VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w92 15/1 api 5-8
  • Te Diluvi i roto i te mau aai o te ao nei

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te Diluvi i roto i te mau aai o te ao nei
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te mau tuearaa maere mau
  • Te mau aai tahito no nia i te Diluvi
  • Te mau aai no te pae Hiti Hitia o te râ
  • I te mau fenua no Marite
  • Patitifa Apatoa e Asia
  • Hoê anaˈe tumu
  • Te aamu o Noa e te diluvi rahi: E aai noa anei te reira?
    Te pahono ra te Bibilia
  • Hoê ao taatoa tei haamouhia!
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2002
  • Noa e te diluvi—e mea mau, e ere i te aai
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2008
  • Te Diluvi—E tupuraa mau anei aore ra e aai?
    A ara mai na! 1997
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
w92 15/1 api 5-8

Te Diluvi i roto i te mau aai o te ao nei

NO TE puai vavahi o te Diluvi i te tau o Noa ra, eita roa ta te huitaata e nehenehe e haamoe i taua ati nei. Hau atu i te 2 400 matahiti i muri aˈe, ua faahiti o Iesu Mesia i te reira mai te hoê ohipa mau o te aamu. (Mataio 24:37-39) Ua vaiiho teie ohipa riaria i te hoê tapao o te ore e mâ i nia i te fetii taata nei e ua haapararehia te mau aai na te ao atoa nei.

I roto i te buka Te mau aai o te Poieteraa (beretane), ua taio o Phillip Freund e ua hau atu i te 500 aai no nia i te Diluvi o te faatiahia ra i roto hau atu i te 250 opu fetii e nunaa taata. Mai te nehenehe e manaˈohia, a mairi ai te mau senekele, ua anoihia mai i roto i teie mau aai e rave rahi mau ohipa e mau taata no roto noa mai i te feruriraa taata. Teie râ, i roto i te taatoaraa o teie mau aai, te vai ra te mau ohipa tumu o te tuea te tahi e te tahi.

Te mau tuearaa maere mau

I to te mau taata faarueraa ia Mesopotamia i muri aˈe i te Diluvi, ua haaparare ratou i te mau aamu no nia i te ati na te mau vahi atoa o te fenua nei. No reira, te vai ra ta te feia no Asia, no te mau motu no Patitifa Apatoa, no Marite Apatoerau, no Marite no Ropu, e no Marite Apatoa, te mau aai no nia i teie ohipa riaria. Te vai noa ra teie mau aai e rave rahi no nia i te Diluvi na mua roa ˈˈe teie mau taata e ite ai i te parau no te Bibilia. Teie râ, i roto i teie mau aai, te itehia ra te tahi mau manaˈo tumu hoê â e ta te faatiaraa a te Bibilia no nia i te Diluvi.

Te faahiti ra te tahi mau aai i te mau taata rarahi iino e ora ra i nia i te fenua hou te Diluvi. Oia atoa, te faataa ra te Bibilia e na mua ˈˈe i te Diluvi, ua rave mai te mau melahi faaroo ore i te mau tino taata, ua faaea ratou i te vahine, e ua fanau maira ratou i te mau taata rarahi tei piihia te mau aito, aore ra Nephilim.—Genese 6:1-4; Petero 2, 2:4, 5.

Te faaite pinepine nei te mau aai no nia i te Diluvi e ua faaarahia te hoê taata e e tupu te hoê diluvi no ǒ mai i te Atua ra. Ia au i te Bibilia, ua faaara te Atua ra o Iehova ia Noa e e haamou Oia i te feia iino e te feia hamani ino. Ua parau atu te Atua ia Noa e: “Ua fatata roa te hopea o te taata atoa ra ia ˈu; ua î hoi te fenua i te parau-tia ore ia ratou: e inaha, te rave nei au e haamou ia ratou e te fenua atoa nei.”—Genese 6:13.

Te faaite ra te mau aai no nia i te Diluvi e ua faatupu oia i te hoê haamouraa e ati noa ˈˈe te fenua nei. Oia atoa, te na ô ra te Bibilia e: “E rahi roa maira hoi te pape i nia iho i te fenua nei; e nina-atoa-hia te mau mouˈa teitei atoa i raro aˈe i te raˈi nei. O te mau mea ora atoa e huti i te aho nei, te mau mea atoa i nia i te pae nei, pohe ihora ïa.”—Genese 7:19, 22.

Te faatia ra te rahiraa o te mau aai no nia i te Diluvi e ua ora mai te hoê taata i te ninaraa pape e te hoê taata aore ra hau atu. E rave rahi mau aai o te parau ra e ua tapuni oia i roto i te hoê pahi o ta ˈna i hamani, e ua mau atura i nia i te hoê mouˈa. Oia atoa, te faaite ra te mau Papai e ua hamani o Noa i te hoê araka. Te na ô atoa ra te mau Papai e: “O Noa anaˈe ra, e taua feia i roto atoa i te pahi ra, tei toe.” (Genese 6:5-8; 7:23) Ia au i te Bibilia, i muri aˈe i te Diluvi “ua iri ihora taua pahi ra i nia i te mouˈa ra o Ararata,” i reira to Noa e to ˈna utuafare haereraa mai i rapae i te pahi. (Genese 8:4, 15-18) Te faaite atoa ra te mau aai e ua haamata faahou te feia i ora mai i te Diluvi i te faaî i te fenua, mai ta te Bibilia e faaite ra e ua na reira te utuafare o Noa.—Genese 9:1; 10:1.

Te mau aai tahito no nia i te Diluvi

Ma te haamanaˈo i teie mau manaˈo, e tuatapapa anaˈe i te tahi mau aai no nia i te Diluvi. E haamata anaˈe na e te feia no Sumero, te hoê nunaa tahito e ora na i Mesopotamia. Ua itehia mai ta ratou faatiaraa no nia i te Diluvi i nia i te hoê pǎpǎ araea tei heruhia mai i roto i te mau toetoea o Nippur. Te na ô ra teie pǎpǎ e ua faaoti aˈera na Atua no Sumero ra o Anu raua o Enlil e haamou i te huitaata nei na roto i te hoê diluvi rahi. I te mea e ua faaarahia ratou e te atua Enki, ua ora mai o Ziusudra e to ˈna utuafare i nia i te hoê pahi rahi.

E rave rahi mau manaˈo i roto i te Aamu o Gilgamesh no Babulonia. Ia au i teie aamu, ua haere atura o Gilgamesh e hiˈo i to ˈna tupuna o Utnapishtim, o tei fanaˈo i te ora mure ore i muri aˈe i to ˈna oraraa mai i te Diluvi. I roto i ta raua tauaparauraa, ua faataa ˈtura o Utnapishtim e ua faauehia oia e hamani i te hoê pahi e ia aratai i te puaatoro, te mau puaa oviri, e to ˈna utuafare i roto. Ua patu oia i te hoê pahi e 60 metera na pae toomaha, e e ono tahua. Ua parau atu oia ia Gilgamesh e e ono mahana e e ono rui te maoro o te vero, e na ô atura: “I te hituraa o te mahana, ua faaea ihora te vero, te Diluvi, te uˈanaraa o te aroraa, o tei aro na hoi mai te hoê nuu ra. Ua mǎrû maira te miti, e ua topa ihora te mataˈirorofai, ua hope te Diluvi. Ua hiˈo atura vau i te miti e ua pohe te taˈi o te mau reo. Ua riro te huitaata atoa ei repo araea.”

I to te pahi iriraa i nia i te Mouˈa Nisir, ua tuu aˈera o Utnapishtim i te hoê uupa o tei hoˈi mai i te pahi no te mea aita o ˈna i ite i te hoê vahi faaearaa. I muri iho, ua tuu ihora o ˈna i te hoê opea o tei hoˈi atoa mai. Ua tuu atura oia i te hoê oreba, aita râ o ˈna i hoˈi mai, e ua taa ˈtura ia ˈna e ua topa te pape. Ua tuu atura o Utnapishtim i te mau animala e ua pûpû atura i te hoê tusia.

Aita teie aamu tahito roa i taa ê roa i te faatiaraa a te Bibilia no nia i te Diluvi. Teie râ, te erehia ra o ˈna i te mau parau oraora maitai e te faatiaraa ohie a te Bibilia, e aita oia e horoa ra i te mau faito tano no te araka e tae noa ˈtu i te area taime i faataahia i roto i te mau Papai. Ei hiˈoraa, te faatia ra te Aamu o Gilgamesh e e ono mahana e e ono rui te maororaa o te vero, area te Bibilia ra, te na ô ra oia e “mairi ihora te ûa rahi i nia i te fenua nei, e a maha aˈera ahururaa o te po, e maha hoi ahururaa o te ao”—te hoê ûa tamau puai o tei tapoi roa i te taatoaraa o te palaneta i te pape.—Genese 7:12.

Te faahiti ra te Bibilia e vau taata o tei ora mai i te Diluvi, area i roto i te aamu heleni ra, o Deucalion anaˈe ïa e ta ˈna vahine, o Pyrrha, o tei ora mai. (Petero 2, 2:5) Ia au i teie aai, hou te Diluvi, te ora ra te feia hamani ino i nia i te fenua, e ua piihia ratou te mau tane veo. Ua faaoti ihora te atua ra o Zeus e haamou ia ratou na roto i te hoê diluvi rahi e ua parau atura o ˈna ia Deucalion ia hamani i te hoê afata rahi e ia haere i roto. I te taime a topa ˈi te mau pape, ua mau atura te afata i nia i te Mouˈa Parnassus. Ua pou maira o Deucalion raua o Pyrrha mai nia mai i te mouˈa e na raua i fanau apî mai i te huitaata nei.

Te mau aai no te pae Hiti Hitia o te râ

I Inidia, te vai ra te hoê aai no nia i te Diluvi e faatia ra e o Manu te taata i ora mai. Ua faahoa ˈtu oia e te hoê iˈa iti o tei rahi roa e o tei faaara ia ˈna e e tupu te hoê diluvi rahi. Ua hamani ihora o Manu i te hoê pahi, o ta te iˈa i turai e tae roa ˈtu i te taime a iri ai i nia i te hoê mouˈa i Himalaya. I to te mau pape toparaa, ua pou maira o Manu na nia mai i te mouˈa e o Ida, ta ˈna tusia tei faarirohia ei vahine, ua fanau maira raua i te fetii taata nei.

Ia au i te aai tinito no nia i te diluvi, ua horoa ˈtu te atua o te patiri i te hoê niho na e piti tamarii, o Nuwa raua o Fuxi. Ua faaue atu oia ia raua ia tanu i teie niho e ia paruru ia raua i roto i te hue e hotu mai. Ua tupu oioi maira te hoê tumu raau no roto mai i te niho e ua faahotu mai i te hoê hue iti rahi. I to te atua o te patiri faatupuraa i te uâ puai, ua paiuma ˈtura na tamarii i roto i te hue. Ua paremo te taatoaraa o te mau taata i nia i te fenua i roto i taua diluvi ra, area o Nuwa raua o Fuxi ra, ua ora mai raua e ua faaî faahou raua i te fenua.

I te mau fenua no Marite

Ua rau te huru o te mau aai a te mau Inidia no Marite Apatoerau o te faahiti ra i te hoê â manaˈo tumu no nia i te hoê diluvi o tei haamou roa i te mau taata atoa maoti râ te tahi noa feia. Ei hiˈoraa, te na ô ra to Arikara, te hoê nunaa taata Caddo e, i te omuaraa ra, ua ora te tahi fetii taata i nia i te fenua, e no te rahi o to ratou puai, ua tahitohito atu ratou i te mau atua. Ua haamou roa te atua Nesaru i taua mau taata rarahi ra na roto i te hoê diluvi, ua paruru râ oia i to ˈna mau taata, te mau animala, e te to papaa i roto i te hoê ana. Te parau ra te nunaa Havasupai e ua faatupu te atua Hokomata i te hoê diluvi o tei haamou roa i te huitaata nei. Teie râ, ua faaherehere te taata ra o Tochopa i ta ˈna tamahine o Pukeheh na roto i te tuuraa ˈtu ia ˈna i roto i te hoê tâpû raau poopoo.

Te vai ra ta te mau Inidia no Marite no Ropu e no Marite Apatoa te mau aai no nia i te diluvi hoê â manaˈo tumu. E tiaturi na te mau Maya no Marite no Ropu e ua haamou te hoê ophi rahi no te uâ i te ao na roto i te mau vai pue. I Mexico, te na ô ra te aamu a te mau Chimalpopoca e ua nina te hoê diluvi i te mau mouˈa. Ua faaara te atua Tezcatlipoca i te taata ra o Nata, o tei ǒ i te hoê tâpû raau i reira to raua ta ˈna vahine, o Nena, tapuniraa e tae roa ˈtu i te mǎrôraa te pape.

I Pérou, te vai ra ta te mau Chincha te tahi aamu no nia i te hoê diluvi e pae mahana o tei haamou i te mau taata atoa maoti râ hoê taata ta te hoê animala llama e nehenehe ta ˈna e paraparau i paruru i nia i te hoê mouˈa. Te parau ra te feia Aymara no Pérou e no Bolivia e ua na roto mai te atua Viracocha i te Roto no Titicaca e ua poiete o ˈna i te ao e te mau taata puai e te rarahi. No te mea ua riri oia i teie nunaa taata matamua, ua haamou o Viracocha ia ratou na roto i te diluvi.

Te faahiti ra te mau Inidia Tupinamba no Beresilia i te hoê tau i reira ua nina te diluvi rahi i to ratou mau tupuna atoa maoti râ te feia o tei ora mai na nia i te mau vaa aore ra i nia i te mau tumu raau teitei. Tei roto te mau Cashinaua no Beresilia, te mau Macushi no Guyana, te mau Caribs no Marite no Ropu, te mau Ona e te mau Yahgan no te Fenua o te Auahi i Marite Apatoa, i te mau opu fetii e rave rahi te vai ra ta ratou mau aai no nia i te diluvi.

Patitifa Apatoa e Asia

Na roto i te pae Apatoa no Patitifa, mea matauhia te mau aai no nia i te diluvi e te tahi mau taata o tei ora mai. Ei hiˈoraa, i Samoa, te vai ra te hoê aai no nia i te hoê diluvi i tahito ra o tei haamou i te mau taata atoa maoti râ o Pili e ta ˈna vahine. Ua ora mai raua i nia i te hoê mato, e i muri aˈe i te diluvi, na raua i faaî faahou i te fenua. I te mau motu Vaihi, ua huehue roa te atua Kane i te mau taata e ua afai maira oia i te hoê diluvi no te haamou ia ratou. O Nuʹu anaˈe tei ora mai i roto i te hoê pahi rahi o tei iri i muri iho i nia i te hoê mouˈa.

I Mindanao, i Philipino, te parau ra te mau Ata e ua tapoihia te fenua i mutaa ihora e te pape o tei haamou i te mau taata atoa maoti râ e piti tane e hoê vahine. Te parau ra te mau Iban no Sarawak, i Bornéo, e tau taata noa o tei ora mai i te hoê diluvi i to ratou rereraa ˈtu i nia i te mau aivi teitei roa ˈˈe. I roto i te aai a te mau Igorot no Philipino, hoê noa taeae e to ˈna tuahine o tei ora mai na roto i te tapuniraa i nia i te Mouˈa Pokis.

Te faatia ra te mau Soyot no Sibéria, i te fenua Rusia, e ua hauti te hoê rana rahi, na ˈna hoi e amo ra i te fenua, e ua moe ihora te palaneta i raro aˈe i te pape. Ua ora mai te hoê taata ruau e to ˈna utuafare i nia i te hoê paepae o ta ˈna i hamani. I te taime a topa ˈi te pape, ua iri ihora te paepae i nia i te hoê mouˈa teitei. Te parau atoa ra te mau Ugrians no Sibéria tooa o te râ e te feia no Honegeria e ua faaohipa te feia i ora mai i te diluvi i te mau paepae tera râ ua painu noa ratou e tae roa ˈtu i te mau vahi taa ê o te fenua.

Hoê anaˈe tumu

Eaha ta tatou e nehenehe e faaoti ia au i teie mau aai atoa no nia i te Diluvi? Noa ˈtu e mea taa ê roa vetahi mau tuhaa rii, te vai ra te mau tuearaa. Te haapapu ra te reira i te hoê tumu no roto mai i te hoê ati rahi e te moe-ore-hia. Noa ˈtu te mau tauiraa o te aamu i fa mai i roto i te roaraa o te mau senekele, e nehenehe to ratou niu e faaauhia i te hoê taura o te taai ra ia ratou paatoa i te hoê anaˈe ohipa tumu—te Diluvi rahi a te faatiaraa ohie e te anoi-ore-hia a te Bibilia.

I te mea e te itehia ra te mau aai no nia i te Diluvi i rotopu i te mau nunaa o tei ore i ite i te Bibilia hou te mau senekele i mairi aˈenei, mea hape roa ïa ia parau e na te faatiaraa a te Bibilia i ohipa i nia ia ratou. Hau atu, te na ô ra te hoê buka parau paari (The International Standard Bible Encyclopedia) e: “Mea pinepine te parareraa te mau aamu o te diluvi na te ao atoa nei i te faahitihia ei haapapuraa no te haamouraa o te huitaata o te ao nei na roto i te hoê diluvi . . . Hau atu, ua papaihia vetahi o te mau aamu tahito e te mau taata o te patoi i te peu tutuu hebera-kerisetiano.” (Buka 2, api 319) No reira e nehenehe tatou e faaoti e te haapapu ra te mau aai no nia i te Diluvi i te parau mau o te faatiaraa a te Bibilia.

I te mea e te ora nei tatou i roto i te hoê ao tei î i te hamani ino e te peu tia ore, mea maitai roa ia taio tatou i te aamu a te Bibilia no nia i te Diluvi, tei papaihia i roto i te Genese, te mau pene 6 e tae atu i te 8. Ia feruri hohonu tatou i nia i te tumu o taua Diluvi rahi ra—oia hoi te raveraa i te ohipa ino i mua i te aro o te Atua—e taa ïa ia tatou e e faaararaa faufaa mau teie.

Fatata roa teie nei faanahoraa o te mau mea i te roohia i te haavaraa a te Atua. Auaa râ hoi, e ora mai vetahi mau taata. E nehenehe outou e ora mai mai te peu e e haapao outou i teie mau parau a te aposetolo Petero e na ô ra e: “I pohe ai te reira fenua [i te tau o Noa] i te ninaraahia e te [pape]: area te raˈi e te fenua e vai nei, te tapeahia nei ïa e taua parau ra no te auahi ia tae i te mahana haavaraa, i te poheraa o te feia paieti ore ra. . . . E teie nei, e mou anaˈe taua mau mea atoa nei, mai te aha to outou huru e tia ˈi i te haapao maitai e te paieti; i te tiairaa e te ruraa ˈtu ia tae mai taua mahana o te Atua ra?”—Petero 2, 3:6-12.

E haamanaˈo noa anei outou e te fatata maira te mahana o Iehova? Mai te peu e e na reira outou e e ohipa outou ia au maite i te hinaaro o te Atua, e fanaˈo mau â outou i te mau haamaitairaa rahi. E nehenehe te feia e faaoaoa ra i te Atua ra o Iehova, e tiaturi i te ao apî ta Petero i faahiti i to ˈna parauraa e: “Te tatari nei râ tatou i te raˈi apî e te fenua apî ta [te Atua] i parau maira, i te vai-mau-raa o te parau-tia ra.”—Petero 2, 3:13.

[Hohoˈa i te api 7]

Ua faatia tera ui i muri aˈe i te tahi i te mau aai babulonia no nia i te diluvi

[Hohoˈa i te api 8]

Te pee ra anei outou i te faaararaa a Petero ma te haamanaˈo i te mahana o Iehova?

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono