Ua haapii anei te Ekalesia matamua e e Toru Tahi te Atua?
Tuhaa 4—Afea e mea nafea te haapiiraa o te Toru Tahi i te tupuraa mai?
Ua faaite na tumu parau matamua e toru o teie anairaa e aita o Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ e aita atoa te mau Metua matamua o te Ekalesia i haapii i te Toru Tahi. (Te Pare Tiairaa o te 1 no titema 1991; 1 no febuare 1992; e 1 no eperera 1992) E tuatapapa teie tumu parau hopea e mea nafea te tooma o te Toru Tahi i te tupuraa mai e eaha e tuhaa o ta ˈna i hauti i roto i te Apooraa no Nicée i te matahiti 325 o to tatou nei tau.
I TE matahiti 325 o to tatou nei tau, ua haaputuputu te emepera roma ra o Constantin i te hoê apooraa epikopo i te oire no Nicée i Asia Iti. Te titau ra oia e faatitiaifaro i te mau aimârôraa hau ore i te pae faaroo no nia i te taairaa i rotopu i te Tamaiti a te Atua e te Atua Mana hope. No nia i te mau faahopearaa o taua apooraa ra, te na ô ra te Buka parau paari Britannica (beretane) e:
“Na Constantin iho i peretiteni i te apooraa, ma te aratai i te mau aparauraa, e na ˈna iho i faaau . . . i te tatararaa rahi e faataa ra i te taairaa o te Mesia i te Atua i roto i te irava faaroo i faaotihia e te apooraa, ‘hoê â iho [ho·mo·ouʹsi·os] e te Metua.’ . . . No to ratou mǎtaˈu i te emepera, ua tarima aˈera te mau epikopo, maoti râ e piti anaˈe, i teie irava faaroo, noa ˈtu e aita te rahiraa i farii i te reira.”1
Ua ohipa anei teie faatere etene no to ˈna mau tiaturiraa no roto i te Bibilia? Aita. Te faataa ra te buka Aamu poto o te haapiiraa kerisetiano (beretane) e: “Aita roa ˈtu o Constantin i taa noa ˈˈe i te mau tumu parau o tei faahitihia no nia i te tatararaa faaroo heleni.”2 Ua taa râ ia ˈna e te haamǎtaˈu ra taua mau aimârôraa faaroo ra i te tahoêraa o to ˈna emepera, e ua hinaaro oia e faatitiaifaro i te reira.
Ua haamau anei te reira i te haapiiraa no nia i te Toru Tahi?
Ua haamau anei te Apooraa no Nicée, aore ra ua haapapu anei oia, i te Toru Tahi ei haapiiraa na te amuiraa faaroo kerisetiano? E rave rahi o te manaˈo ra e e. Tera râ, te faaite maira te mau ohipa i tupu e e ere roa ˈtu mai te reira te huru.
Ua faataa iho â te irava faaroo i faaotihia e taua apooraa ra i te mau parau no nia i te Tamaiti a te Atua o te aratai i te mau ekalesiatiko e rave rahi ia tuu ia ˈna i nia i te hoê â faito e te Atua Metua ia au i te tahi huru hiˈoraa. Teie râ, mea anaanatae roa ia hiˈopoa e eaha te mea ta te Irava faaroo no Nicée i ore i parau. Ia au i to ˈna faataaraa matamua, te na ô ra te irava faaroo taatoa e:
“Te tiaturi nei matou i te hoê Atua, te Metua mana hope ra, te poiete o te mau mea atoa e ite-mata-hia e aore e iteahia;
“E i te hoê Fatu o Iesu Mesia, te Tamaiti a te Atua, fanauhia mai na roto i te Metua, te fanau tahi, oia hoi, mea na roto mai oia i te iho o te Metua, e Atua na roto mai i te Atua, e maramarama na roto mai i te maramarama, e Atua mau na roto mai i te Atua mau, tei fanauhia aore râ i hamanihia, hoê â iho e te Metua, na roto Ia ˈna te mau mea atoa i te faraa mai, te mau mea i nia i te raˈi e te mau mea i nia i te fenua nei, o Tei pou mai i ǒ nei, no tatou nei te taata e ia ora tatou, e ua rave maira i te tino iˈo, ua riro maira ei taata, ua mauiui e ua tia faahou mai i te toru o te mahana, ua maue atura i nia i te raˈi, e e haere mai oia no te haava i te feia ora e te feia pohe;
“E i te Varua Moˈa.”3
Te faaite ra anei teie irava faaroo e, te Metua, te Tamaiti, e te varua moˈa, e toru ïa taata i roto i te hoê Atua? Te na ô ra anei oia e teie feia tooturu hoê â ïa to ratou tiaraa mure ore, te puai, te tiaraa, e te paari? Aita. Aita roa ˈtu e itehia ra i ǒ nei i te tahi tatararaa no nia e toru feia i roto i te hoê. Aita te Irava faaroo no Nicée i haamau aore ra i haapapu i te Toru Tahi.
Te faaaifaito ra taua irava faaroo ra i te Tamaiti e te Metua i te mea e “hoê â iho to raua.” Tera râ, aita oia e faahiti ra i teie huru parau no nia i te varua moˈa. Te na ô noa ra hoi oia e “te tiaturi nei matou . . . i te Varua Moˈa.” Aita ïa e tuea ra e te haapiiraa a te amuiraa faaroo kerisetiano no nia i te Toru Tahi.
E tae noa ˈtu te pereota tumu ra “hoê â iho” (ho·mo·ouʹsi·os), aita hoi oia e haapapu ra e e tiaturi na te apooraa e hoê â tiaraa taata to te Metua e te Tamaiti. Te na ô ra te Buka parau paari katolika apî (beretane) e:
“Eita e nehenehe e parau e ua opua te Apooraa e haapapu i te tiaraa taata hoê o te iho o te Metua e te Tamaiti.”4
Noa ˈtu e ua faahiti iho â te apooraa e hoê â tiaraa taata to te Tamaiti e te Metua, aita hoi te reira e tuea ra e te hoê Toru Tahi. E piti noa hoi taata i roto i te hoê Atua, eiaha râ e toru i roto i te hoê mai ta te haapiiraa no nia i te Toru Tahi e titau ra.
“Te manaˈo o te hoê pǔpǔ iti”
I Nicée, ua tiaturi anei te rahiraa o te mau epikopo e ua aifaito te Tamaiti e te Atua? Aita, aita hoi te mau manaˈo i tuea. Ei hiˈoraa, ua vauvauhia mai te tahi manaˈo e Arius, o tei haapii e ua fa mai te Tamaiti i te hoê taime taa maitai e no reira aita ïa oia i aifaito i te Atua tera râ tei raro aˈe mai oia ia ˈna i roto i te mau tuhaa atoa. I te tahi aˈe pae, e tiaturi na o Athanase e ua aifaito te Tamaiti e te Atua ia au i te tahi hiˈoraa. E te vai aturâ vetahi mau manaˈo.
No nia i te faaotiraa a te apooraa e faariro i te Tamaiti ei hoê â iho (iho hoê) ei Atua, te faaite ra o Martin Marty e: “Te faahohoˈa ra o Nicée i te manaˈo o te hoê pǔpǔ iti; mea papu ore roa te niu e aita i fariihia e te rahiraa e ere hoi hoê â to ratou manaˈo e to te pǔpǔ a Arius.”5 Oia atoa, te na ô ra te Buka maitihia no Nicée e te mau Metua o te Ekalesia kerisetiano no muri mai ia Nicée (beretane) e “na te hoê pǔpǔ iti anaˈe i turu i te hoê haapiiraa taa maitai tei patoi atu i te tatararaa a Arius, noa ˈtu e ua naeahia i taua pǔpǔ iti ra i te tapao o ta ˈna i opua.”6 E te na ô ra te buka Aamu poto o te haapiiraa kerisetiano e:
“Te mea aore e rave rahi mau epikopo e te feia tuatapapa i te parau faaroo no te pae Hitia o te râ, i afaro, o te manaˈo ïa ta Constantin iho i tuu atu i roto i te irava faaroo, oia hoi te homoousios [“hoê â iho”], o tei riro ei tumu feiiraa i roto i te aimârôraa i tupu i muri iho i rotopu i te faaroo tumu e te hairesi.”7
I muri aˈe i te apooraa, ua tamau noa taua aimârôraa ra i roto i te roaraa o te mau matahiti. Ua au-ore-hia te feia o tei turu i te aifaitoraa i te Tamaiti e te Atua Mana hope no te hoê tau. Ei hiˈoraa, ua parau o Martin Marty no nia ia Athanase e: “Ua maraa e ua topa to ˈna roo e no te pinepine o to ˈna hopoi-ê-raahia [i te mau matahiti i muri aˈe i te apooraa], riro mai nei oia ei taata o tei haere e o tei hoˈi faahou mai.”8 Ua hopoi-ê-hia o Athanase no te mea ua patoi te feia mana politita e te ekalesia i to ˈna mau manaˈo o te faaaifaito ra i te Tamaiti e te Atua.
No reira, mea hape ia parau e ua haamau aore ra ua haapapu te Apooraa no Nicée i te matahiti 325 o to tatou nei tau, i te haapiiraa o te Toru Tahi. Aita hoi te haapiiraa o tei riro mai i muri iho te Toru Tahi, e vai ra i taua tau ra. Aita te manaˈo ra e ua riro te Atua, te Tamaiti, e te varua moˈa tataitahi ei Atua mau e hoê â to ratou faito i te pae no te mure ore, te puai, te tiaraa, e te paari, e hoê anaˈe Atua ratou—e toru feia i roto i te hoê Atua—i vauvauhia mai e taua apooraa ra e tae noa ˈtu e te mau Metua o te Ekalesia na mua ˈtu. Teie ta te buka Te Ekalesia o na senekele matamua e toru (beretane) e faataa ra:
“Aita roa ˈtu te haapiiraa matauhia o teie nei tau no nia i te Toru Tahi . . . e turuhia ra e te mau papai a Justin [Maratiri]: e e nehenehe teie manaˈo e faatano-atoa-hia i nia i te taatoaraa o te mau Metua hou ia Nicée; oia hoi, i nia i te feia papai kerisetiano atoa o na senekele e toru i muri aˈe i te fanauraahia te Mesia. Parau mau, ua faahiti ratou i te Metua, te Tamaiti, e te tohu aore ra Varua moˈa, eiaha râ na nia i te tiaraa aifaito, ei iho hoê roa, eiaha ei Toru i roto i te Hoê, mai te fariihia ra i teie nei e te feia turu i te Toru Tahi. O te tahi râ tatararaa te mea tano. Mea taa ê roa te haapiiraa a te Toru Tahi, ia au i tei faataahia e taua mau Metua ra, i te haapiiraa no teie nei tau. E parau papu maitai teie mai te tahi atu tupuraa i roto i te aamu o te mau manaˈo o te taata.”
“Te titau atu nei matou i te tahi taata ia faaite mai i te hoê noa ˈˈe taata papai tiaraa faufaa, i roto i na senekele matamua e toru, o tei tiaturi na i teie haapiiraa [no te Toru Tahi] ia au i te tatararaa o teie nei tau.”9
E tuhaa faufaa roa râ to Nicée. Ua iriti oia i te uputa ia fariihia e ua aifaito te Tamaiti i te Metua, o tei faaineine hoi i te eˈa no te Toru Tahi e fa mai a muri aˈe. Te tapao ra te buka Senekele piti o te faaroo tumu (beretane) a J. A. Buckley, e:
“E tae roa mai i te hopea o te senekele piti, ua tahoê noâ te Ekalesia tumu i nia i te hoê anaˈe tatararaa; ua farii paatoa ratou i te tiaraa hau aˈe o te Metua. Ua faariro ratou paatoa i te Atua Metua Mana hope mai te mea e o ˈna anaˈe tei hau aˈe, te aueue ore, aore e tia ia faaitehia, e aita to ˈna e haamataraa. . . .
“I te mairiraa o taua feia papai e te feia aratai o te senekele piti, ua hee mǎrû noa ˈtura te Ekalesia . . . ma te papu râ i nia i te faito . . . i naeahia i te Apooraa no Nicée, te naearaahia te vahi hopea o taua ino-mǎrû-noa-raa o te faaroo tumu ra. I reira, ua faahepo aˈera te hoê pǔpǔ iti taata manaˈo puai, i to ˈna hairesi i nia i te hoê pǔpǔ rahi o tei faatia noa, e maoti te turu a te mau mana toroa politita, ua faahema ratou, ua rama e ua haamǎtaˈu ratou i te feia o tei tutava ia ore to ratou faaroo tumu e te viivii ore ia poraohia.”10
Te Apooraa no Kotatinopoli
I te matahiti 381 o to tatou nei tau, ua haapapu te Apooraa no Kotatinopoli i te Irava faaroo no Nicée. E ua anoi atoa ˈtu i te tahi mea apî. Ua pii aˈera oia i te varua moˈa e “Fatu” e e “tumu no te ora.” Te faaite ra te irava faaroo faaapîhia o te matahiti 381 o to tatou nei tau (o te faaohipahia ra i roto i te mau ekalesia i teie mahana e o tei parauhia “te Irava faaroo no Nicée”) e ua piri roa te amuiraa faaroo kerisetiano i te taime e faataa ˈi oia i te tooma hope roa a te Toru Tahi. Teie râ, aita atoa teie apooraa i faahope roa i teie haapiiraa. Te farii ra te Buka parau paari katolika apî e:
“Mea anaanatae ia ite e e 60 matahiti i muri aˈe ia Nicée I, ua haapae te Apooraa no Kotatinopoli I [381 o to tatou nei tau] i te tatararaa a te homoousios no nia i te tiaraa atua o te Varua Moˈa.”11
“Ua feaa te feia tuatapapa parau i mua i te paruparu o te faataaraa o teie irava faaroo; ei hiˈoraa, to ˈna haapaeraa i te faaohipa i te parau homoousios no te Varua Moˈa ei hoê â iho e te Metua e te Tamaiti.”12
Te farii ra teie buka parau paari e: “Aita te parau homoousios e itehia ra i roto i te Papai.”13 Aita, aita te Bibilia e faaohipa ra i taua parau ra no te varua moˈa e aita atoa no te Tamaiti ei iho hoê e te Atua. E parau teie aore roa to roto i te Bibilia o tei aratai tia ˈtu i te haapiiraa aore atoa to roto i te Bibilia, o tei patoi hoi i te Bibilia, no nia i te Toru Tahi.
I muri aˈe atoa ia Kotatinopoli, ua mairi te mau senekele hou te Toru Tahi e fariihia ˈi na roto i te amuiraa faaroo kerisetiano. Te faaite ra te Buka parau paari katolika apî e: “I te pae Tooa o te râ . . . e au ra e ua mamû noa te pae rahi no nia ia Kotatinopoli I e ta ˈna ra irava faaroo.”14 Te faaite ra teie buka e aita te irava faaroo a te apooraa i fariihia e te taatoaraa i te pae Tooa o te râ e tae roa mai i te senekele hitu aore ra te vau.
Te farii atoa ra te feia tuatapapa parau e e ere na Athanase i papai i te Irava faaroo a Athanase, te faahiti-pinepine-hia ra ei tatararaa tumu no te turu i te Toru Tahi, na te hoê râ taata papai taa-ore-hia no muri iho roa mai. Te faataa ra Te Buka parau paari Britannica apî (beretane) e:
“Aita te irava faaroo i itehia e te Ekalesia no Hitia o te râ hou te senekele 12. Mai te senekele 17 mai â, te farii ra te feia tuatapapa bibilia e aita te Irava faaroo a Athanase i papaihia e Athanase (tei pohe i te matahiti 373), eita râ e ore e ua papaihia i Farani apatoa i te senekele 5. . . . E au ra e ua parare na mua te irava faaroo i Farani apatoa e i Paniora i te mau senekele 6 e te 7. Ua faaohipahia oia i roto i te lituria a te ekalesia i Helemani i te senekele 9 e tau taime i muri aˈe i Roma..”15
Mea nafea oia i te tupuraa mai
Ua haamata te haapiiraa no te Toru Tahi i to ˈna tupuraa mǎrû i roto i te roaraa o te mau senekele. Ua anoi mǎrû noa mai te mau manaˈo toru tahi a te mau philosopho Heleni mai ia Platon, o tei ora e rave rahi senekele na mua ˈˈe i te Mesia, i roto i te mau haapiiraa a te ekalesia. Mai ta te buka Te Ekalesia o na senekele matamua e toru e parau ra:
“Te haapapu nei matou e ua fa mǎrû noa mai te haapiiraa no te Toru Tahi i muri iho roa mai; e e ere roa ˈtu oia no roto mai i te mau Papai ati Iuda e kerisetiano; e ua tupu mai oia e ua anoihia oia i roto i te kerisetianoraa, maoti te mau Metua turu ia Platon; e i te tau o Justin, e i muri iho roa mai, ua haapiihia e e natura ê to te Tamaiti e e tiaraa haehaa aˈe to ˈna; e o te hohoˈa papu ore matamua anaˈe o te Toru Tahi o tei fa mai i taua tau ra.”16
Na mua ˈtu ia Platon, ua parare roa te mau atua toru tahi i Babulonia e i Aiphiti. E na roto i te mau tutavaraa a te mau ekalesiatiko no te ume mai i te feia tiaturi ore no te ao roma, ua anoihia ˈtura vetahi o taua mau manaˈo ra i roto i te kerisetianoraa. Ua aratai atura te reira i te fariiraa i te tiaturiraa e ua aifaito te Tamaiti e te varua moˈa i te Metua.a
Aita atoa te parau ra “Toru Tahi” i farii-oioi-noa-hia. I te pae hopea o te senekele piti to Théophile, epikopo no Anetiohia i Turia, papairaa na roto i te reo Heleni e to ˈna faahitiraa i te parau tri·asʹ, oia hoi te auraa “tootoru” aore ra “toru tahi.” I muri iho, ua faahiti aˈera te taata papai Latino ra o Tertullien i Carthage, Afirika Apatoerau, i roto i ta ˈna mau papai i te parau trinitas, oia hoi te auraa “toru tahi.”b Aita râ te parau ra tri·asʹ e itehia ra i roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano tei faauruahia, e aita te parau ra trinitas e itehia ra i roto i te tatararaa Latino a te Bibilia tei piihia te Vulgate. Aita hoê o teie nau parau no roto i te Bibilia. Area ra, ua anoihia te parau ra “Toru Tahi,” niuhia i nia i te mau haapiiraa etene, i roto i te mau papai a te mau ekalesia e i muri aˈe i te senekele maha, ua riro maira ei tuhaa no ta ratou tooma.
Aita ïa te feia tuatapapa parau i tuatapapa maite i te Bibilia no te ite ahiri e te haapii ra oia i teie nei tatararaa. Maoti râ, na te mana a te ao e a te haapaoraa i faatupu i taua haapiiraa nei. I roto i te buka Te parau tutuu kerisetiano (beretane), te huti ra te taata papai ra o Jaroslav Pelikan i te ara-maite-raa i nia i “te mau tuhaa tuea ore i te parau faaroo i roto i taua aparauraa ra, e rave rahi tei ineine i te na nia iho noa i te tuatapapa i to ˈna faahopearaa, ma te patoihia mai e te tahi atu mau mana hoê â puai. Mea pinepine te haapiiraa i te haafifihia—aore ra i te faatupuhia—e te mau huru raveraa a te ekalesia e te mau peapea i rotopu i te taata.”17 Ua papai te hoê orometua haapii no Yale, o E. Washburn Hopkins, e: “Na te mau huru raveraa politita a te ekalesia i faatia i te tatararaa tumu hopea o te toru tahi.”18
Mea papu ore roa te haapiiraa no nia i te Toru Tahi ia faaauhia i te haapiiraa ohie roa a te Bibilia no nia i te Atua tiaraa hau aˈe e aita ˈtu mai ia ˈna ra! Mai ta te Atua e parau ra, “o vai ta outou e faaau mai ia ˈu, ia au ia ˈu? e faafaito outou ia ˈu ia vai, ia faito mâua?”—Isaia 46:5.
Te faahohoˈa ra o ˈna i te aha
Eaha ta te tupu-mǎrû-noa-raa mai te manaˈo no nia i te Toru Tahi e faahohoˈa ra? Ua riro hoi te reira ei tuhaa no te faarueraa i te kerisetianoraa mau ta Iesu i tohu mai. (Mataio 13:24-43) Ua tohu atoa mai te aposetolo Paulo i te ohipa apotata e tupu a muri aˈe:
“E tupu hoi te tau e ore ratou e farii ai i te parau mau; no te anoenoe râ o to ratou taria, e haaputu noa mai ratou i te orometua e au i to ratou iho ra hinaaro, E opai atu hoi i to ratou taria i te parau mau, a fariu mai ai i te mau fabula.”—Timoteo 2, 4:3, 4, Tatararaa V.C.J.S.
Hoê o taua mau fabula ra, o te haapiiraa ïa no nia i te Toru Tahi. Teie vetahi atu mau fabula e ere roa ˈtu no roto i te kerisetianoraa o tei tupu mai i roto i te roaraa o te tau: te pohe-ore-raa o te nephe taata nei, te vahi tamâraa hara, te po limepo, e te haamauiuiraa mure ore i roto i te poauahi.
Eaha ˈtura ïa te haapiiraa no nia i te Toru Tahi? O te hoê ïa haapiiraa etene e faahua kerisetiano ra. Ua faatupuhia oia e Satani no te haavare i te taata, ia feaa to ratou manaˈo no nia i te Atua e ia faariro ratou ia ˈna ei miterio. Ua turai atoa te reira ia ratou ia farii i te mau manaˈo faaroo haavare e te mau peu hape.
“I ta ratou i faahotu mai”
I roto i te Mataio 7:15-19, ua parau o Iesu e e nehenehe e faataa i te haapaoraa hape i te haapaoraa mau na roto i teie ravea:
“E ara râ i te orometua haavare, o tei haere mai ia outou ma te huru o te mamoe ra, area o roto ra, e luko taehae ïa. E ite outou ia ratou i to ratou hoturaa, no nia anei te vine i te tataramoa i te pafairaa mai; e te suke no nia anei i te motuu? E faahotu mai te mau raau maitatai atoa i te huero maitai, e te mau raau iino ra, e faahotu mai ïa i te huero ino. . . . Te mau raau atoa aore i faahotu mai i te huero maitai ra, e tâpûhia ïa e e hurihia i roto i te auahi.”
E rave anaˈe na i te hoê hiˈoraa. Ua parau o Iesu i roto i te Ioane 13:35: “O te mea teie e ite ai te taata atoa e, e pǐpǐ outou na ˈu, ia [here] outou ia outou iho.” Oia atoa, i roto i te Ioane 1, 4:20 e Ioa 1, 4:21, te faaite ra te Parau i faauruahia mai e te Atua e:
“Ia parau te hoê taata e, Te hinaaro nei au i te Atua; e aore oia i aroha i tana taeae, e haavare oia: o tei ore i aroha i tana taeae tei hiˈohia e ana ra, eaha e tia ˈi ia ˈna ia hinaaro i te Atua, tei ore i hiˈohia e ana ra? Teie hoi ta tatou parau i noaa mai ia ˈna ra, E o tei hinaaro i te Atua ra, ia aroha oia i to ˈna ra taeae.”
A faaau na i te faaueraa tumu e e tia i te mau kerisetiano mau ia here i te tahi e te tahi i te ohipa i tupu i roto i na tamaˈi rahi e piti o teie senekele, e tae noa ˈtu i te tahi atu mau aroraa. Ua tia mai te feia no te hoê â haapaoraa a te amuiraa faaroo kerisetiano i nia i te tahua aroraa e ua taparahi te tahi e te tahi no te mea e ere hoê â to ratou fenua aiˈa. Ua tau na pae taitahi e e kerisetiano oia, e ua turuhia na pae taitahi e te mau raatiraa faaroo, ma te pii e te turu maira te Atua i to ratou pae. Ua riro teie taparahiraa tera “kerisetiano” i te tahi “kerisetiano” ei hotu ino. Ua ofati te reira i te here kerisetiano, e ua haapae atoa i te mau ture a te Atua.—A hiˈo atoa Ioane 1, 3:10-12.
Te mahana haavaraa
Ua faatupu atura te faarueraa i te kerisetianoraa eiaha noa i te mau tiaturiraa paieti ore, mai te haapiiraa no nia i te Toru Tahi, oia atoa râ i te mau peu paieti ore. Te vai nei râ te hoê mahana haavaraa, inaha ua parau o Iesu e: “Te mau raau atoa aore i faahotu mai i te huero maitai ra, e tâpûhia ïa e e hurihia i roto i te auahi.” No reira te Parau a te Atua e faaue ai e:
“A haere ê mai na outou i rapae [i te haapaoraa hape], e au mau taata e, ia ore outou ia riro ei rave atoa i ta ˈna ra mau hara, ia ore outou ia pohe atoa i to ˈna ra mau pohe. Ua taea hoi te raˈi i ta ˈna ra mau hara, e ua manaˈo te Atua i ta ˈna ra mau parau-tia ore.”—Apokalupo 18:4, 5.
Fatata roa te Atua i te ‘tuu i roto i te mafatu’ o te mau tia mana politita ia fariu atu i nia i te haapaoraa hape. “E pau oia ia ratou i te haru, e . . . e amu i to ˈna tino, e e tutui ia ˈna i te auahi.” (Apokalupo 17:16, 17) E haamouhia te haapaoraa hape e ta ˈna mau haapiiraa philosopho etene no nia i te Atua, e a muri noa ˈtu. Inaha, e na ô atu te Atua i te feia e rave i te haapaoraa hape mai ta Iesu i parau i to ˈna ra tau: “To outou utuafare e tuuhia ˈi i te ano.”—Mataio 23:38.
E ora ˈtu te haapaoraa mau i te mau haavaraa a te Atua, ia nehenehe te hanahana e te hinuhinu atoa e faataehia i te pae hopea i te Atua ta Iesu i parau e O ˈna ‘te Atua mau hoê ra.’ O ˈna hoi tei haapapuhia e te papai salamo o tei faaite e: “O Iehova to oe iˈoa, e o oe anaˈe tei Teitei i te fenua atoa nei.”—Ioane 17:3; Salamo 83:18.
Faahororaa:
1. Buka parau paari Britannica (beretane), 1971, Buka 6, api 386.
2. Aamu poto o te haapiiraa kerisetiano (beretane), a Bernhard Lohse, 1963, api 51.
3. Hoê â buka, api 52-3.
4. Buka parau paari katolika apî (beretane), 1967, Buka VII, api 115.
5. Aamu poto o te kerisetianoraa (beretane), a Martin E. Marty, 1959, api 91.
6. Buka maitihia no Nicée e te mau Metua o te Ekalesia kerisetiano no muri mai ia Nicée (beretane), a Philip Schaff e Henry Wace, 1892, Buka IV, api xvii.
7. Aamu poto o te parau tutuu kerisetiano (beretane), api 53.
8. Hoê â buka, api 91.
9. Te Ekalesia o na senekele matamua e toru (beretane), a Alvan Lamson, 1869, api 75-6, 341.
10. Faaroo tumu o te senekele piti (beretane), a J. A. Buckley, 1978, api 114-15.
11. Buka parau paari katolika apî, 1967, Buka VII, api 115.
12. Hoê â buka, Buka IV, api 436.
13. Hoê â buka, api 251.
14. Hoê â buka, api 436.
15. Te buka parau paari Britannica apî (beretane), 1985, 15raa o te Neneiraa, Micropædia, Buka 1, api 665.
16. Te Ekalesia o na senekele matamua e toru, api 52.
17. Te parau tutuu kerisetiano (beretane), a Jaroslav Pelikan, 1971, api 173.
18. Te omuaraa e te tupuraa o te haapaoraa, a E. Washburn Hopkins, 1923, api 339.
[Nota i raro i te api]
a No te tahi atu mau haamaramaramaraa, a hiˈo i te vea ra E tia anei ia tiaturi i te Toru Tahi? neneihia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
b Mai tei faataahia i roto i te mau tumu parau matamua o teie anairaa, noa ˈtu e ua faaohipa o Théophile raua o Tertullien i teie mau parau, aita raua e faahiti ra i te Toru Tahi e tiaturihia ra e te amuiraa faaroo kerisetiano i teie mahana.
[Hohoˈa i te api 22]
E turai te Atua i te mau mana politita ia fariu atu i nia i te haapaoraa hape
[Hohoˈa i te api 24]
E paruruhia te haapaoraa mau i te mau haavaraa a te Atua