Te mau tavini apî no te tau Bibilia
TE FAAHITI nei te Bibilia i te parau no te mau taurearea maitai e rave rahi o tei faatupu maite i ta ratou taviniraa no te Atua e o tei haamaitai-rahi-hia i to ratou na reiraraa. Noa ˈtu e e taata apî tatou aore ra e taata paari e te ruhiruhia, e faaitoito rahi mai taua mau hiˈoraa maitai ra ia tatou.
E 17 noa matahiti to Iosepha a hoohia ˈi oia ei tîtî i Aiphiti. I reira, i te vahi atea i to ˈna utuafare e te feia i matau ia ˈna, ua haapapu Iosepha i to ˈna haapao maitai. A tamata ˈi te vahine a Potiphara i te faahinaaro ia ˈna, ua parau oia e: “Eaha hoi au e tia ˈi ia rave i tena na ino rahi, a hara ˈi i te Atua?” Oia atoa i mua ia Pharao, te arii puai roa ˈˈe o to ˈna ra tau, ua rave o Iosepha i te taime no te parau e na Iehova i tatara i te moemoeâ a Pharao. Ua haamaitai-rahi-hia oia. Ua faaohipa te Atua ia ˈna no te faaora mai i te feia no Aiphiti e to ˈna mau fetii mai te pohe no te oˈe, e no te aratai i to ˈna metua tane ra o Iakoba e to ˈna utuafare fetii i Aiphiti. — Genese 37:2; 39:7-9; 41:15, 16, 32.
Mose e te tahi atu â, tei haapao maitai i to ratou vai-apî-raa
Ua faaamu te tamahine a Pharao ia Mose mai ta ˈna iho tamarii, ua nehenehe râ i te mau metua o Mose e haapii ia ˈna no nia i te Atua mau. Te parau ra te Bibilia e, a paari ai oia, ua ‘patoi [o Mose] e ia piihia oia te tamaiti a te tamahine a Pharao ra; e mea maitai ia ˈna te rave atoa i te pohe i te amuiraa i te taata no te Atua ra; ia rave i te navenave poto noa o te parau ino ra’. Ua faaohipa te Atua ia Mose no te aratai i to ˈna nunaa i rapae mai ia Aiphiti, no te horoa ˈtu ia ˈna i te Ture i te mouˈa ra i Sinai, e no te papai i te hoê tuhaa faufaa o te Bibilia. Noa ˈtu eaha to outou matahiti, te hinaaro ra anei outou e tavini i te Atua mai ia Mose ra? — Hebera 11:23-29; Exodo 2:1-10.
Te faahiti nei te mau Papai i te parau no te mau “tamarii” o tei faaroo na e te taatoaraa o te nunaa, ia taio-anaˈe-hia te Ture a te Atua i te mau ati Iseraela (Deuteronomi 31:10-13). I te tau o Nehemia, ua tia aˈera “te feia atoa e ite i te parau ia taiohia ra (...) mai te poipoi mai â e avatea noa ˈtura” no te faaroo i te Ture (Nehemia 8:1-8). Noa ˈtu e aita te mau tamarii i taa i te taatoaraa, ua nehenehe ia ratou e taa e e tia ia ratou ia here, ia haamori, e ia auraro i te Atua ra o Iehova. Noa ˈtu eaha to outou matahiti, ua faaroo anei outou i te mau tairururaa, i reira i tuapapahia ˈi te Parau a te Atua? Ua haapii anei outou i te faufaaraa ia auraro i te Atua, mai taua mau ati Iseraela apî ra?
Davida, Iosia e Ieremia
Ua maiti te Atua ia Davida, te tamaroa apî roa ˈˈe o te hoê utuafare e vau taeae, no te hoê taviniraa taa ê e ua parau aˈera no ˈna e: “Ua itea ia ˈu Davida te tamaiti a Iese, e taata e au i tau aau, e na ˈna e faatupu i tau mau hinaaro atoa.” Ua maiti te Atua ia ˈna no te riro mai ei ‘tiai’ no to ˈna ra nunaa, e ua rave maitai o Davida i taua ohipa ra, ma te haapapu i to ˈna here no Iehova i roto i te roaraa e rave rahi matahiti. Ua papai oia hau atu i te 70 salamo e ua riro oia ei tupuna no Iesu Mesia. Noa ˈtu e e taurearea aore ra e taata paari outou, te taa ra anei ia outou i te mau eˈa a te Atua, e te rave ra anei outou i te mau mea ta ˈna e hinaaro ra, mai ia Davida? — Ohipa 13:22; Salamo 78:70, 71; Samuela 1, 16:10, 11; Luka 3:23, 31.
Ua riro o Iosia ei arii i te vauraa noa o to ˈna matahiti. I te 15raa o to ˈna matahiti, ‘a vai apî noa ˈi oia, ua imi ihora oia i te Atua o tana tupuna o Davida’. Na mua ˈˈe i te 20raa o to ˈna matahiti, ua faaineine o Iosia i te patoi i te haamoriraa hape. I muri aˈe, ua rave oia e ia tataǐhia te hiero, e ua faahoˈi faahou mai oia i te haamoriraa viivii ore i roto i te fenua. Te taio ra tatou e: “E aita aˈera ratou i faarue i te pee i te Atua o to ratou mau metua ia Iehova, e hope roa aˈera o ˈna pue mahana i te ao nei.” Aita tatou paatoa e nehenehe e riro mai ei arii mai ia Iosia, e nehenehe râ ta tatou e tavini i te Atua e e tapea i te hoê tiaraa papu i mua i te haamoriraa hape, noa ˈtu eaha to tatou matahiti. — Paraleipomeno 2, 34:3, 8, 33.
Ua parau te Atua Mana Hope ia Ieremia e: “Aita oe i hamanihia e au i roto i te opu, i ite ai au ia oe; e aita oe i fanau, i faataahia ˈi oe e au; e ua haapaohia oe e au, ei peropheta na te mau fenua.” Ua parau o Ieremia e mea apî roa o ˈna no te riro mai ei peropheta: “Auê! e tau Fatu, e Iehova e! aore hoi au i ite i te parau, e tamaiti iti hoi au.” Ua pahono aˈera Iehova e: “Eiaha e parau, e tamaiti iti au: o tei tonohia oe e au ra, o ta oe ïa e haere; e o ta ˈu e faaue ia oe ra, o ta oe ïa e parau.” Ua hau atu i te 40 matahiti to Ieremia na reiraraa, e a hinaaro ai oia e faarue i te reira, aita oia i nehenehe e faaea. “Ua riro atura [te parau a te Atua] mai te auahi ama i roto i tau aau ra.” Ua tia noa ia ˈna ia paraparau! Noa ˈtu eaha to outou matahiti, te faaohipa atoa ra anei outou i taua huru faaroo mai to Ieremia ra, ma te haere i mua i roto i te taviniraa a te Atua mai ta ˈna i rave? — Ieremia 1:4-8; 20:9.
Daniela, Iesu e Timoteo
Ua faaroo anei outou i te parau no Daniela? Ua iti aˈe to ˈna matahiti i te 20, a hopoi tîtîhia ˈtu ai o ˈna e te tahi atu mau “tamarii” i te aorai a Nebukanesa, te arii puai no Babulonia. Noa ˈtu to Daniela apî, ua hinaaro mau oia e auraro i te Atua. Aita o Daniela e to ˈna mau hoa i hinaaro e ia viiviihia ratou e te mau maa i opanihia e te Ture a te Atua ia amu, aore ra i haaviiviihia e te mau peu etene. I te roaraa hau atu i te 80 matahiti, aita o Daniela i taiva, ma te tapea i to ˈna haapao maitai tae roa i te ore e hinaaro e faaea i te pure i te Atua, noa ˈtu e tuuhia oia i roto i te apoo a te mau liona. Te haafaufaa ra anei outou i ta outou taviniraa i te Atua e ta outou mau pure mai te reira atoa? E tia ia outou ia na reira. — Daniela 1:3, 4, 8; 6:10, 16, 22.
I te 12raa o to ˈna matahiti, ua itehia Iesu i te parahiraa i rotopu i te mau orometua i roto i te hiero i Ierusalema, “te faaroo atura e te ui atura ia ratou. Maere anaˈe ihora te feia atoa i faaroo ia ˈna ra [te taurearea ra o Iesu], i to ˈna ite e ta ˈna parau.” E anaanatae anei outou i te hoê paraparauraa no nia i te mau Papai e te mau taata paari i roto i te hiero, mai ia Iesu ra? E maere anei te feia e faaroo ra i to outou ite e i ta outou mau pahonoraa? I teie mahana, te vai ra to vetahi mau Ite apî o te haapii ra, o te faaroo maitai ra, e o te apiti ra i roto i te mau putuputuraa kerisetiano, te hoê ite no nia i te mau Papai o te haamaere nei i te feia paari aˈe. — Luka 2:42, 46, 47.
Mai ia Timoteo anei outou, tei haapiihia i “te parau moˈa” i to ˈna tamarii-rii-raa ra? A riro mai ai oia ei taurearea, “e taata roo maitai [o Timoteo] i te mau taeae” i roto e piti amuiraa aore ra hau atu. Ua maiti te aposetolo Paulo ia Timoteo no te haere na muri ia ˈna i roto i to ˈna mau tereraa, eiaha no te amo noa i te tauihaa, no te tauturu râ ia Paulo ia haapii atu ia vetahi ê. E maitihia anei outou no taua mau hopoia ra? E “roo maitai” to ta outou taviniraa, eiaha noa i roto i ta outou iho amuiraa, i roto atoa râ i te tahi atu? — Timoteo 2, 3:15; Ohipa 16:1-4.
Eaha te oraraa no a muri aˈe ta outou e hinaaro ra?
E nehenehe anei ta te mau taurearea, i teie nei mahana, e riro ei feia haapao maitai mai ia Iosepha, Mose, Davida e te tahi atu â? Oia mau. Parau mau, te manaˈo noa nei e rave rahi mau taurearea i te faaanaanatae ia ratou. Te tahi pae râ, te faaohipa ra ratou i to ratou apîraa ma te paari no te haapii i te ite i te Atua e ta ˈna e titau ra ia ratou. Te faatupu ra ratou i teie parau tohu bibilia, e: “E tia rahi roa to to oe ra mau taata, i te mahana e faaitehia ˈi to oe ra mana (...); to oe ra huaai, mai te hau ïa no te opu ra o te poipoi.” — Salamo 110:3.
E faaite taua mau taurearea ra i te hoê paari faahiahia mau no to ratou matahiti, no te mea e nehenehe te Atua e tauturu ia ratou ia manuïa i roto i to ratou oraraa no teie nei e e horoa atoa ˈtu na ratou i te hoê oraraa faahiahia mau i roto i te ao apî e fatata maira (Timoteo 1, 4:8). Nafea ïa e nehenehe ai te hoê taurearea no teie nei tau e atuatu i te hoê faaroo mai to te mau taata apî i faahitihia i roto i te Bibilia? Mai te peu e e hinaaro outou e ite i te pahonoraa, te titau ra matou ia outou ia taio i te tumu parau “Te mau taurearea oaoa i roto i te taviniraa a Iehova”, i te api 10 o teie nei vea.
[Hohoˈa i te api 5]
Aita te taurearea ra o Mose i faahinaaro i te mau unauna no Aiphiti.
Ua au te taurearea ra o Davida i te mafatu o Iehova.
[Hohoˈa i te api 6]
Ua manaˈo o Ieremia e “e tamaiti iti” noa oia, ua poro râ o ˈna ma te itoito i te hoê poroi aita i fariihia e te nunaa.
I te 12raa o to ˈna matahiti, ua haamaere o Iesu i te feia paari aˈe ia ˈna, no to ˈna ite no nia i te Parau a te Atua.
[Hohoˈa i te api 7]
I Iseraela, ua faaroo atoa na te mau “tamarii” ia taio-anaˈe-hia te Ture a te Atua. Te na reira atoa ra anei outou?