VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w92 15/5 api 15-20
  • Te oaoa mau maoti te taviniraa ia Iehova

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te oaoa mau maoti te taviniraa ia Iehova
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te hoê manaˈo taa ê no nia i te oaoa
  • Te niu o te oaoa mau
  • Te mau tumu taui haere o te oaoa
  • Te oaoaraa ma te ore e faaipoipo i mutaa ihora
  • E taata taa noa e te oaoa atoa râ i teie mahana
  • Te mau faufaa o te faaea-taa-noa-raa
  • Ua taaihia te oaoa mau i nia i te aha?
  • O te faaipoiporaa anei te ravea hoê roa e noaa mai ai te oaoa?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
  • Ihea e iteahia mai ai te oaoaraa mau?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
  • Aˈoraa paari no te oraraa taa noa e te faaipoiporaa
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2011
  • Te imiraa i te oaoa
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2004
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
w92 15/5 api 15-20

Te oaoa mau maoti te taviniraa ia Iehova

“E [oaoa] to ˈna tei te Atua o Iakoba te tauturu ia ˈna; e tei to ˈna Atua, tei ia Iehova to ˈna tiaturiraa!”—SALAMO 146:5.

1, 2. Eaha tei parauhia no nia i te tatararaa o te parau oaoa, e eaha te auraa o te oaoa no te mau taata e rave rahi i teie mahana?

EAHA mau na te oaoa? E rave rahi senekele to te feia tuatapapa i te parau, te mau philosopho, e te feia tuatapapa faaroo, tamataraa i te faataa i teie parau. Aita râ ratou i horoa i te hoê faataaraa o tei fariihia e te taatoaraa. Te faˈi ra te Buka parau paari Britannica (beretane) e: “Te ‘oaoa,’ e parau rii papu ore roa te reira.” E auraa taa ê to te oaoa ia au i te mau taata huru rau, ia au i to ratou huru hiˈoraa i te oraraa.

2 No te mau taata e rave rahi, ua taaihia te oaoa i te oraora-maitai-raa, te mau taoˈa materia, e te tahi hoa au mau. Teie râ, te vai ra te tahi mau taata o te fanaˈo nei i teie mau mea atoa, aita râ hoi ratou e oaoa ra. No te mau tane e te mau vahine o tei pûpû ia ratou no te Atua ra o Iehova, te horoa maira te Bibilia i te hoê manaˈo no nia i te oaoa o tei taa ê roa i te hiˈoraa o te rahiraa o te taata.

Te hoê manaˈo taa ê no nia i te oaoa

3, 4. (a) O vai ta Iesu i faariro ei feia oaoa? (b) Eaha te nehenehe e tapaohia no nia i te mau tumu no te oaoa ta Iesu i faahiti?

3 I roto i ta ˈna Aˈoraa i nia i te Mouˈa, aita o Iesu Mesia i parau e ua taaihia te oaoa i nia i te oraora-maitai-raa, te mau faufaa materia, e te mau mea mai te reira te huru. Ua faaite oia e e noaa te oaoa mau i te feia ‘o tei ite i to ratou mau hinaaro i te pae varua’ e te feia ‘o te poia nei e te poiha nei i te parau-tia.’ Taaihia i teie na tuhaa e piti nei tei titauhia ia noaa mai te oaoa mau, te vai ra teie parau rii huru ê a Iesu: “E ao to tei oto; e faaoaoahia hoi ratou.” (Mataio 5:3-6) Mea papu e aita o Iesu e parau ra e e oaoa te taata ia erehia ratou i te tahi taata herehia. Area ra, te faahiti ra oia i te parau no te feia o te oto ra no to ratou tiaraa taata hara e to ˈna mau faahopearaa.

