa anei te reira na ˈna ia aufau?
Te hoê hiˈoraa aifaito
Noa ˈtu e e horoa mai te mau taoˈa materia i te tahi mau mea maitatai o te itehia e o te noaa oioi mai, e vai maoro atu â te mau haamaitairaa no roto mai i te imiraa i te pae varua e e faatupu te reira i te mauruuru. Teie te huru feruriraa o Iesu: “Eiaha e haapue noa i te taoˈa na outou i teie nei ao, i te vahi e pau ai i te huhu e te pe, i te vahi e tomohia ˈi e e eiâhia ˈi e te eiâ; e haapue râ i te taoˈa na outou i nia i te raˈi, i te vahi e ore e pau ai i te huhu e te pe, e ore hoi te eiâ e tomo i reira a eiâ ai.” (Mataio 6:19, 20) I to tatou nei tau, na roto i te maaraaraa o te hoo, te mau topatariraa, te mau toparaa o te fare moni, e vetahi atu â, te vevehia ra e rave rahi mau taata o tei tuu i to ratou tiaturi i nia anaˈe i te mau faufaa materia. No reira te aposetolo Paulo e faaitoito ai ia tatou ‘ia haapao, eiaha i te mau mea hiˈohia ra, i te mau mea hiˈo-ore-hia râ: o te mau mea e hiˈohia nei hoi, no vaivai aˈe ïa; area te mau mea hiˈo-ore-hia ra, e tia mau â ïa i te vairaa.’ (Korinetia 2, 4:18) Nafea ïa tatou ia faaohipa i teie huru feruriraa?
E nehenehe tatou e na reira na roto i te peeraa i to tatou Hohoˈa e to tatou Hiˈoraa, o Iesu Mesia. I to ˈna oraraa i nia i te fenua nei, aita roa ˈtu oia i riro ei taata haapae i te mau mea atoa o te oraraa, inaha, ua apiti atoa ˈtu i roto i te mau oroa faaipoiporaa e te mau tamaaraa. Teie râ, ua tuu oia i te mau ohipa pae varua i nia i te parahiraa matamua. No te rave i te hinaaro o to ˈna Metua, ua ineine oia i te haapae atoa i te mau mea i parauhia te mau mea faufaa roa ˈˈe. Ua parau hoi oia e: “E ana to te alope, e tauraa to te manu o te reva; area te Tamaiti a te taata nei, aita o ˈna tuâroi.” (Luka 9:58) Ua faariro oia i te raveraa i te hinaaro o to ˈna Metua ei ohipa faufaa roa e te oaoa ia rave e ua tae roa oia i te parau ma te aau rotahi e: “Teie ta ˈu maa, o te haapao i to ˈna hinaaro o to tei tono mai ia ˈu nei, e te faaoti i ta ˈna ohipa.”—Ioane 4:34.
Ua faaite o Iesu e eaha ta ˈna e haafaufaa ra ia ˈna i patoi atu i te mau faahemaraa a Satani. Ua tamata te Diabolo i te turai ia Iesu ia faaohipa i To ˈna mana no ǒ mai i te Atua ra no To ˈna iho maitai, no te haamâha i To ˈna mau hinaaro i te pae tino, e no te fanaˈo i te roo e te hanahana o te ao nei. Ua taa maitai ia Iesu e ia noaa mai teie mau haamaitairaa atâta ra, e tia ia ˈna ia aufau i te hoê hoo rahi roa—te ereraa i te farii maitai o te Atua—te hoê hoo tei hau aˈe i ta ˈna e hinaaro ra e aufau, no te mea te haafaufaa rahi ra oia i to ˈna mau taairaa maitatai e to ˈna Metua hau atu i te mau mea atoa. No reira oia i patoi etaeta ˈi i te mau pûpûraa a Satani, ma te ore e haamarirau.—Mataio 4:1-10.
Ei mau pǐpǐ a te Mesia, e tia ia tatou ia haafaufaa i te mau mea ta to tatou Fatu i haafaufaa na. I roto i teie faanahoraa o te mau mea tei raro aˈe i te mana a Satani, e rave rahi mau mea ia hiˈo-anaˈe-hia, e horoa mai ïa i te mau haamaitairaa, tera râ, o te faaino i to tatou mau taairaa e te Atua. E nehenehe te mau ohipa mai te titauraa i te toroa teitei, te haereraa i te mau haapiiraa teitei aˈe ia noaa mai te tiaraa faahiahia, te haamatauraa i te feia e ere no roto i te parau mau, aore ra te faaôraa ˈtu i roto i te mau ohipa tapihooraa atâta, e aratai tia ˈtu i te paruparuraa o te faaroo e peneiaˈe te ereraa i te farii maitai o Iehova. E tia ia tatou ia taio maitai i te hoo ia farerei anaˈe tatou i teie mau faahemaraa.
Te paari mau e parururaa ïa
Tau matahiti i teie nei, ua fanaˈo te hoê kerisetiano apî no te hoê oire rahi i te pae Hiti Hitia o te râ, i te tahi titauraa no te haere i te fenua ěê no ta ˈna tau haapiiraa. Noa ˈtu e ua naeahia ia ˈna i te hoê faito maitai roa i te pae no te haapiiraa e te hoê ohipa aufau-maitai-hia, ua manaˈo oia e aita te reira i navai; ua titau oia e haamaitai atu â i to ˈna huru oraraa. Ua tamata to ˈna mau hoa kerisetiano i te haaferuri ia ˈna ia au i te mau irava o ta tatou i tuatapapa iho nei, aita râ oia i hinaaro e faaroo e ua rave atura oia mai ta ˈna i opua. Noa ˈtu e ua tamata oia i te tapea i to ˈna faaroo i te haamataraa, ua ere-mǎrû-noa-hia ˈtura oia i to ˈna tiaturiraa i te parau mau a te Bibilia, e ua haamata ˈtura to ˈna manaˈo i te feaa. Hoê noa matahiti i muri aˈe, ua ere-roa-hia o ˈna i to ˈna faaroo e ua parau ihora oia e te feaa ra oia no nia i te vai-mau-raa o te Atua. Oia mau, ua fanaˈo oia i te tahi mauruuru i to ˈna haereraa i mua i roto i ta ˈna haapiiraa i roto i teie nei ao. Tera râ, no te tahi hanahana poto noa, ua aufau oia i te hoê hoo teimaha roa—te ati i roohia i to ˈna faaroo e te atâtaraa ia erehia i te ora mure ore!—Timoteo 1, 1:19.
I te tahi aˈe pae, ua ooti mai te feia i patoi i te faaino i to ratou mau taairaa e te Atua i te mau haamaitairaa rahi no ǒ mai ia Iehova ra.
Teie te hiˈoraa o te hoê taurearea o te fatu ra i te hoê taiete faaunauna fare i roto i te oire i faahitihia ˈtu na. Tau avaˈe noa i muri aˈe i to ˈna haamataraa i te haapii i te Bibilia e te mau Ite no Iehova, ua faataehia mai nei te hoê aniraa anaanatae mau—e rave i te hoê ohipa faaapîraa e aufauhia e 30 000 dala marite. Teie râ, e titauhia ia ofati oia i te mau ture no nia i te paturaa fare no te faatia i te tahi fare opanihia e te ture. I te mea e ua haapii oia e e tia i te mau kerisetiano ia auraro i te ture, ua taa ia ˈna e ia farii oia i teie ohipa, e erehia oia i te farii maitai o te Atua. (Roma 13:1, 2) I muri aˈe i to ˈna feruri-maite-raa i teie ohipa, ua patoi atura oia i taua ohipa ra. Eaha tei tupu i muri iho? Ua riro teie tapao no to ˈna faaroo ei taahiraa faufaa roa i roto i to ˈna haereraa i mua i te pae varua. Hoê matahiti i muri iho, ua naeahia ia ˈna i te faito o te pûpûraa ia ˈna iho e te bapetizoraa. Ua hoo oia i ta ˈna taiete e ua rave mai oia i te tahi ohipa ia rahi atu to ˈna taime no te mau tapao i te pae varua. Te tavini nei oia ia Iehova i teie nei ma te oaoa e te itoito.
Ua taio na taurearea toopiti atoa ra i te hoo. Na te aha râ i faataa ê i ta raua faaotiraa? Te paari no ǒ mai i te Atua ra! Mea nafea? Te paari, o te aravihi ïa no te faaohipa i te ite ia au i te hoê huru raveraa o te hopoi mai i te mau haamaitairaa e vai maoro, e te paari no ǒ mai i te Atua ra, o te faaohiparaa ïa i te ite ia au i te opuaraa a te Atua no tatou nei. Noa ˈtu e ua noaa i taua na taurearea e piti nei i te tahi ite no nia i te Bibilia, ua faatupu to raua faaohiparaa i teie ite i te mau faahopearaa taa ê. Te na ô ra te buka Maseli e: “Ia ô mai te paari i roto i to aau na, e ia riro e ite ei mea maitai ia oe ra; na te haapao maitai e tiai ia oe i reira; e na te ite e faaora ia oe, ia ore oe ia hape i te eˈa o te feia parau ino ra.”—Maseli 2:10-12.
Ua riro te Parau a te Atua, te Bibilia, ei pu no te paari mau i reira tatou e fariu tamau ai ia noaa te aratairaa no te rave i te mau faaotiraa faufaa. Maoti i te pee i to tatou iho paari, e tia ia tatou ia haapao i teie aˈoraa: “E tiaturi ia Iehova ma to aau atoa ra; eiaha râ e tiaturi i to oe ihora haapao. Eiaha e haamoe ia ˈna i to oe atoa ra mau haerea; e na ˈna e faaite ia oe i to oe ra mau haerea.” (Maseli 3:5, 6) E tia ia tatou ia faaite i te haehaa e ia ineine i te farii i te aˈoraa, ia ape i te pee i te haerea tiamâ e te auraro ore o teie nei ao.
Oia mau, e ooti iho â tatou i ta tatou i ueue ra, e mea tano roa e ia amo tatou i te mau faahopearaa o te mau faaotiraa e te mau maitiraa o ta tatou e rave. (Galatia 6:7, 8) No reira a taio i te hoo hou e rave ai i te tahi opuaraa. Eiaha e vaiiho i te tahi ohipa e mea maitai ia hiˈohia, ia faaere ia outou i to outou huru i te pae varua aore ra to outou taairaa e te Atua ra o Iehova. A pure ia noaa mai te paari e te aravihi o te feruriraa no te rave i te mau faaotiraa maitatai, inaha, na te mau faaotiraa o ta outou e rave i teie nei e faataa ahiri e e ora outou aore ra e pohe outou—e a muri noa ˈtu!—A faaau e te Deuteronomi 30:19, 20.
[Hohoˈa i te api 28]
E tuu anei oia i te mau ohipa pae varua i nia i te parahiraa matamua aore ra ta ˈna toroa?