“Te tiaau . . . ei taata . . . hitahita ore”
“Te tiaau . . . ei taata . . . hitahita ore.”—TITO 1:7, 8.
1, 2. Eaha te hiˈoraa o te haavîraa ia ˈna iho ta William no Orange i horoa, e eaha te mau faahopearaa maitatai tei noaa mai?
TE HOROA ra te aamu i te hoê hiˈoraa faahiahia mau no nia i te haavîraa i to ˈna mau manaˈo horuhoru. I te afaraa o te senekele 16, ua haere te tamaiti hui arii apî ra no Holane o William no Orange e oˈuoˈu i te animala e te arii Henri II no Farani. Ua faaite atura te arii ia William i te opuaraa o ta raua te arii no Paniora i faaineine no te faaore roa i te mau Porotetani atoa i Farani e i te mau fenua Holane—oia hoi na roto i te amuiraa faaroo kerisetiano taatoa. Ua manaˈo hoi te arii Henry e e katolika faaroo te taurearea ra o William mai ia ˈna iho e no reira ua faaite atura o ˈna i te mau tuhaa atoa o te opuaraa ino. Ua riaria roa o William i te mau parau o ta ˈna i faaroo no te mea e rave rahi o to ˈna mau hoa piri roa, e mau Porotetani ïa, teie râ, aita oia i faaite i te hohonuraa o to ˈna manaˈo; area ra, ua faaite atu oia i te anaanatae rahi no te mau parau atoa ta te arii i faataa mai ia ˈna.
2 Ia ˈna i nehenehe e na reira, ua faanaho aˈera oia i te mau ohipa ia ore te opuaraa ino e manuïa, e i te pae hopea, ua aratai atura te reira i te tiamâraa o te fenua Holane mai raro aˈe mai i te faatereraa a te fenua Paniora katolika. No te mea ua manuïa o William i te faatupu i te hitahita ore i to ˈna faarooraa i te opuaraa no te taime matamua, ua piihia ˈtura oia o “William te taata mamû.” No te manuïa rahi o William no Orange i parauhia ˈi e: “Na ˈna mau i haamau i te tiamâraa e te tiaraa teitei o te Repubilita no Holane.”
3. O vai te fanaˈo ia faatupu anaˈe te mau matahiapo kerisetiano i te hitahita ore?
3 Auaa to ˈna haavîraa ia ˈna iho, ua fanaˈo aˈera o William te taata mâmu iho e tae noa ˈtu i to ˈna nunaa. Hoê â huru, e tia i te mau matahiapo kerisetiano, aore ra te mau tiaau, ia faaite i te hotu o te varua moˈa oia hoi te hitahita ore. (Galatia 5:22, 23) Ia faatupu ratou i teie huru, e fanaˈo ratou iho e tae noa ˈtu i te mau amuiraa. I te tahi aˈe pae, ia ere-noa-hia ˈtu ratou i te hitahita ore, e nehenehe te reira e faatupu i te mauiui faito ore.
Te hitahita ore—Mea titauhia e te mau matahiapo
4. Eaha te aˈoraa a te aposetolo Paulo e haapapu ra i te titauraa ia faaite te mau matahiapo i te hitahita ore?
4 Ua taa atoa ia Paulo, e matahiapo atoa hoi o ˈna, i te faufaaraa o te hitahita ore. Ia ˈna i aˈo atu i te mau matahiapo o tei haere mai ia ˈna ra na Ephesia mai, ua parau atu oia e: “E ara ia outou iho, e te nǎnǎ atoa.” I rotopu i te tahi atu mau mea, no te ara ia ratou iho, e titauhia te hitahita ore, te haapaoraa i to ratou haerea. Ia ˈna i papai atu ia Timoteo, ua faahiti atoa o Paulo i teie manaˈo, i te na ôraa e: “E ara ia oe, e ta oe e haapii ra.” Ua faaite teie huru aˈoraa e ua taa ia Paulo i te huru taata ta vetahi e faaite na roto i te parau-noa-raa maoti i te faaohiparaa i te mea o ta ratou e parau ra. No reira, ua tuu na mua oia i te tapao i nia i te faufaaraa ia ara ia ratou iho.—Ohipa 20:28; Timoteo 1, 4:16.
5. Mea nafea te mau matahiapo kerisetiano e nominohia ˈi, e ihea roa to ratou mau huru i te papairaahia i roto i te mau Papai?