4 Ua faahiti te aposetolo Paulo i te parau no te poieteraa taata nei o te uuru nei i raro aˈe i te hara ia au i te tiaturiraa e “e faaorahia [oia] . . . i te tapea ra o te pohe.” (Roma 8:21, 22) Te feia o te farii i te ravea a Iehova no te tamâ i te hara na roto i te tusia taraehara o te Mesia e o te rave i te hinaaro o te Atua, e tamahanahanahia ïa ratou e e noaa ia ratou te oaoa. (Roma 4:6-8) I roto i te Aˈoraa i nia i te Mouˈa, ua parau atoa o Iesu e e oaoa te feia “mǎrû,” te feia “aroha,” te feia ‘mafatu viivii ore,’ e te feia “hau.” Ua horoa mai oia i te haapapuraa e noa ˈtu e e hamani-ino-hia ratou, eita teie mau taata haehaa e erehia i to ratou oaoa. (Mataio 5:5-11) Mea anaanatae roa ia tapao e te tuu nei teie mau tumu teitei no te oaoa i te feia moni e te feia veve i nia i te hoê â faito.

Te niu o te oaoa mau

5. Eaha te niu e oaoa ˈi te mau tavini pûpûhia a te Atua?

5 Eita te pu o te oaoa mau e itehia i roto i te faufaa i te pae materia. Ua parau te arii paari ra o Solomona e: “Na Iehova te maitai i te taoˈahia ˈi te taoˈa; e ore hoi e apiti-atoa-hia mai te ino i te reira.” (Maseli 10:22) No te mau mea ora o te farii ra i te mana arii o Iehova i nia i te ao atoa nei, eita te oaoa e nehenehe e faataa-ê-hia i te haamaitairaa a Iehova. E oaoa mau te taata pûpûhia o te fanaˈo e o te ite i te haamaitairaa a Iehova i nia ia ˈna. Ia au i te Bibilia, e faatupu te oaoa i te mauruuru, te fanaˈoraa e te manuïa i roto i te taviniraa a Iehova.

6. Eaha te titauhia i te nunaa o Iehova ia oaoa mau ratou?

6 Ua tuatihia te oaoaraa mau i nia i te taairaa tano e o Iehova. Ua niuhia i nia i te here o te Atua e te haapao maitai ia ˈna. Te farii nei te mau tavini pûpûhia a Iehova i teie mau parau a Paulo ma to ratou mafatu atoa: “Aore roa hoi te hoê o tatou e ora nei ei faatupu i ta ˈna iho . . . Te ora nei tatou . . . [no Iehova] . . . no [Iehova] â tatou.” (Roma 14:7, 8) No reira, eita te oaoa mau e nehenehe e naeahia ma te haapae i te faarooraa ia Iehova e te auraroraa i to ˈna hinaaro ma te oaoa. Ua parau o Iesu e: “O tei faaroo â e ua haapao i te parau a te Atua, o ratou tei [oaoa].”—Luka 11:28.

Te mau tumu taui haere o te oaoa

7, 8. (a) Nafea ia tatuhaa i te mau tumu o te oaoaraa? (b) Eaha te nehenehe e parau no nia i te faaipoiporaa e te fanauraa i te tamarii?

7 E nehenehe te mau tumu no te oaoa i faahitihia ˈtu nei e parauhia e mau “niu,” aore ra ei mau tumu “taui ore,” no te mea e tano te reira no te mau tavini pûpûhia a Iehova noa ˈtu eaha te anotau. I te tahi aˈe pae, te vai ra te mau tumu ta tatou e nehenehe e parau e e tumu taui haere, oia hoi o te nehenehe e faatupu i te oaoa i te hoê tau, aore ra mea iti e peneiaˈe aita hoê aˈe i te tahi atu tau. I te anotau o te mau patereareha e na mua ˈˈe i te tau kerisetiano, ua faarirohia te faaipoiporaa e te fanauraa i te tamarii ei mau tuhaa faufaa roa ia noaa mai te oaoa. Te haapapuhia ra te reira na roto i te titauraa putapû mau a Rahela o tei parau atu ia Iakoba e: “Ho mai i te tamarii na ˈu a pohe au.” (Genese 30:1) Ua tuea teie haerea no nia i te fanauraa i te tamarii i te opuaraa a Iehova no taua anotau ra.—Genese 13:14-16; 22:17.

8 E faarirohia na te faaipoiporaa e te fanauraa i te tamarii ei mau haamaitairaa no ǒ mai i te Atua i rotopu i te nunaa o Iehova i te matamua ra. Teie râ, ua apee-atoa-hia te reira i te hepohepo e te tahi atu mau huru tupuraa i te tau ati i roto i to ratou aamu. (Faaau Salamo 127, 128 e Ieremia 6:12; 11:22; Oto o Ieremia 2:19; 4:4, 5.) Mea papu atura ïa e e ere te faaipoiporaa e te fanauraa i te tamarii i te mau tumu tamau noa e noaa ˈi te oaoa.

Te oaoaraa ma te ore e faaipoipo i mutaa ihora

9. No te aha te tamahine a Iepheta i fanaˈo ai i te mau haapopouraa i te mau matahiti atoa?

9 E rave rahi mau tavini a te Atua o tei fanaˈo i te oaoa mau ma te ore e faaipoipo. No te faatura i te euhe a to ˈna metua tane, ua faaea taa noa te tamahine a Iepheta. No te tahi taime, ua taˈi oia na muri i to ˈna mau hoa vahine i nia i to ˈna vai-paretenia-raa. Teie râ, ua oaoa rahi oia i te taviniraa ma te taime taatoa i te fare o Iehova, peneiaˈe i rotopu i “te tiaa vahine i haaputuputu i te uputa o te fare tiahapa amuiraa ra”! (Exodo 38:8) No reira, ua haapopouhia oia i te mau matahiti atoa.—Te mau tavana 11:37-40.

10. Eaha ta Iehova i titau ia Ieremia, e ua ora anei oia i te hoê oraraa oaoa ore?

10 No te fifi o te tau i orahia e te peropheta Ieremia, ua titau te Atua e ia ore oia e faaipoipo e e fanau i te tamarii. (Ieremia 16:1-4) Ua ite râ Ieremia i te parau mau o teie faaiteraa a te Atua: “E ao to te taata i tiaturi ia Iehova, o to ˈna ïa uruairaa mau o Iehova.” (Ieremia 17:7) I roto hau atu i te 40 matahiti to ˈna taviniraa ei peropheta, ua tavini Ieremia i te Atua ma te haapao maitai ei taata taa noa. Ia au i ta tatou i ite, aita oia i faaipoipo e aita atoa ta ˈna e tamarii. Teie râ, e feaa anei tatou i te mea e ua oaoa o Ieremia, mai te toea ati Iuda haapao maitai o tei ‘tairuru mai i te hamani maitai a Iehova’?—Ieremia 31:12.

11. Eaha vetahi mau hiˈoraa a te mau Papai no nia i te mau tavini haapao maitai a Iehova o tei oaoa noa ˈtu e aita ratou i faaipoipohia?

11 E rave rahi mau taata ê atu o tei tavini ia Iehova ma te oaoa noa ˈtu e aita ratou i faaipoipohia. E feia taa noa ratou, e tane aore ra e vahine ivi. I rotopu ia ratou te vai ra te peropheta vahine ra o Ana; peneiaˈe atoa o Doreka, aore ra Tabita; te aposetolo Paulo; e te hiˈoraa faahiahia roa ˈˈe oia hoi o Iesu Mesia.

E taata taa noa e te oaoa atoa râ i teie mahana

12. Eaha ta vetahi mau tavini oaoa tei pûpû ia ratou no Iehova i maiti i teie mahana, e no te aha?

12 I teie mahana, e mau tausani Ite no Iehova o te tavini ra i te Atua ma te haapao maitai aita râ to ratou hoa faaipoipo. Ua nehenehe vetahi e farii i te titauraa a Iesu: “O te tia ia ˈna ia farii i teie nei [ô o te faaea-taa-noa-raa], a farii oia.” Ua na reira ratou ‘no te basileia o te raˈi.’ (Mataio 19:11, 12) Oia hoi ua faaohipa maitai ratou i to ratou tiamâraa no ô mai i te Atua na roto i te horoaraa i te taime e te puai hau atu no te turu i te mau faufaa o te Basileia. E rave rahi o te tavini nei ei pionie, ei mitionare, aore ra ei melo no te fetii o te Betela i te pu rahi a te Taiete Watch Tower aore ra i roto i te hoê o to ˈna mau amaa.

13. Eaha te mau hiˈoraa e faaite ra e e nehenehe te hoê kerisetiano e faaea taa noa ma te oaoa?

13 Ua horoa te hoê tuahine ruhiruhia i teie upoo parau no te aamu o to ˈna oraraa, “Ua oaoa vau i te riroraa ei pionie taa noa.” (Te Pare Tiairaa, 1 no me 1985, api 23-6 [vea farani]) Ua faaite te tahi atu tuahine taa noa o tei tavini i te Betela hau atu i te 50 matahiti e: “Ua mauruuru roa vau i to ˈu oraraa e ta ˈu ohipa. Mea rahi aˈe ta ˈu tuhaa e rave ra i teie nei i na mua ˈˈe ra i roto i te hoê ohipa o ta ˈu e poihere nei. Aita râ vau e tatarahapa ra. Ahiri e e nehenehe faahou ta ˈu e maiti, e rave faahou vau i teie faaotiraa.”—Te Pare Tiairaa, 15 no tiunu 1982, api 15 (vea farani).

14, 15. (a) Ia au i te aposetolo Paulo, eaha te titauhia no te faaea taa noa? (b) No te aha o Paulo i parau ai e “e parau maitai roa ˈtu” to te taata taa noa e ‘mea oaoa aˈe oia’?

14 A tapao na i teie parau “faaotiraa.” Ua papai o Paulo e: “Te taata i itoito to ˈna aau, e e aau ia ˈna te ore, te tia ra ia ˈna i te tapea i to ˈna hinaaro, e ua [faaoti] maite i roto i to ˈna aau, e e tapea oia i [to ˈna tiaraa paretenia], e mea tia ïa. E teie nei, o tei horoa ia faaipoipohia, e parau maitai ta ˈna; o tei ore râ i horoa ia faaipoipohia, e parau maitai roa ˈtu ta ˈna.” (Korinetia 1, 7:37, 38) No te aha “e parau maitai roa ˈtu ta ˈna”? Te faataa ra o Paulo e: “Te hinaaro nei râ vau, e eiaha to outou ei tapitapi. Te taata aore i faaipoipohia ra, te tapi ra ïa i ta te Fatu ra, i te mea e mauruuru ai te Fatu ia ˈna. . . . Te vahine faaipoipo-ore-hia ra, te tapi ra ïa i ta te Fatu ra . . . Ia maitai outou i parau atu ai au i teie nei parau, . . . e ia haapao outou i ta te Fatu ra ma te peapea ore.”—Korinetia 1, 7:32-35.

15 Ua taaihia anei te oaoa i ‘te haapaoraa i ta te Fatu ra ma te peapea ore’ ma te titau “i te mea e mauruuru ai te Fatu”? E au ra e te reira ta Paulo e manaˈo ra. No nia i te hoê vahine ivi kerisetiano, ua parau oia: “Ua matara oia ia faaipoipo i ta ˈna i hinaaro ra: ia au râ i te Fatu. E maitai rahi râ to ˈna i to ˈu nei manaˈo ia parahi noa oia, e tei ia ˈu atoa hoi te [v]arua o te Atua.”—Korinetia 1, 7:39, 40.

