A tapea maite i te tiamâraa no ǒ mai i te Atua ra!
“E tena na, e tapea tamau maite na i te tiamâ ta te Mesia i faatiamâ mai ia tatou nei, e eiaha ia mau faahou i te zugo tavini ra.”—GALATIA 5:1.
1, 2. Mea nafea te tiamâraa no ǒ mai i te Atua i te ereraahia?
E NUNAA tiamâ te nunaa o Iehova. Aita râ ratou e imi ra i te tiamâ mai i te Atua, no te mea ia na reira ratou, e riro ratou ei tîtî na Satani. Te poihere nei ratou i to ratou mau taairaa piri roa e o Iehova e te oaoa nei ratou i roto i te tiamâraa o ta ˈna i horoa mai na ratou.
2 Ua erehia to tatou nau metua matamua, o Adamu raua o Eva, i te tiamâraa no ǒ mai i te Atua i to raua hararaa e to raua riroraa mai ei tîtî no te hara, te pohe, e te Diabolo. (Genese 3:1-19; Roma 5:12) Inaha, ua tuu atura o Satani i te ao atoa nei i nia i te eˈa o te hara e aratai tia ˈu i te haamouraa! Area te feia e tapea maite i te tiamâraa no ǒ mai i te Atua ra, te haere nei ïa ratou na nia i te eˈa e aratai tia ˈtu i te ora mure ore.—Mataio 7:13, 14; Ioane 1, 5:19.
Te tiamâraa mai i te faatîtîraa
3. Eaha te tiaturiraa ta te Atua i horoa mai i Edene ra?
3 Ua opua Iehova ia tiamâ mai te mau taata e faahanahana ra i to ˈna iˈoa i te faatîtîraa a Satani, a te hara, e te pohe. Ua pûpûhia mai teie tiaturiraa i to te Atua parauraa ˈtu i te ophi ta Satani i faaohipa i Edene e: “E tuu hoi au i te au ore e riri ai ra ia orua o te vahine, e to huaai, e to ˈna ra huaai; na ˈna e haaparuparu i to afii, e na oe e haaparuparu i to ˈna poro avae.” (Genese 3:14, 15) Ua haaparuparuhia te avae o Iesu Mesia, te Huaai no roto mai i te faanahonahoraa a Iehova i nia i te raˈi, i te taime a pohe ai oia i nia i te pou, tera râ, ua pûpû te Atua i te tusia o te hoo no te faatiamâ i te huitaata faaroo i te hara e te pohe. (Mataio 20:28; Ioane 3:16) Ia tae i te taime, e haaparuparu Iesu i te afii o Satani, te Ophi tahito ra.—Apokalupo 12:9.
4. Eaha te tiamâraa ta Aberahama i fanaˈo, e eaha ta Iehova i tǎpǔ atu ia ˈna?
4 Tau 2 000 matahiti i muri aˈe i te tau a horoahia ˈi te parau tǎpǔ i Edene, ua auraro aˈera te “taua o Iehova” oia hoi o Aberahama i te Atua e ua faarue ihora i te oire no Ura no te haere i te tahi atu vahi. (Iakobo 2:23; Hebera 11:8) Ua noaa ˈtura ia ˈna te tiamâraa no ǒ mai i te Atua e aita ˈtura o ˈna i ora faahou ei tîtî no te ao a Satani i te pae no te haapaoraa hape, te ohipa politita tia ore, e te tapihooraa nounou. Ei apitiraa ˈtu i te parau tohu i Edene ra, ua faahiti te Atua i te parau tǎpǔ e e haamaitaihia te mau fetii e te mau nunaa atoa na roto i te arai o Aberahama e to ˈna Huaai. (Genese 12:3; 22:17, 18) Ua tiamâ o Aberahama i te faautuaraa no te mea ‘ua faaroo o ˈna ia Iehova; e ua faariro atura oia i te reira ei parau-tia na ˈna.’ (Genese 15:6) I teie mahana, e horoa atoa te mau taairaa piri roa e o Iehova i te tiamâraa no ǒ mai i te Atua mai raro aˈe mai i te faautuaraa e te faatîtîraa i te ao e faaterehia ra e Satani.
Te hoê hohoˈa taipe puai
5. Ua fanauhia o Isaaka i roto i teihea mau huru tupuraa?
5 Ia noaa mai ta Aberahama te tahi huaai, ua pûpû atu o Sara, ta ˈna vahine o tei ore i fanau, i ta ˈna tavini vahine, o Hagara, ia fanau oia i te tamarii. Na roto ia ˈna, ua noaa maira ta Aberahama te hoê tamaiti o Isemaela, aita râ te Atua i maiti ia ˈna ei Huaai i tǎpǔhia mai. Area râ, a naeahia ˈi to Aberahama e 100 matahiti e to Sara e 90 matahiti, ua rave aˈera Iehova ia noaa ta raua te hoê tamaiti o Isaaka te iˈoa. I to Isemaela faaoooraa ia Isaaka, ua hopoi-ê-hia ˈtura o Hagara e ta ˈna tamaiti, e toe noa mai nei te tamaiti a Aberahama e te vahine tiamâ ra o Sara, o ˈna hoi te huaai papu maitai a Aberahama. Mai ia Aberahama, ua faatupu atoa o Isaaka i te faaroo e ua fanaˈo oia i te tiamâraa no ǒ mai i te Atua ra.—Genese 16:1-16; 21:1-21; 25:5-11.
6, 7. Eaha ta te mau orometua haavare i haapii atu i te tahi mau kerisetiano no Galatia, eaha râ ta Paulo i faataa?
6 Ua faahohoˈa teie mau huru tupuraa i te mau ohipa faufaa roa no te mau hoa o te tiamâraa a te Atua. Ua tapaohia te reira i roto i te rata ta te aposetolo Paulo i papai atu i te mau amuiraa no Galatia i roto i te area o te mau matahiti 50 e 52 o to tatou nei tau. Ua faaoti hoi te tino aratai e e ere te peritomeraa i te mea titauhia no te mau kerisetiano. Teie râ, ua turai te mau orometua haavare i te tahi feia no Galatia ia manaˈo e ua riro te reira ei titauraa faufaa roa a te faaroo kerisetiano.
7 Ua parau atu Paulo i to Galatia e: E faarirohia te hoê taata ei taata tia maoti to ˈna faaroo i te Mesia, eiaha râ na roto i te mau ohipa a te Ture a Mose. (1:1–3:14) Aita te Ture i faaore i te parau tǎpǔ i taaihia e te faufaa a Aberahama, ua haamatara râ oia i te mau hapa e ua riro oia ei aratai e tae roa ˈtu i te Mesia. (3:15-25) Na roto i to ˈna pohe, ua faaora mai Iesu i te feia i raro aˈe i te Ture, ia nehenehe ratou e riro ei tamarii na te Atua. No reira, e riro te hoˈiraa ˈtu i nia i te faanahoraa o te haapaoraa i te mahana, te avaˈe, te tau, e te matahiti, ei otoheraa i roto i te faatîtîraa. (4:1-20) Ua papai o Paulo i muri iho e:
8, 9. (a) Na roto i ta outou iho mau parau, a faataa poto noa mai i ta Paulo i faaite i roto i te Galatia 4:21-26. (b) I roto i teie hohoˈa taipe, o vai aore ra eaha tei faahohoˈahia e Aberahama e o Sara, e o vai te Huaai i tǎpǔhia mai?
8 “A faaite mai na, outou o te feia hinaaro e ei raro aˈe outou i te ture, aita outou i ite i te ture? Ua oti hoi i te papaihia e, Toopiti a Aberahama tamarii, na te vahine tavini [o Hagara] te hoê [oia hoi o Isemaela], na te vahine tiamâ [o Sara] te hoê [oia hoi o Isaaka]. O ta te vahine tavini ra, i fanau mai ïa mai ta te taata nei â; area ta te vahine tiamâ ra, no tei parauhia maira ïa. E parau faaau hoi eie nei pue mea, o na faufaa e piti ra eie; no te mouˈa ra no Sinai [i reira to te Atua fafauraa i te faufaa i muri nei e te mau ati Iseraela] te hoê [te faufaa a te Ture], o tei faafanau mai i te tamarii tavini, oia hoi Hagara. [Te tahi atu faufaa, o tei fafauhia ïa e o Aberahama no nia i to ˈna Huaai.] O taua Hagara nei hoi, o te mouˈa ra ïa o Sinai i Arabia ra, e au hoi ia Ierusalema e vai nei, te vai tavini noa nei hoi oia e ta ˈna atoa ra tamarii [te huaai o Aberahama, Isaaka, e o Iakoba]. Area taua Ierusalema no nia maira, o te vahine tiamâ ïa, o to tatou atoa ïa metua vahine.”—Galatia 4:21-26.
9 I roto i teie hautiraa taipe, te faahohoˈa ra o Aberahama ia Iehova. Ua riro “te vahine tiamâ,” o Sara, ei hohoˈa no te “vahine” a te Atua, oia hoi ta ˈna faanahonahoraa moˈa na te ao taatoa nei. Ua matara maira te Mesia na roto ia ˈna, te Huaai a taua vahine taipe ra e a te Aberahama Rahi. (Galatia 3:16) No te faaite i te taata i te eˈa e tiamâ mai ai i te haamoriraa viivii, i te hara, e ia Satani, ua haapii Iesu i te parau mau e ua faaite tahaa i te huru o te haapaoraa hape, area o Ierusalema e ta ˈna mau tamarii ra, ua faaea tîtî noa ïa ratou i te pae faaroo no te mea ua patoi ratou ia ˈna. (Mataio 23:37, 38) Ua tiamâ mai te mau pǐpǐ ati Iuda a Iesu i te Ture, o tei haapapu hoi e ua riro ratou ei tîtî no te huru taata tia ore, te hara, e te pohe. Oia mau, ua tiamâ mai te mau taata atoa o te farii ra ia Iesu mai Tei fanauhia mai e te “vahine” a te Atua no te riro ei Arii Mesia e te Faatiamâ ‘o te faaite i te tiamâraa i te tîtî’!—Isaia 61:1, 2; Luka 4:18, 19.
A patoi i te hoê zugo faatîtî
10, 11. Ua faatiamâ mai te Mesia i ta ˈna mau pǐpǐ i teihea zugo, e eaha ta te reira e faahohoˈa ra i teie mahana?
10 Ua parau atu Paulo i te feia no roto i te Huaai a Aberahama i pihai iho ia Iesu, te Isaaka Rahi, e: “Area taua Ierusalema no nia maira, o te vahine tiamâ ïa, o to tatou atoa ïa metua vahine. . . . E au mau taeae, e tamarii tatou no tei parauhia maira, mai ia Isaaka atoa ra te huru. E mai tei te reira anotau, o tei fanau i ta te taata ra haapaoraa [o Isemaela], i hamani ino ihora ïa ia ˈna i tei fanau i ta te [v]arua ra [o Isaaka], oia atoa i teie nei. . . . E ere atura tatou i te tamarii a te vahine tavini ra, na te vahine tiamâ râ. E tena na, e tapea tamau maite na i te tiamâ [mai raro aˈe mai i te Ture] ta te Mesia i faatiamâ mai ia tatou nei, e eiaha ia mau faahou i te zugo tavini ra.”—Galatia 4:26–5:1.
11 E mau hoi te mau pǐpǐ a Iesu i raro aˈe i te zugo o te faatîtîraa ahiri e ua auraro ratou i te Ture. Ua riro te haapaoraa hape ei zugo faatîtîraa i teie nei tau, e te faahohoˈa ra te amuiraa faaroo kerisetiano ia Ierusalema tahito e ta ˈna mau tamarii. Ua riro râ te feia faatavaihia ei tamarii na te Ierusalema no nia ra, te faanahonahoraa tiamâ a te Atua i nia i te raˈi. E ere ratou e to ratou mau hoa e tiaturi nei e ora i nia i te fenua, no roto i teie nei ao e aita ratou i faatîtîhia e Satani. (Ioane 14:30; 15:19; 17:14, 16) Faatiamâhia e te parau mau e te tusia o Iesu, a tapea maite na tatou i to tatou tiamâraa no ǒ mai i te Atua ra.
Te tiaraa mai no te turu i te tiamâraa a te Atua
12. Eaha te haerea e ravehia nei e ta ˈna mau pǐpǐ, e eaha ta tatou e tuatapapa i teie nei?
12 E mau mirioni Ite no Iehova teie e fanaˈo nei i te tiamâraa mau. Te arataihia nei te mau haapiiraa bibilia e te mau mirioni taata ê atu, e rave rahi o tei “haapaohia no te ora mure ore.” Ia riro mai ratou ei feia faaroo, e tia ˈtu ïa ratou no te turu i te tiamâraa no ǒ mai i te Atua na roto i te bapetizoraa. (Ohipa 13:48; 18:8) Eaha râ te mau taahiraa avae e titauhia na mua ˈˈe i te bapetizoraa kerisetiano?
13. Eaha te taairaa e vai ra i rotopu i te ite e te bapetizoraa?
13 Hou oia e bapetizo ai, e tia i te hoê taata ia noaa mai e ia ohipa ia au i te ite papu no nia i te mau Papai. (Ephesia 4:13) Ua parau atu Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e: “E haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ, a bapetizo atu ai ia ratou i roto i te iˈoa o te Metua, e no te Tamaiti, e no te [v]arua [moˈa]; ma te haapii atu ia ratou i te haapao i te mau mea atoa ta ˈu i parau atu ia outou na.”—Mataio 28:19, 20.
14. Ia bapetizohia tatou i te iˈoa o te Metua, te Tamaiti, e te varua moˈa, eaha te ite e titauhia ra?
14 Te bapetizoraa i te iˈoa o te Metua, oia hoi te auraa te fariiraa i te tiaraa e te mana o Iehova ei Atua, ei Poiete, e ei Arii o te ao atoa nei. (Genese 17:1; Te mau arii 2, 19:15; Apokalupo 4:11) Te titau ra te bapetizoraa i te iˈoa o te Tamaiti ia farii i te tiaraa e te mana o te Mesia ei taata varua hanahana, ei Arii Mesia, e mea na roto hoi ia ˈna to te Atua horoaraa mai i te ‘hoo i te taata atoa.’ (Timoteo 1, 2:5, 6; Daniela 7:13, 14; Philipi 2:9-11) Te taa ra i te taata e bapetizohia i te iˈoa o te varua moˈa e o te puai ohipa teie a te Atua ta Iehova i faaohipa i roto i te poieteraa e i roto i te faauruaraa i te feia papai i te Bibilia, e na roto atoa i te tahi atu mau ravea. (Genese 1:2; Petero 2, 1:21) Oia mau, e rave rahi atu â mau mea te tia ia haapii no nia i te Atua, te Mesia, e te varua moˈa.
15. No te aha e tia ˈi i te hoê taata ia faatupu i te faaroo hou oia e bapetizohia ˈi?
15 Na mua ˈˈe e bapetizo ai, e tia i te hoê taata ia faatupu i te faaroo i niuhia i nia i te ite mau. “Aore e faaroo ra e ore roa oia [Iehova] e mauruuru.” (Hebera 11:6) Te taata e faatupu i te faaroo i roto i te Atua, te Mesia, e te opuaraa a te Atua, e hinaaro ïa oia e riro ei Ite no Iehova, ma te ora ia au maite i te Parau a te Atua e ma te rave i te hoê tuhaa rahi i roto i te pororaa i te parau apî maitai. E faaite oia i te hanahana o te tiaraa arii o Iehova.—Salamo 145:10-13; Mataio 24:14.
16. Eaha te tatarahaparaa, e eaha to ˈna taairaa e te bapetizoraa kerisetiano?
16 Ua riro te tatarahaparaa ei titauraa no te bapetizoraa. Te auraa o te tatarahaparaa oia hoi “te tauiraa i to ˈna feruriraa no nia i te ohipa aore ra te haerea no mutaa ihora (aore ra tei ravehia na), no to ˈna manaˈo tatarahapa aore ra to ˈna mauruuru ore,” aore ra “te faatupuraa i te manaˈo tatarahapa, te peapearaa, aore ra te manaˈo faahapa no te ohipa i ravehia aore ra tei ore i ravehia.” Mea titauhia ia tatarahapa te mau ati Iuda o te senekele matamua no ta ratou mau hapa i rave i nia ia Iesu Mesia. (Ohipa 3:11-26) Ua tatarahapa vetahi feia faaroo no Korinetia i te peu taiata, te haamori idolo, te faaturi, te peu mahu, te eiâraa, te nounou, te inu-hua-raa i te ava, te parau faufau, e te taviriraa. Ei faahopearaa, ua “horoihia” ratou i roto i te toto o Iesu, ua ‘haamoˈahia’ ei feia faataa-ê-hia no te taviniraa a Iehova, e ua ‘faarirohia ei feia parau-tia’ i te iˈoa o Iesu Mesia e maoti te varua o te Atua. (Korinetia 1, 6:9-11) No reira, ua riro te tatarahaparaa ei taahiraa avae e noaa mai ai te hoê haava manaˈo maitai e te tiamâraa a te Atua o te faaore i te faahaparaa no te hara i ravehia.—Petero 1, 3:21.
17. Eaha te auraa o te tauiraa i te faaroo, e eaha ta te reira e titau ra i te taata e opua ra e bapetizo?
17 Hou te hoê taata e bapetizohia ˈi ei Ite no Iehova, e tia ia ˈna ia taui i to ˈna faaroo. E taui te hoê taata tatarahapa i to ˈna faaroo i muri aˈe i to ˈna haapaeraa i to ˈna haerea ino e to ˈna faaotiraa e rave i te maitai. Te auraa o te mau parau hebera e heleni i taaihia i te parau ra tauiraa oia ïa “te fariuraa, te huriraa, aore ra te hoˈiraa mai.” Ia faaohipahia i roto i te auraa tia i te pae varua, e tano te reira no te fariuraa mai i nia i te Atua ma te faarue i te haerea ino. (Te mau arii 1, 8:33, 34) E titau te tauiraa i te mau ‘ohipa e au i te tatarahapa ra,’ ia auraro tatou i te mau faaueraa a te Atua, ia faarue tatou i te haapaoraa hape, e ia horoa tatou i to tatou mafatu ma te taiva ore ia Iehova ra no te tavini ia ˈna anaˈe iho. (Ohipa 26:20; Deuteronomi 30:2, 8, 10; Samuela 1, 7:3) E titauhia ‘te mafatu apî e te feruriraa apî,’ no te taui i to ˈna manaˈo, to ˈna haerea, e te tapao o to ˈna oraraa. (Ezekiela 18:31) E mono te huru taata apî e noaa mai i te mau huru paieti ore maoti te mau huru maitatai paieti. (Kolosa 3:5-14) Oia mau, e turai te tatarahaparaa i te hoê taata ia “fariu mai.”—Ohipa 3:19.
18. No te aha e tia ˈi ia pûpû ia tatou no te Atua na roto i te pure, e eaha te faufaaraa o teie taahiraa avae?
18 E tia ia pûpû na mua ia ˈna iho i te Atua na roto i te pure hou e bapetizo ai. (A faaau e te Luka 3:21, 22.) Te auraa o te pûpûraa ia ˈna iho oia hoi te faataa-ê-raa no te hoê opuaraa moˈa. E taahiraa faufaa rahi teie, e no reira e tia ia tatou ia faaite i ta tatou faaotiraa i te Atua na roto i te pure no te pûpû atu i te haamoriraa taatoa e no te tavini ia ˈna e a muri noa ˈtu. (Deuteronomi 5:8, 9; Paraleipomeno 1, 29:10-13) Mea papu maitai e eita tatou e pûpû ia tatou no te tahi ohipa, no te Atua iho râ. Ua haapapu-maitai-hia teie manaˈo i te hunaraahia te peretiteni matamua o te Taiete Watch Tower, o Charles Taze Russell. I taua mahana ra i te matahiti 1916, ua parau te papai parau haapao faufaa a te Taiete, o W. E. Van Amburgh, e: “E ere teie ohipa rahi e ravehia ra na te ara i te ohipa na te hoê anaˈe taata. E ohipa rahi atu â teie. E ohipa teie na te Atua e eita oia e taui. Ua faaohipa te Atua e rave rahi mau tavini i tahito ra e e faaohipa â Oia e rave rahi i te tau a muri nei. Aita tatou i pûpû ia tatou iho no te hoê taata, aore ra no te ohipa a te hoê taata, no te rave râ i te hinaaro o te Atua, mai ta ˈna e faaite mai ia tatou nei na roto i Ta ˈna Parau e ta ˈna mau aratairaa. O te Atua noa iho â te upoo.” Eaha râ te tiâ ia rave no nia i te pûpûraa ia ˈna i te Atua?
19. (a) Mea nafea te taata ia faaite i mua i te aro o te taatoaraa i to ˈna pûpûraa ia ˈna no Iehova? (b) Ua riro te bapetizoraa i roto i te pape ei taipe no te aha?
19 E horoahia te haapapuraa o te pûpûraa ia ˈna iho no Iehova i mua i te taata, ia bapetizo te hoê taata. Ua riro te bapetizoraa ei taipe e faaite ra e ua rave te taata e bapetizohia ra i roto i te pape i te euhe i te Atua ra o Iehova na roto ia Iesu Mesia ma te faaherehere ore. (A faaau e te Mataio 16:24.) Ia taumihia te hoê taata e bapetizohia ra i raro i te pape e ia faura mai oia i rapae, te faahohoˈa ra te reira e ua pohe oia i te pae no to ˈna huru oraraa tahito e ua faatiahia mai oia no te hoê huru oraraa apî, no te rave i teie nei i te hinaaro o te Atua ma te faaherehere ore. (A faaau e te Roma 6:4-6.) I to Iesu bapetizoraahia, ua tia ˈtu oia i mua i te aro o to ˈna Metua i te raˈi ra ma to ˈna hinaaro taatoa. (Mataio 3:13-17) E te faaite tamau ra te mau Papai e e tia i te feia faaroo o tei faaî i te mau titauraa ia bapetizo. (Ohipa 8:13; 16:27-34; 18:8) No te riro ei Ite no Iehova i teie mahana, e tia i te hoê taata ia faatupu mau i te faaroo e ia bapetizohia.—A faaau e te Ohipa 8:26-39.
A tapea maite!
20. Eaha vetahi mau hiˈoraa bibilia e haapapu ra e e haamaitaihia tatou ia turu tatou i te tiamâraa a te Atua ei mau Ite no Iehova bapetizohia?
20 Mai te peu e ua rave outou i te hoê tiaraa papu no te tiamâraa a te Atua na roto i te riroraa ei Ite no Iehova bapetizohia, e haamaitai mai oia ia outou mai ta ˈna i haamaitai na i ta ˈna mau tavini i mutaa ihora. Ei hiˈoraa, ua haamaitai Iehova i na feia ruhiruhia ra o Aberahama raua o Sara na roto i te hoê tamaiti o tei mǎtaˈu i te Atua, oia hoi o Isaaka. No te faaroo, ua maiti te peropheta ra o Mose e ia hamani-ino-hia oia na muri i te nunaa o te Atua maoti i te “rave i te navenave poto noa o te [hara] ra. E taoˈa rahi hoi ia ˈna te mau faainoraa, i [te riroraa ei faahohoˈaraa no tahito ra o] te Mesia nei [oia hoi Tei faatavaihia e te Atua], i te mau taoˈa atoa o Aiphiti ra.” (Hebera 11:24-26) Ua fanaˈo o Mose i te haamaitairaa taa ê e riro ei mauhaa na Iehova no te aratai i te mau ati Iseraela i rapae i te faatîtîraa a Aiphiti. Hau atu, no te mea ua tavini o ˈna i te Atua ma te haapao maitai, e faatiahia mai oia e e tavini oia ei ‘tamaiti hui arii i te fenua atoa nei’ i raro aˈe i te Mose Rahi, o Iesu Mesia.—Salamo 45:16; Deuteronomi 18:17-19.
21. Eaha te mau hiˈoraa faaitoito e horoahia ra no nia i te mau vahine paieti o te tau tahito?
21 E nehenehe atoa te mau kerisetiano pûpûhia i teie mahana e itoitohia ia hiˈo ratou i te mau vahine o tei tiamâ mai e o tei oaoa. I rotopu ia ratou te vai ra o Ruta te ati Moabi, o tei ite i te mauiui i to ˈna riroraa ei vahine ivi e te oaoa i to ˈna tiamâraa mai i te haapaoraa hape. Ia ˈna i faarue i to ˈna nunaa e ta ˈna mau atua, ua ati maite atu oia i te vahine ivi ra o Naomi, to ˈna metua hoovai vahine. “Te vahi ta oe e haere ra, e haere atoa ïa vau,” o ta Ruta ïa i parau, “e te vahi ta oe e parahi ra, e parahi atoa ïa vau; to oe ra nunaa, o to ˈu atoa ïa nunaa; e to oe ra Atua, o to ˈu atoa ïa Atua.” (Ruta 1:16) Ei vahine na Boaza, ua riro maira o Ruta ei metua vahine no te metua tupuna o Davida, o Obeda. (Ruta 4:13-17) Inaha, ua haamaitai Iehova i teie vahine haehaa e ere oia i te ati Iseraela i te hoê “utua [maitai] rahi” na roto i te faariroraa ia ˈna ei tupuna no te Mesia ra o Iesu! (Ruta 2:12) Auê o Ruta i te oaoa e, ia tia faahou mai oia e ia ite oia e ua fanaˈo oia i teie haamaitairaa rahi! Eita e ore e e î atoa te mafatu o te vahine taiata tahito ra o Rahaba i te oaoa ia faatiahia mai oia, ua tiamâ mai hoi oia i te peu taiata e te haamoriraa hape, e tae noa ˈtu te vahine hapa ra o tei tatarahapa râ o Bate-seba no te mea e ite atoa raua e ua farii Iehova ia riro mai raua ei tupuna no Iesu Mesia.—Mataio 1:1-6, 16.
22. Eaha te tuatapapahia i roto i te tumu parau i muri nei?
22 E nehenehe e faaroa ˈtu â i te tabula o te feia i fanaˈo i te tiamâraa no ǒ mai i te Atua. Ei hiˈoraa, i rotopu ia ratou te vai atoa ra te mau tane e te mau vahine faaroo o tei faahitihia i roto i te Hebera pene 11. Ua faaoromai ratou i te ati e te hamani-ino-raa, “aore hoi teie nei ao i au i taua feia ra.” E tia ia amuihia ˈtu te mau pǐpǐ a te Mesia taiva ore o te senekele matamua e te tahi atu feia haapao maitai mai reira mai â, e oia atoa te mau mirioni taata e tavini ra ia Iehova ei mau Ite no ˈna. Mai ta tatou e ite i muri nei, mai te peu e ua tia ˈtu outou i pihai iho ia ratou no te turu i te tiamâraa no ǒ mai i te Atua, e rave rahi mau tumu e oaoa ˈi outou.
Nafea outou ia pahono mai?
◻ Eaha te tiaturiraa ta te Atua i horoa mai i te taime a erehia ˈi te tiamâraa no ǒ mai i te Atua ra?
◻ Ua faatiamâ te Mesia i ta ˈna mau pǐpǐ i teihea ‘zugo no te faatîtîraa’?
◻ Eaha te mau taahiraa avae e ravehia hou te bapetizoraa ei Ite no Iehova?
◻ Eaha te mau hiˈoraa a te mau Papai e haapapu ra e e haamaitaihia tatou ia turu tatou i te tiamâraa a te Atua ra?
[Hohoˈa i te api 16]
Ua ite anei outou e eaha te mau taahiraa avae e ravehia hou te bapetizoraa ei Ite no Iehova?