5 I roto i te roaraa o te mau matahiti, ua rahi noa ˈtu te maramarama no nia i te tiaraa o te mau matahiapo ia au i te mau Papai. I teie mahana, te ite nei tatou e e tiaraa nominohia te tiaraa matahiapo. Na te Tino Aratai a te mau Ite no Iehova aore ra ta ˈna mau tia e nomino i te mau matahiapo. I to ˈna aˈe pae, ua riro teie tino aratai ei tia no “te tavini haapao maitai e te paari.” (Mataio 24:45-47) Te mau titauraa no te riro ei tiaau kerisetiano, aore ra matahiapo, na te aposetolo Paulo ïa e horoa ra na mua roa i roto i te Timoteo 1, 3:1-7 e te Tito 1:5-9.
6, 7. Eaha te mau huru taa ê o te mau matahiapo o te titau i te hitahita ore?
6 Te faataa ra o Paulo i roto i te Timoteo 1, 3:2, 3 e e tia i te tiaau ia rave i te peu au maitai. E titau te reira e oia atoa te riroraa te matahiapo ei taata nahonaho maitai e ia faatupu oia i te hitahita ore. E ere te hoê taata e titau ra e riro ei tiaau, i te taata momoto e eita atoa oia e imi i te peapea. Ia noaa ia ˈna teie mau huru, e tia i te hoê matahiapo ia faaite i te hitahita ore. Hau atu, ia ore te hoê matahiapo ia riro ei taata inu hua i te uaina, e tia ia ˈna ia faatupu i te hitahita ore.—A hiˈo atoa te mau nota i raro i te api i te Timoteo 1, 3:2, 3.
7 I roto i te Tito 1:7, te faataa maitai ra o Paulo e e tia i te tiaau ia faatupu i te hitahita ore. A tapao na râ e ehia rahiraa o te tahi atu mau huru i faahitihia i roto i teie mau irava o te titau ra i te hitahita ore. Ei hiˈoraa, ei taata hapa ore te tiaau e tia ˈi, oia mau ei taata aore i parihia ra. Oia mau, eita te hoê matahiapo e nehenehe e faaî i teie mau titauraa ahiri e eita o ˈna e faatupu i te hitahita ore.
I roto i ta tatou mau ohipa e o vetahi ê
8. Eaha te mau huru maitatai te tia i te mau matahiapo ia faaite ia horoa ratou i te aˈoraa, o te haamatara ra i te faufaaraa o te hitahita ore?
8 E tia faahou â i te tiaau ia faaoromai e ia haavî ia ˈna iho i roto i ta ˈna mau ohipa e te tahi atu mau hoa faaroo, e e titau te reira i te hitahita ore. Ei hiˈoraa, te na ô ra te Galatia 6:1 e: “E au mau taeae, ia [roo-noa-hia] te hoê taata i te hapa ra, e faaora outou o tei haapao i ta te varua ra [na mua roa ˈˈe te mau matahiapo] i te reira, ma te aau mǎrû, ma te manaˈo ia oe iho, o te [roo-atoa-hia] oe e te ati.” E titauhia te hitahita ore no te faaite i te mǎrû. No reira, ua taai-atoa-hia te hitahita ore i te araraa ia ˈna iho. Mai te reira atoa, ia anihia te hoê matahiapo ia haere e tauturu i te hoê taata e fifihia ra, mea faufaa roa te hitahita ore. Noa ˈtu eaha ta te matahiapo e manaˈo ra no nia i te hoê taata, e tia ia ˈna ia faaite i te mǎrû, te faaoromai, e ia taa i to ˈna manaˈo. Maoti i te aˈo oioi noa ˈtu ia ˈna, e tia i te matahiapo ia ineine i te faaroo e i te maimi i roto i taua taata ra i te mea e haapeapea mau ra ia ˈna.
9. Eaha te aˈoraa te tia i te mau matahiapo ia haamanaˈo ia tauaparau ratou e te mau taeae tei taiâ?
9 No nia i te mau farereiraa e te feia taiâ, ua tano roa teie aˈoraa i roto i te Iakobo 1:19: “E teie nei, e au mau taeae here e, ia ru te taata atoa i te faaroo, ia haere maine i te parau, ia haere maine hoi i te riri.” Oia mau, ia farerei iho â râ tatou i te feia e riri mai aore ra e horuhoru roa, e tia i te hoê matahiapo ia haapao maitai ia ore oia ia pahono atoa ˈtu mai te reira te huru. E titauhia te hitahita ore no te ore e taora parau atu ia taora-parau-hia mai, ia ore “te ino e tahoohia i te ino.” (Roma 12:17) Ia pahono tatou mai te reira te huru, e ino roa ˈtu te mau ohipa. No reira, te horoa faahou ra te Parau a te Atua i te hoê aˈoraa maitai roa i te mau matahiapo, ma te faahaamanaˈo ia ratou e “o te parau mǎrû ra tei faaore i te riri.”—Maseli 15:1.