Te mau faufaa o te faaea-taa-noa-raa

16. Eaha vetahi mau faufaa e fanaˈohia ra e te mau Ite no Iehova faaipoipo-ore-hia?

16 Noa ˈtu e e faaea taa noa te hoê kerisetiano no te mea na ˈna iho i faaoti aore ra aita ˈtu ta ˈna e ravea, e rave rahi mau faufaa te noaa mai na roto i te faaipoipo-ore-raa. Mea rahi aˈe te taime o te feia taa noa no te tuatapapa e no te feruri hohonu i nia i te Parau a te Atua. Mai te peu e e huti ratou i te faufaa o teie huru tupuraa, e hohonu roa ˈtu â to ratou maitairaa i te pae varua. I te mea e aita to ratou e hoa faaipoipo no te faaite atu i to ratou mau fifi, e rave rahi o tei haapii i te turui hau atu â i nia ia Iehova e i te imi i ta ˈna aratairaa i roto i te mau mea atoa. (Salamo 37:5) E tauturu te reira ia faatupu i te hoê taairaa piri aˈe e o Iehova.

17, 18. (a) Eaha te mau ravea o te taviniraa rahi aˈe e vai ra i te mau tavini a Iehova o tei ore i faaipoipohia? (b) Mea nafea to te tahi mau tavini faaipoipo-ore-hia a Iehova faaiteraa i to ratou oaoa?

17 Te fanaˈo nei te mau kerisetiano faaipoipo-ore-hia i te mau ravea no te rave i te taviniraa rahi aˈe ei faahanahanaraa ia Iehova. Ua taotia-noa-hia te faaineineraa taa ê e horoahia ra i te Haapiiraa faaineineraa no te taviniraa i te mau taeae taa noa aore ra te mau taata ivi. E tiamâraa rahi aˈe to te mau tuahine taa noa no te farii i te mau hopoia taa ê i roto i te taviniraa a te Atua. Ua ani te tuahine ruhiruhia i faahitihia i nia ˈtu o tei tavini i roto i te hoê fenua no Afirika i te taime, ia au i ta ˈna iho parau, e ua riro oia “ei vahine iti paruparu tei hau atu i te 50 matahiti.” E ua faaea noa oia i reira, noa ˈtu e ua opanihia te ohipa, i te taime a tiahihia ˈi te mau mitionare atoa. Te tavini noa nei oia i reira ei pionie, noa ˈtu e ua hau atu oia i te 80 matahiti. Te oaoa ra anei oia? I roto i te aamu o to ˈna oraraa, ua papai oia e: “Ua faaohipa vau i te tiamâraa e te ohieraa ia haere i tera e tera vahi o ta ˈu e fanaˈo ra na roto i te faaea-taa-noa-raa, no te rohi i roto i te taviniraa, e ua horoa mai te reira i te oaoa rahi. . . . I roto i te roaraa o te mau matahiti, ua hohonu atu â to ˈu mau taairaa e o Iehova. Ei vahine taa noa i roto i te hoê fenua no Afirika, ua riro mau â oia ei Paruru no ˈu.”

18 Mea anaanatae atoa te mau parau a te hoê taeae o tei tavini i te pu rahi a te Taiete Watch Tower e rave rahi mau matahiti. Ua oaoa oia, noa ˈtu e aita oia i faaipoipo e te tiaturi ra oia e ora i nia i te raˈi ma te ore e faaipoipo. I te 79raa o to ˈna matahiti, ua papai oia e: “I te mau mahana atoa, e pure au i to tatou Metua here i te raˈi ra ia horoa mai i te tauturu e te paari ia vai itoito e ia puai noa vau i te pae varua e i te pae tino atoa ia nehenehe au e rave i to ˈna hinaaro moˈa. I roto i te mau maha ahuru ma iva matahiti i mairi i roto i te taviniraa a Iehova, ua fanaˈo mau â vau i te hoê oraraa oaoa, te hoona e te haamaitaihia. E maoti te hamani maitai faito ore o te Atua, te titau nei au e tamau noa i roto i te taviniraa no te faateitei e no te faahanahana ia ˈna e no te maitai o to ˈna nunaa. . . . Te tauturu nei [te] oaoa o Iehova ia ˈu ia tapea maite i te aroraa maitai no te faaroo, ma te tiai i te tau i reira e pau roa ˈi te mau enemi o Iehova e e î roa ˈi te fenua i to ˈna hanahana.”—Numera 14:21; Nehemia 8:10; Te Pare Tiairaa, 15 no novema 1968, api 699-702 (vea marite).

Ua taaihia te oaoa mau i nia i te aha?

19. E taai-noa-hia to tatou oaoa i nia i te aha?

19 To tatou mau taairaa faufaa rahi e o Iehova, to ˈna farii maitai, e ta ˈna haamaitairaa—ua riro te reira ei mau tumu o te horoa mai i te oaoa mau e a muri noa ˈtu. Na roto i teie hiˈoraa tano no nia i te mea e faatupu i te oaoaraa mau, e taa atoa i te mau tavini a Iehova tei faaipoipohia e e ere to ratou faaipoiporaa i te ohipa faufaa roa ˈˈe o to ratou oraraa. Te pee nei ratou i teie aˈoraa a te aposetolo Paulo: “Teie râ parau, e au mau taeae, te poto nei te taime: e au i te feia tara vahine ra, ia riro mai te mea e, aore.” (Korinetia 1, 7:29) E ere ïa te auraa e eita ratou e haapao faahou i ta ratou mau vahine. Te tuu nei te mau tane kerisetiano paari i te taviniraa a Iehova i nia i te parahiraa matamua, e te na reira atoa nei ta ratou mau vahine paieti, te here, e o te turu ra ia ratou, e te tavini nei vetahi ma te taime taatoa i pihai iho i ta ratou mau tane.—Maseli 31:10-12, 28; Mataio 6:33.

20. Eaha te haerea maitai ta te mau kerisetiano e rave rahi e faaite ra no nia i ta ratou mau hopoia i te pae no te faaipoiporaa?

20 Eita te mau taeae faaipoipohia o tei riro ei tiaau ratere, ei rave ohipa i te Betela, ei matahiapo i roto i te amuiraa—oia mau, te mau kerisetiano faaipoipohia atoa o te tuu nei i te mau faufaa o te Basileia i nia i te parahiraa matamua—‘e faaohipa hua ra i te ao nei’; te tutava nei ratou no te faatano i te mau hopoia no te faaipoiporaa i roto i to ratou oraraa tei pûpûhia no te taviniraa a Iehova. (Korinetia 1, 7:31) Te oaoa nei râ ratou. No te aha? No te mea te tumu rahi roa ˈˈe o to ratou oaoaraa, e ere ïa to ratou faaipoiporaa, o to ratou râ taviniraa ia Iehova. E e rave rahi mau tane e mau vahine haapao maitai—e tae noa ˈtu ta ratou mau tamarii—o te oaoa nei i teie huru faanahoraa.

21, 22. (a) Ia au i te Ieremia 9:23, 24, na te aha e faaî ia tatou i te oaoa? (b) Eaha te mau tumu oaoaraa o te faahitihia ra i roto i te Maseli 3:13-18?

21 Ua papai te peropheta Ieremia e: “Te na ô maira Iehova, Eiaha tei paari ra e oaoa i to ˈna paari, eiaha tei puai ra e oaoa i to ˈna puai, eiaha tei taoˈa-rahi-hia ra e oaoa i ta ˈna taoˈa: o tei oaoa ra, teie ta ˈna e oaoa, oia i ite e ua ite hua oia ia ˈu nei, e o vau o Iehova tei rave i te parau hamani maitai ra, e te parau au, e te haavare ore i te fenua nei: o ta ˈu ïa mau mea au, te na reira maira Iehova.”—Ieremia 9:23, 24.

22 Noa ˈtu e e taata taa noa tatou aore ra ua faaipoipohia tatou, te tumu rahi roa ˈˈe e oaoa ˈi tatou, o te ite ïa no nia ia Iehova e te tiaturiraa e te fanaˈo ra tatou i to ˈna haamaitairaa no te mea te rave ra tatou i ta ˈna hinaaro. Te oaoa atoa nei tatou i te fanaˈoraa i te maramarama no te faataa i te mau mea mau te tia ia haafaufaahia, te mau mea e faaoaoa ra ia Iehova. Aita te Arii faaipoipo-rahi-hia o Solomona i hiˈo i te faaipoiporaa mai te taviri otahi roa e noaa mai ai te oaoa. Ua parau oia e: “E ao to te taata i noaa ia ˈna te paari; te taata i noaa ia ˈna te ite ra! O te taoˈa hoi e hoona ˈi oia ra, e maitai rahi ïa i to te ario ra, e ia rahi hoi oia ra, e maitai rahi ïa i to te auro maitai ra. E maitai rahi to ˈna i to te poe; e te mau mea atoa i hinaarohia ra, e ore roa ïa e au ia ˈna. E mau mahana maoro tei tana rima atau, e te taoˈa rahi e te tura tei te rima aui. E fanaˈo-anaˈe-hia te mau parau atoa na ˈna; e e hau tei to ˈna ra mau haerea atoa. O te raau ora oia i te feia e tapea ia ˈna; e o te mau maite ia ˈna ra e ao to ˈna.”—Maseli 3:13-18.

23, 24. No te aha tatou e nehenehe ai e tiaturi e oaoa te mau tavini haapao maitai atoa a Iehova i roto i te faanahoraa apî o te mau mea?

23 Ia itea mai i te feia i rotopu ia tatou o tei faaipoipohia i te oaoa mure ore na roto i te raveraa i te hinaaro o te Atua. E ia faaoromai to tatou mau taeae e mau tuahine herehia o te faaea taa noa ra na nia i ta ratou iho faaotiraa aore ra no te mea aita ˈtu ta ratou e ravea, i ta ratou mau tamataraa atoa e ia itea mai i te oaoa e te mauruuru na roto i te taviniraa ia Iehova i teie nei e a muri noa ˈtu. (Luka 18:29, 30; Petero 2, 3:11-13) I roto i te faanahoraa a te Atua e fatata maira, e tatarahia te mau “otaro.” (Apokalupo 20:12) E itehia i roto te mau faaueraa e te mau ture apî o te faatupu i te oaoa o te feia auraro.

24 Oia mau, e nehenehe tatou e tiaturi e te faaherehere nei to tatou ‘Atua oaoa’ i te mau mea maitatai faahiahia o te faaoaoa roa ia tatou. (Timoteo 1, 1:11) E tamau noa te Atua i te ‘hohora i to ˈna rima e i te haamâha i te hinaaro o te mau mea ora atoa.’ (Salamo 145:16) Mea papu maitai e e fanaˈo tatou i teie nei e a muri noa ˈtu i te oaoaraa mau o te taviniraa ia Iehova.

Nafea outou ia pahono mai?

◻ Eaha te niu o te oaoa o te mau tavini pûpûhia a Iehova?

◻ I roto i te mau tau bibilia, o vai vetahi mau tavini oaoa a Iehova faaipoipo-ore-hia?

◻ No te aha Paulo i faaitoito ai i te faaea-taa-noa-raa, e mea nafea to te tahi mau kerisetiano iteraa e e oraraa oaoa teie?

◻ E taai-noa-hia to tatou oaoa i nia i te aha?

◻ No te aha tatou e nehenehe ai e tiaturi e e oaoa te feia haapao maitai atoa i roto i te faanahoraa apî o te mau mea?

[Hohoˈa i te api 16]

E rave rahi mau tuahine taa noa o te tavini nei ia Iehova ma te oaoa ei mau tavini ma te taime taatoa

[Hohoˈa i te api 18]

Ua riro te taviniraa i te mau faufaa a Iehova ei tumu oaoaraa matamua

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono