Mea nafea outou ia horo i te hororaa no te ora?
“Aita outou i ite e, o te feia horo i te hororaa e horo paatoa ïa, hoê roa râ e rave i te berabeio? E faaau i to outou hororaa ia noaa te berabeio.”—KORINETIA 1, 9:24.
1. Te faaau ra te Bibilia i to tatou oraraa kerisetiano i te aha?
TE FAAAU ra te Bibilia i to tatou titauraa i te ora mure ore mai te hoê hororaa. I te pae hopea o to ˈna oraraa, ua parau te aposetolo Paulo no ˈna iho e: “I tô na vau i te tôraa maitai, ua oti to ˈu hororaa, i mau maite na vau i te [faaroo].” Ua faaitoito oia i to ˈna mau hoa kerisetiano ia na reira atoa ia ˈna i parau atu e: “E haapae tatou i te mau mea teimaha atoa, e te ino e hara ˈi tatou nei, a horo tamau maite ai i teie nei hororaa i mua ia tatou nei.”—Timoteo 2, 4:7; Hebera 12:1.
2. Eaha te haamataraa faaitoito mau o ta tatou e ite ra i roto i te hororaa no te ora?
2 E faaauraa tano roa teie no te mea, i roto i te hoê hororaa, te vai ra te hoê haamataraa, te hororaa iho, e te reni tapaeraa, oia hoi te tapao. Hoê â huru no to tatou haereraa i mua i te pae varua ia naeahia te ora. Mai ta tatou i ite aˈenei, i te mau matahiti atoa e mau hanere tausani taata o te rave nei i te hoê haamataraa maitai roa i roto i te hororaa no te ora. Ei hiˈoraa i roto i na matahiti e pae i mairi aˈenei, e 1 336 429 taata o tei haamata i te hororaa na roto i te pûpûraa ia ratou e te bapetizoraa i roto i te pape. Ua riro teie haamataraa puai ei faaitoitoraa. Te mea faufaa râ, o te faaearaa ïa i roto i te hororaa e tae roa ˈtu i te hopea ia naeahia te reni tapaeraa. Te na reira ra anei outou?
Te hororaa no te ora
3, 4. (a) Mea nafea to Paulo haamatararaa i te faufaa o te tapea-maite-raa i ta tatou hororaa? (b) Nafea vetahi i te haapao-ore-raa i te aˈoraa a Paulo?
3 No te haapapu i te faufaaraa o te faaea-noa-raa i roto i te hororaa, ua horoa o Paulo i teie aˈoraa: “Aita outou i ite e, o te feia horo i te hororaa e horo paatoa ïa, hoê roa râ e rave i te berabeio? E faaau i to outou hororaa ia noaa te berabeio.”—Korinetia 1, 9:24.
4 Parau mau, i roto i te mau hautiraa tahito, hoê anaˈe te fanaˈo i te re. Teie râ, i roto i te hororaa no te ora, e nehenehe te mau taata atoa e fanaˈo i te re. E titau-noa-hia ia faaea i roto i te hororaa e tae roa ˈtu i te hopea! Mea oaoa roa i te mea e e rave rahi o tei tamau noa i te horo ma te haapao maitai e tae roa ˈtu i to ratou poheraa, mai ta te aposetolo Paulo i rave. E mau mirioni teie e tamau noa nei i te horo. Area vetahi ra, aita ratou i faaitoito e i haere i mua ia naeahia te reni hopea. Tera râ, ua vaiiho ratou i te tahi atu mau mea ia haafifi ia ratou ia faarue ratou i te hororaa aore ra ia tiavaruhia ratou. (Galatia 5:7) E turai te reira ia tatou ia hiˈopoa maite i ta tatou iho huru hororaa i roto i te hororaa no te ora.
5. Te faaau ra anei o Paulo i te hororaa no te ora i te hoê faatitiauˈaraa? A faataa mai na.
5 Teie te uiraa e nehenehe e uihia: Eaha ta Paulo e manaˈo ra ia ˈna i parau e “hoê roa râ e rave i te berabeio”? Mai tei itehia na mua ˈtu, aita o ˈna e hinaaro ra e parau e, i rotopu i te feia atoa o tei haamata i te hororaa no te ora, hoê anaˈe o te fanaˈo i te haamauruururaa o te ora mure ore. E ere hoi mai te reira te huru, no te mea e rave rahi taime to ˈna haapapuraa e te hinaaro ra te Atua e ia ora te mau huru taata atoa. (Roma 5:18; Timoteo 1, 2:3, 4; 4:10; Tito 2:11) Aita, aita o ˈna e parau ra e ua riro te hororaa no te ora ei faatitiauˈaraa i reira te taata horo tataitahi e tamata ˈi i te haapau i te tahi atu feia horo. Ua papu maitai hoi i to Korinetia e te reira te huru manaˈo tataˈu e faatupuhia ra e te feia taaro i ta ratou mau Hautiraa o te fenua tuati no Korinetia, tei tui aˈe te roo i taua tau ra i te mau Hautiraa rahi no Heleni. Eaha ïa ta Paulo e hinaaro ra e parau?
6. Eaha ta te mau irava tapiri e faaite ra no nia i te tatararaa a Paulo no te taata horo e te hororaa?
6 Ia ˈna i faahiti i te faahohoˈaraa o te taata horo, te faataa na mua ra o Paulo i te parau no to ˈna iho tiaturiraa no te ora. I roto i te mau irava na mua ˈtu, te tatara ra o ˈna e mea nafea to ˈna rave-puai-raa i te ohipa e to ˈna tutavaraa na roto e rave rahi mau ravea. (Korinetia 1, 9:19-22) I muri iho, i te irava 23, te na ô ra oia: “No te evanelia i na reira ˈi au, ia noaa atoa ia ˈu [e o vetahi ê] i ta te evanelia nei.” Ua taa ia ˈna e aita to ˈna ora i haapapuhia no te mea noa e ua maitihia oia ei aposetolo aore ra no te mea ua horoa oia e rave rahi mau matahiti no te poro atu ia vetahi ê. Ia fanaˈo atoa oia i te mau haamaitairaa a te parau apî maitai, e tia ia ˈna ia tamau noa i te rave i te mau mea atoa e maraa ia ˈna no te turu i te parau apî maitai. E tia ia ˈna ia horo ma te titau papu e ia noaa mai te re, ma te tutava puai mai te mea ra e te horo ra oia i te hoê hororaa i roto i te mau Hautiraa no Korinetia, i reira “hoê roa râ e rave i te berabeio.”—Korinetia 1, 9:24a.
7. Eaha tei titauhia no te ‘faaau i to tatou hororaa ia noaa te re’?
7 Mea rahi te mau haapiiraa ta tatou e huti mai na roto i teie parau. Noa ˈtu e e hinaaro te taata atoa e apiti ra i roto i teie hororaa e upootia, o te feia anaˈe o tei opua maite e upootia o te fanaˈo i te re. No reira, eiaha ïa tatou e mauruuru no te mea noa e ua faaô tatou i roto i te hororaa. Eiaha tatou e manaˈo e e ohie te mau mea atoa no te mea e tei roto tatou ‘i te parau mau.’ Peneiaˈe ua mairihia tatou i te iˈoa ra kerisetiano, teie râ, te vai ra anei ia tatou te ite no te haapapu e e kerisetiano mau tatou? Ei hiˈoraa, te rave ra anei tatou i te mau ohipa ta tatou i ite e e tia i te hoê kerisetiano ia rave—te haereraa i te mau putuputuraa kerisetiano, te apitiraa i roto i te pororaa, e vetahi atu â. Mai te peu e e, e nehenehe e haapopouhia, e e tia ia tatou ia tutava i te tamau noa i te rave i teie mau peu maitatai. E nehenehe anei râ tatou e fanaˈo hau atu â i ta tatou e rave ra? Ei hiˈoraa, e faaineine anei tatou i te mau taime atoa no te horoa i te tahi pahonoraa i te mau putuputuraa? Te tutava ra anei tatou i te faaohipa i te mea ta tatou e haapii ra i roto i to tatou oraraa? Te ara ra anei tatou i te haamaitai i to tatou aravihi ia nehenehe tatou e faaite i te poroi ma te tuutuu ore noa ˈtu te mau fifi ta tatou e farerei nei i roto i te pororaa? Ua ineine anei tatou i te farii i te titauraa e hoˈi atu e farerei i te feia anaanatae e e faatere i te mau haapiiraa bibilia? “E faaau i to outou hororaa ia noaa te berabeio,” o ta Paulo ïa i faaitoito mai.—Korinetia 1, 9:24b.
A faatupu i te hitahita ore i te mau mea atoa ra
8. Na te aha i turai ia Paulo ia faaitoito i to ˈna mau hoa kerisetiano ia ‘faatupu i te hitahita ore i te mau mea atoa nei’?
8 I roto i to ˈna oraraa, ua ite o Paulo e rave rahi o tei haaparuparu, o tei atea ê, aore ra o tei faarue i te hororaa no te ora. (Timoteo 1, 1:19, 20; Hebera 2:1) No reira oia i faahaamanaˈo pinepine ai i to ˈna mau hoa kerisetiano e tei roto ratou i te hoê tataˈuraa rohirohi e te tuutuu ore. (Ephesia 6:12; Timoteo 1, 6:12) Ua rave oia i te faahohoˈaraa o te hoê taata horo ia au i te hoê taahiraa apî e ua parau oia: “E te taata atoa e titau i te re ra, e [faatupu oia i te hitahita ore] i te mau mea atoa nei.” (Korinetia 1, 9:25a) I to ˈna faaiteraa i teie parau, te faahiti ra o Paulo i te tahi mea tei matau-maitai-hia e te mau kerisetiano no Korinetia, oia hoi te faaineineraa etaeta e peehia e te feia tataˈu i roto i te mau Hautiraa no Korinetia.
9, 10. (a) Nafea te hoê buka i te faataaraa i te feia tataˈu i roto i te mau Hautiraa no Korinetia? (b) Eaha te hoê vahi anaanatae i roto i teie faataaraa?
9 Teie te tahi faataaraa no nia i te faaineineraa a te hoê taata tataˈu:
“Ma te oaoa e ma te ore e ohumu e auraro oia i te mau ture e te mau opaniraa i roto i na ahuru avaˈe o ta ˈna faaineineraa, e ahiri aita teie faaineineraa, mea maitai aˈe ia ore oia ia horo. . . . E teoteo oia i teie mau faateimaharaa, to ˈna rohirohi, e ta ˈna mau haapaeraa, e te faariro nei oia ei taoˈa faufaa te haapaeraa i te tahi noa ˈˈe mea o te nehenehe e faaiti i roto i te faito haihai roa ˈˈe i to ˈna manuïa no te upootia. Te ite ra oia i te tahi atu mau taata ia amu hua i te maa, ia faafaaea a pau ai to ˈna aho no to ˈna tutavaraa, te arearearaa i te vahi hopuraa pape, ma te fanaˈo i te navenave o te oraraa; teie râ, mea varavara roa oia i te faahinaaro ia ratou, no te mea ua haamau oia i to ˈna mafatu i nia i te re, e mea faufaa roa ia faaineine oia ma te haavî ia ˈna iho. Ua ite oia e e pau oia mai te peu e i te hoê noa ˈˈe vahi aore ra i te hoê noa ˈˈe taime, e haaparuparu oia i ta ˈna aˈoraa ia ˈna iho.”—The Expositor’s Bible, Buka V, api 674.
10 Mea anaanatae roa te manaˈo ra e te taata e faaineine ra ia ˈna, “te faariro nei oia ei taoˈa faufaa” te peeraa i teie tabula etaeta o te haapaeraa ia ˈna iho. Inaha, “mea varavara roa oia i te faahinaaro” i te oraraa ohie e te fanaˈo o vetahi ê. Te vai ra anei te tahi haapiiraa o ta tatou e nehenehe e huti mai? Oia mau.
11. Eaha te hiˈoraa tano ore te tia ia tatou ia patoi ia faaô anaˈe tatou i roto i te hororaa no te ora?
11 A haamanaˈo na i te mau parau a Iesu e “te atea nei hoi te uputa e te aano nei te eˈa e tae atu ai i te pohe; e e rave rahi tei na reira i te tomo. Te apǐapǐ râ o te uputa e te piri hoi o te eˈa e tae atu ai i te ora, e te iti hoi o te feia i ite atu i te reira!” (Mataio 7:13, 14) A tutava ai outou i te haere na nia i te ‘eˈa pirihao,’ te faahinaaro ra anei outou i te tiamâraa e te oraraa ohie e fanaˈohia ra e te feia tei nia i te tahi atu eˈa? Te manaˈo ra anei outou e te erehia ra outou i vetahi mau mea ta te tahi atu mau taata e rave ra, e ere hoi i te mea ino ia hiˈo-anaˈe-hia? Mea ohie roa no tatou ia faatupu i teie mau manaˈo mai te peu e e moehia ia tatou i te tumu tatou e rave ai i teie hororaa. “Ia noaa te korona tahuti noa i na reira ˈi ratou, area tatou ia noaa ïa te korona tahuti ore,” o ta Paulo ïa i parau.—Korinetia 1, 9:25b.
12. No te aha e nehenehe ai e parau e ua riro te hanahana e te roo ta te taata e titau ra mai te korona tahuti noa e tufahia i te mau Hautiraa no Korinetia?
12 Te taata e upootia i te mau Hautiraa no Korinetia, e horoahia ˈtu te hoê korona hamanihia i te pine no taua vahi ra, aore ra i te tahi atu raau, o te maemae tau mahana aore ra tau hebedoma i muri iho. Parau mau, e ere no teie korona e maemae ra te feia taaro e tataˈu ai, tera râ, no te hanahana, te tura, e te roo e noaa mai. Te faataa ra te hoê papai e ia hoˈi atu te taata upootia i to ˈna vahi, e fariihia oia mai te hoê aito rahi. Mea pinepine te mau patu o te oire i te tupararihia ia nehenehe to ˈna mau taata apee ia haere atu na reira, e e faatiahia na te mau tii ei faahanahanaraa ia ˈna. Noa ˈtu râ teie mau peu atoa, e hanahana morohi noa te reira. I teie mahana, aita te taata e haamanaˈo faahou ra i taua mau aito rahi ra, e aita te rahiraa e tâuˈa nei. Te feia o te haapae nei i to ratou taime, to ratou puai, to ratou oraora-maitai-raa, e tae noa ˈtu te oaoa o to ratou utuafare, ia noaa mai te puai, te roo, e te moni i roto i teie ao, tera râ, aore ta ratou e taoˈa i mua i te aro o te Atua, e ite ïa ratou i te pae hopea e, e mou to ratou “korona” materia, e tae noa ˈtu to ratou iho oraraa.—Mataio 6:19, 20; Luka 12:16-21.
13. Eaha te taa-ê-raa i rotopu i te oraraa o te taata e horo ra no te ora e to te hoê taata taaro?
13 E riro te feia tataˈu i roto i te hoê hautiraa taaro i te farii i te auraro i te mau faaheporaa teimaha o te faaineineraa ia ratou, mai tei faahitihia ˈtu i nia nei, no te hoê noa râ area taime. Ia hope anaˈe te mau hautiraa, e hoˈi atu ratou i nia i to ratou oraraa matauhia. E faaetaeta paha ratou i to ratou tino i te tahi taime no te tapea i to ratou aravihi, tera râ, eita ratou e pee faahou i teie haerea haapae ia ratou iho, e tae roa ˈtu paha i te tataˈuraa apî. E ere hoê â huru no te feia o tei faaô i roto i te hororaa no te ora. No ratou, e tia i te faaineineraa e te haapaeraa ia ratou iho ia riro ei oraraa matauhia.—Timoteo 1, 6:6-8.
14, 15. No te aha e tia ˈi i te taata tataˈu i roto i te hororaa no te ora ia faatupu i te hitahita ore i te mau taime atoa?
14 “Te taata i hinaaro i te pee mai ia ˈu,” o ta Iesu Mesia ïa i parau ia ˈna i putuputu e te mau pǐpǐ e te tahi atu mau taata, “e faarue oia ia ˈna iho, (aore ra, “e tia ia ˈna ia parau, ‘Eita’ ia ˈna iho,” ia au i te tatararaa Charles B. Williams) e rave i tana [pou haamauiuiraa], a pee mai ai ia ˈu [ma te faaea ore].” (Mareko 8:34) Ia farii anaˈe tatou i teie titauraa, e tia ia tatou ia faaineine i te na reira ‘ma te faaea ore,’ eiaha no te mea e e tumu faatiatiaraa to tatou ia haapae tatou ia tatou iho, tera râ, no te mea no te hoê noa taime haapao ore, aore ra no te tahi noa ereraa i te ara-maite-raa, e nehenehe ïa te reira e vavahi roa i te mau mea atoa o tei patuhia, e tae noa ˈtu e haamǎtaˈu i to tatou maitairaa mure ore. E patu mǎrû noa tatou i to tatou tiaraa i te pae varua, tera râ, e nehenehe te reira e ore oioi noa mai te peu e eita tatou e ara i te mau taime atoa!
15 I muri iho, te faaue maira o Paulo e e tia ia tatou ia faatupu i te hitahita ore “i te mau mea atoa nei,” oia hoi e tia ia tatou ia tamau noa i te na reira i roto i te mau tuhaa atoa o te oraraa. E manaˈo papu roa teie no te mea ahiri e e topa te hoê taata e faaineine ra ia ˈna i roto i te faahemaraa, aore ra e ora oia ma te tia ore, eaha ïa te faufaa o te mauiui e te rohirohi atoa i te pae tino o ta ˈna e faaoromai ra? Hoê â huru no ta tatou hororaa no te ora, e tia ia tatou ia faatupu i te hitahita ore i te mau mea atoa. E nehenehe te hoê taata e haavî ia ˈna iho i te pae no te inu-hua-raa i te ava e te poreneia, tera râ, e iti te faufaa o teie haerea mai te peu e e taata teoteo oia e te imi peapea. Eaha ïa mai te peu e e faaite oia i te faaoromai e te mǎrû i nia ia vetahi ê, tera râ e rave huna noa oia i te tahi hara i roto i to ˈna oraraa? Ia faufaahia tatou i te hitahita ore, e tia ia faatupu i te reira “i te mau mea atoa nei.”—A faaau e te Iakobo 2:10, 11.
A horo ‘eiaha ma te ite ore’
16. Eaha te auraa o te parau ia horo “eiaha mai te mea e aore i itea”?
16 Ma te ite i te mau tutavaraa rohirohi e titauhia no te upootia i roto i te hororaa no te ora, ua parau o Paulo i muri iho e: “E teie nei, te horo nei au, eiaha mai te mea e aore i itea; te moto nei au eiaha mai te mea e, e moto i te mataˈi.” (Korinetia 1, 9:26) Te auraa mau o te parau “aore i itea” oia hoi “ma te papu ore” (Kingdom Interlinear), “ma te itea-ore-hia, ma te tapao-ore-hia” (Lange’s Commentary). Te auraa o te hororaa “eiaha mai te mea e aore i itea,” oia ïa e riro te tahi taata mataitai i te ite papu e te haere tia ra te taata horo ihea. Teie te huriraa a te tahi tatararaa (The Anchor Bible), “eiaha i nia i te hoê hororaa e tioi haere noa.” Mai te peu e e ite outou i te tahi mau hohoˈa avae i nia i te one o te tipuu haere noa ra, o te faaohu e o te otohe faahou mai, eita outou e manaˈo e te horo ra taua taata ra, aore ra te taa ra ia ˈna e te haere ra o ˈna ihea. Tera râ, mai te peu e e ite outou i te tahi mau hohoˈa avae o te pee ra i te hoê reni afaro, tera taahiraa avae i muri aˈe i te tahi ma te aifaito noa te area i rotopu i te mau taahiraa, e manaˈo iho â ïa outou e ua ite taua taata ra e te haere ra o ˈna ihea.
17. (a) Mea nafea to Paulo faaiteraa e aita o ˈna e horo ra ‘ma te ite ore’? (b) Nafea tatou ia pee i te hiˈoraa o Paulo i roto i teie tuhaa?
17 Te faaite papu ra te oraraa o Paulo e aita o ˈna e horo ra ma te ‘ite ore.’ E rave rahi mau haapapuraa e ua riro oia ei tavini kerisetiano e ei aposetolo. Hoê anaˈe tapao o ta ˈna e titau ra, e ua tutava maite oia i roto i to ˈna oraraa taatoa ia naeahia ia ˈna. Aita oia i vaiiho i te roo, te mana, te taoˈa, aore ra te oraraa ohie, ia haafariu ê ia ˈna, noa ˈtu e e nehenehe paha ta ˈna e fanaˈo i te tahi o teie mau mea. (Ohipa 20:24; Korinetia 1, 9:2; Korinetia 2, 3:2, 3; Philipi 3:8, 13, 14) Ia fariu outou i muri no te hiˈo i te oraraa tei haerehia mai e outou, eaha te hohoˈa taahiraa avae o ta outou e ite ra? Te hoê anei reni afaro ma te papu maitai te aveia aore ra te tahi haerea e tioi noa ra aore e tapao? Te ite-papu-hia ra anei e te haa ra outou i roto i te hororaa no te ora? A haamanaˈo na, tei roto tatou i teie hororaa, eiaha no te horo haumani noa, tera râ, no te tapae roa ˈtu i te reni hopea.
18. (a) Nafea tatou e nehenehe ai e “moto i te mataˈi”? (b) No te aha te reira e riro ai ei haerea atâta?
18 Ma te vauvau i te hoê faaauraa e te tahi atu ohipa taaroraa, te na ô atoa ra o Paulo e: “Te moto nei au eiaha mai te mea e, e moto i te mataˈi.” (Korinetia 1, 9:26b) I roto i ta tatou tataˈuraa no te ora, e rave rahi enemi to tatou, oia hoi o Satani, teie nei ao, e to tatou iho huru taata tia ore. Mai te hoê taata moto no tahito ra, e tia ia tatou ia tairi atu i teie mau enemi ma te faatano maitai i ta tatou motoraa. Auaa râ hoi, te faaineine ra te Atua ra o Iehova ia tatou e te tauturu maira oia ia tatou i roto i ta tatou aroraa. Te horoa maira oia i te mau faaueraa i roto i ta ˈna Parau, te mau buka niuhia i nia i te Bibilia, e te mau putuputuraa kerisetiano. Teie râ, mai te peu e taio tatou i te Bibilia e te mau buka e e haere tatou i te mau putuputuraa tera râ eita tatou e faaohipa i te mea o ta tatou e haapii ra, eita anei ta tatou mau tutavaraa e mâuˈa noa, mai te mea ra e ‘te moto ra tatou i te mataˈi’? Ia na reira tatou, tei roto ïa tatou i te hoê huru tupuraa atâta. Te manaˈo ra tatou e te aro puai ra tatou e te tiaturi hape ra tatou e te paruruhia ra tatou, teie râ, aita tatou e tairi ra i to tatou mau enemi. No reira te pǐpǐ ra o Iakobo e horoa ˈi i teie aˈoraa: “Ei feia rave hoi outou i te parau nei, eiaha ei feia faaroo noa, i te haavare-noa-raa ia outou iho.” Ia ‘moto tatou i te mataˈi,’ eita te reira e haaparuparu i to tatou mau enemi, hoê â huru ia riro tatou “ei feia faaroo noa,” eita te reira e haapapu e te rave ra tatou i te hinaaro o te Atua.—Iakobo 1:22; Samuela 1, 15:22; Mataio 7:24, 25.
19. Nafea tatou e papu ai e aita tatou e riro ra ei taata itea-ore-hia?
19 Inaha, te faaite maira o Paulo i te tumu o to ˈna manuïa: “Te moto nei râ vau i tau tino ia vi; o te riro noa ˈtu hoi au o tei aˈo ia vetahi ê ra, ei taata ite-ore-hia mai.” (Korinetia 1, 9:27) Mai ia Paulo, e tia atoa ia tatou ia haavî i to tatou tino tia ore maoti hoi i te vaiiho ia ˈna ia faatere ia tatou. E tia ia tatou ia haapae roa i te mau hinaaro o te tino, ta ˈna mau titauraa, e to ˈna mau hiaai. (Roma 8:5-8; Iakobo 1:14, 15) E mauiui tatou ia na reira anaˈe tatou, inaha te auraa mau o te parau i hurihia na roto i te parau ra “moto” o te ‘tairiraa ˈtu i raro aˈe i te mata’ (Kingdom Interlinear). Tera râ, e ere anei i te mea maitai aˈe ia faaoromai i te hoê mata oru, e faahohoˈaraa teie, e ia ora maoti i te topa ˈtu i roto i te mau hinaaro o te tino hara e a pohe atu ai?—A faaau e te Mataio 5:28, 29; 18:9; Ioane 1, 2:15-17.
20. No te aha e mea ru ia hiˈopoa tatou i ta tatou huru hororaa i roto i te hororaa no te ora?
20 I teie mahana, ua fatata roa tatou i te tapae i te reni faaotiraa o te hororaa. Fatata roa te taime e operehia ˈi te mau re. No te mau kerisetiano faatavaihia, o ‘te re [ïa] o te piiraa a te Atua no nia maira na roto i te arai o Iesu Mesia.’ (Philipi 3:14) No te mau melo o te feia rahi roa, o te ora mure ore ïa i roto i te paradaiso i nia i te fenua nei. Maoti teie mau tapao faahiahia ra, ia rohi na tatou, mai ia Paulo ra, ia ore tatou ia riro “ei taata ite-ore-hia mai.” Ia tapea maite tatou i teie aˈoraa e tia ˈi: ‘A horo ia noaa ia outou te re.’—Korinetia 1, 9:24, 27.
Te haamanaˈo ra anei outou?
◻ No te aha e mea tano ia faaau i te oraraa kerisetiano i te hoê hororaa?
◻ Eaha te vahi taa ê i rotopu i te hororaa no te ora e te hoê hororaa no te faatitiauˈaraa?
◻ No te aha e tia ˈi ia tatou ia faatupu i te hitahita ore i te mau taime atoa e “i te mau mea atoa nei”?
◻ Nafea ia horo “eiaha mai te mea e aore i itea”?
◻ No te aha e mea atâta ia “moto i te mataˈi”?
[Hohoˈa i te api 16]
E morohi te korona o te taata upootia, e oia atoa te hanahana e te tura