Te hitahita ore i roto i te mau putuputuraa a te mau matahiapo e te mau ohipa haavaraa
10, 11. Eaha tei tupu i te mau putuputuraa a te mau matahiapo, e faaite ra e e titauhia te hitahita ore i roto i taua mau taime ra?
10 Te tahi atu tuhaa i reira te mau tiaau kerisetiano e titauhia ˈi ia faaite i te hitahita ore, i roto ïa i te mau putuputuraa a te mau matahiapo. I te tahi taime, e titauhia te hitahita ore rahi no te paraparau ma te hau no te turu i te parau mau e te parau-tia. E titau-atoa-hia te hitahita ore no te aro i te hinaaro e faatere i te aparauraa. Mai te peu e te reira te huru o te hoê matahiapo, mea maitai ia aˈo atu te tahi atu matahiapo ia ˈna.—A faaau e te Ioane 3, 9.
11 Oia atoa, ia putuputu te mau matahiapo, e riro paha te hoê matahiapo o te putapû ohie noa, i te iria, e tae roa ˈtu i te tuotuô. Ua riro mau â te reira ei tapao no te ereraa i te hitahita ore! E piti huru faainoraa ta te reira e faatupu. I te hoê pae, ia ere-anaˈe-hia te hoê taata i te hitahita ore, e haaparuparu oia ia ˈna iho na roto i te vaiihoraa i te riri ia faahape i te haaferuriraa. I te tahi aˈe pae, ia riri anaˈe te hoê taata, e riro ïa oia i te haamauiui e tae roa ˈtu i te aimârô e te tahi atu mau matahiapo. Taa ê atu, mai te peu e eita te mau matahiapo e haapao, e nehenehe te tuea-ore-raa o to ratou manaˈo e faatupu i te amahamaharaa i rotopu ia ratou. E faaino te reira ia ratou iho e tae noa ˈtu i te amuiraa.—A faaau e te Ohipa 15:36-40.
12. I roto i teihea mau huru tupuraa e tia ˈi i te mau matahiapo ia ara i te faaite i te hitahita ore?
12 E titau rahi atoa te mau matahiapo i te hitahita ore, ia ore ratou ia hiˈo i te huru o te taata aore ra ia faaohipa i to ratou mana ma te faahepo. Mea ohie roa hoi ia topa i roto i te marei, ia vaiiho i te manaˈo taata tia ore ia ohipa i nia i te mau parau aore ra te mau ohipa! E rave rahi taime, aita te mau matahiapo i rave i te faaotiraa tia i te taime a hara ˈi te hoê o ta ratou mau tamarii aore ra te hoê fetii. I roto i teie mau huru tupuraa, e titauhia te hitahita ore ia ore te mau taairaa fetii ia haafifi i te ohipa tia.—Deuteronomi 10:17.
13. No te aha e tia ˈi i te mau matahiapo ia faaite i te hitahita ore i roto i te mau farereiraa no te haavaraa?
13 Te tahi atu huru tupuraa i reira mea faufaa roa te hitahita ore, i roto ïa i te hoê farereiraa no te hoê ohipa haavaraa. E tia i te mau matahiapo ia faaite i te hitahita ore rahi ia ore ratou ia riro rahi roa e te mau manaˈo putapû. Eiaha ratou ia fati ohie noa ia taˈi anaˈe te hoê taata. Oia atoa, e tia i te hoê matahiapo ia haapao ia vai hau noa oia ia faahitihia te mau pariraa e te mau parau haavare e afaifaihia no nia ia ˈna, mai te nehenehe e tupu i roto i te mau farereiraa e te mau apotata. Ua tano maitai te mau parau a Paulo i ǒ nei: “E ore hoi te tavini o te Fatu nei e tia ia mârô; ia mǎrû râ oia i te taata atoa nei.” E titauhia te hitahita ore no te faaite i te mǎrû i mua i te faateimaharaa. Te faaite faahou ra o Paulo e e tia i “te tavini o te Fatu nei” ia “faaoromai maite i te ino, ma te haapii mǎrû maite i te feia i mârô maira.” E titauhia te hitahita ore no te faaite i te mǎrû e no te haavî ia ˈna iho i mua i te patoiraa.—Timoteo 2, 2:24, 25.
Te hitahita ore e te mau vahine
14. Eaha te aˈoraa maitai te tia i te mau matahiapo ia pee i roto i ta ratou mau farereiraa e te mau tuahine?
14 E tia i te mau matahiapo ia ara maitai i te faaite i te hitahita ore i roto i ta ratou mau farereiraa e te mau tuahine. Eita e tia i te hoê matahiapo ia haere atu e farerei i te hoê tuahine o ˈna anaˈe iho. E tia i te hoê matahiapo ia apeehia e te tahi atu matahiapo aore ra e te hoê tavini tauturu. Ma te taa maitai i teie fifi, ua aˈo atu o Paulo i te matahiapo ra o Timoteo: “E aˈo atu [i] . . . te mau vahine paari ra mai te metua vahine, e te mau vahine apî ra ei tuahine ïa, ma te haapao maitai.” (Timoteo 1, 5:1, 2) Ua tuu te tahi mau matahiapo i to ratou rima i nia i te hoê tuahine mai ta te hoê metua tane ra e rave. Teie râ, e nehenehe ratou e haavare ia ratou iho, inaha, e nehenehe hoi ratou e rave i teie tauahiraa na roto i te hoê hinaaro herehere maoti hoi i te hoê here autaeae kerisetiano mâ.—A faaau e te Korinetia 1, 7:1.
15. Mea nafea to te hoê fifi faaiteraa i te haama e roohia i te iˈoa o Iehova ia ore anaˈe te hoê matahiapo e faaite i te hitahita ore?
15 Ua faainohia te parau mau no te mea aita vetahi mau matahiapo i faatupu i te hitahita ore i roto i to ratou haerea e te mau tuahine i roto i te amuiraa! Tau matahiti i teie nei, ua tiavaruhia te hoê matahiapo no te mea ua faaturi oia e te hoê tuahine kerisetiano e ere ta ˈna tane i te Ite. I te po i faaitehia ˈi e ua tiavaruhia taua matahiapo ra, ua tomo maira te tane o tei mauiui roa i roto i te Piha no te Basileia e te hoê pupuhi e ua pupuhi atura i nia i na feia faaturi nei. Aita raua i pohe, e ua ravehia mai ta ˈna pupuhi, teie râ, i te poipoi aˈe, ua faahiti te hoê vea rahi i nia i ta ˈna api matamua e ‘ua pupuhihia te taata i roto i te hoê fare pure.’ Auê te haama no te amuiraa e te iˈoa o Iehova no te ereraa teie matahiapo i te hitahita ore!
Te hitahita ore i roto i te tahi atu mau tuhaa
16. No te aha e tia ˈi i te mau matahiapo ia faatupu i te hitahita ore ia horoa ratou i te mau oreroraa parau huiraatira?
16 Mea titau-rahi-atoa-hia te hitahita ore ia horoa anaˈe te hoê matahiapo i te hoê oreroraa parau huiraatira. E tia i te hoê taata orero parau ia riro ei hiˈoraa i te pae no te haerea papu e te aifaito. Te tamata nei vetahi i te faaarearea i te feia e faaroo maira ia ratou na roto i te mau parau rii hauti tei faahitihia no te faaata i te taata. Te topa ra paha o ˈna i roto i te faahemaraa e ia auhia mai oia e te feia e faaroo ra ia ˈna. Inaha, ia topa noa ˈtu te hoê taata i roto i te tahi faahemaraa, ua erehia ïa oia i te hitahita ore. E nehenehe atoa e parau e ua riro te mairiraa i te taime ia horoahia te oreroraa parau ei ereraa i te hitahita ore, taa ê atu i te navai ore o te faaineineraa.
17, 18. Eaha te tuhaa a te hitahita ore ia faaaifaito te hoê matahiapo i ta ˈna mau hopoia huru rau?
17 E tia i te mau matahiapo itoito atoa ia ara i te hopoia e faaaifaito i te mau titauraa huru rau i tuuhia i nia i to ˈna taime e to ˈna puai. E titauhia te hitahita ore ia ore oia ia faarahi roa i te hoê pae aore ra i te tahi atu pae. No to ratou tapitapiraa rahi no te mau ohipa a te amuiraa, aita ˈtura vetahi mau matahiapo i haapao faahou i to ratou utuafare fetii. Inaha, i to te hoê tuahine parauraa ˈtu i te vahine a te hoê matahiapo e ua oaoa roa oia i to teie matahiapo haereraa mai e farerei ia ˈna, ua pahono atura te vahine a te matahiapo e: “Auê te oaoa e ahiri e e haere atoa mai oia e farerei ia ˈu i te tahi taime!”—Timoteo 1, 3:2, 4, 5.
18 E titau atoa te hoê matahiapo i te hitahita ore no te faaaifaito i te taime o ta ˈna e horoa no te haapiiraa tataitahi e te taime o ta ˈna e horoa i roto i te taviniraa aore ra i roto i ta ˈna mau tere farereiraa. No te haavare o te mafatu taata nei, mea ohie roa no te hoê matahiapo ia horoa rahi atu â i te taime no te ohipa o ta ˈna e au roa ˈˈe. Mai te peu e mea au na ˈna te mau buka, e horoa paha oia hau atu i te taime e tano no te haapiiraa tataitahi. Mai te peu e e manaˈo oia e mea fifi rii te taviniraa na te mau fare, e nehenehe oia e imi i te mau otoheraa no te tuu i teie ohipa i te hiti no te rave i te mau tere farereiraa.
19. Eaha te titauraa a te mau matahiapo e haamatara ra i te faufaa o te hitahita ore?
19 E titau atoa te hopoia e tapea huna i te parau e ia ara noa te hoê matahiapo i te faatupu maite i te hitahita ore. Teie te tahi aˈoraa aravihi mau: “Eiaha râ e faˈihia e oe ta ˈna ra parau moe.” (Maseli 25:9) Te faaite maira te ohipa i tupu e tera te hoê o te mau titauraa e ofati-pinepine-hia nei i rotopu i te mau matahiapo. Mai te peu e mea maramarama e mea here mau te vahine a te hoê matahiapo e mea maitai roa to raua mau taairaa, e riro paha o ˈna i te tauaparau aore ra i te faahiti noa ˈtu i te mau tumu parau te tia hoi ia tapea-huna-hia. Teie râ, eita roa te reira e tano e mea maamaa atoa. A tahi, e ofati oia i te tiaturiraa i horoahia no ˈna ra. E haere atu te mau taeae e te mau tuahine i te pae varua i te mau matahiapo ra no te faaite i ta ratou mau parau moe no te mea te tiaturi ra ratou e e tapea-huna-hia te reira. Mea hape roa ia faaite atu i te mau parau huna i ta ˈna vahine, mea tia ore, e mea aroha ore no te mea e tuu te reira i te hoê hopoia faufaa ore i nia ia ˈna.—Maseli 10:19; 11:13.
20. No te aha e mea faufaa roa no te mau matahiapo ia faatupu i te hitahita ore?
20 Ma te feaa ore, mea faufaa roa te hitahita ore, no te mau matahiapo iho â râ! Ia au i te hopoia i horoahia na ratou oia hoi te faufaa o te aratairaa i te nunaa o Iehova, mea rahi atu â te ohipa e titauhia ia ratou. E hopoia teimaha tei horoahia na ratou, mea rahi atoa ïa te titauhia ia ratou. (Luka 12:48; 16:10; a faaau e te Iakobo 3:1.) O te faufaa taa ê e te hopoia a te mau matahiapo te horoaraa i te hiˈoraa maitai i mua ia vetahi ê. Hau atu â, tei nia te mau matahiapo nominohia i te hoê tiaraa o te nehenehe e haamaitai hau atu â aore ra e faaino hau atu â ia vetahi ê, mai te peu e e faaohipa ratou i te hitahita ore aore ra eita. Eita e maerehia ia parau o Paulo e: “Te tiaau . . . ei taata . . . hitahita ore.”
Te haamanaˈo ra anei outou?
◻ Eaha te mau titauraa a te mau Papai no nia i te mau matahiapo e faaite ra e e tia ia ratou ia faatupu i te hitahita ore?
◻ No te aha te mau matahiapo e titau ai i te hitahita ore ia farerei ratou i te mau kerisetiano?
◻ Nafea te hitahita ore ia faaitehia ia putuputu anaˈe te mau matahiapo?
◻ No te aha te tapearaa i te parau huna e riro ai ei tamataraa no te mau matahiapo?
[Hohoˈa i te api 28]
Mea faufaa roa te hitahita ore i roto i te mau putuputuraa a te mau matahiapo
[Hohoˈa i te api 31]
E tia i te mau matahiapo kerisetiano ia faaite i te hitahita ore e ia tapea i te mau parau huna