Eiaha outou ia amui-au-ore-hia e te feia faaroo ore
“Eiaha outou ia amui-au-ore-hia i te feia faaroo ore ra: (...) eaha to te taata faaroo ra faufaa i te taata faaroo ore?” — KORINETIA 2, 6:14, 15.
1. Mea nafea te hoê kerisetiano vahine i tapae ai i te faaipoipo atu e te hoê taata o tei ore i bapetizohia?
TAU MATAHITI i teie nei, ua pohe te tane a te hoê vahine Marite, e Ite o Iehova hoi oia, i roto i te hoê ati purumu. “I te haamataraa, ta ˈna ïa e parau ra, mea paruparu roa vau, te tutava nei râ vau eiaha e faarue i ta ˈu taviniraa no Iehova. Teie nei râ, e piti matahiti i muri iho, ua haamata aˈera vau i te manaˈo e ua faufaa ore roa vau i rotopu i te feia i faaipoipohia o te amuiraa. Aita ta ˈu tamahine e o vau iho e titau-pinepine-hia ia tupu anaˈe te tahi mau ori-haere-raa e te utuafare. Ia ite anaˈe vau te mau taata faaipoipo o te faaite ra ia raua iho i to raua here, mai te huru ra ïa e te faaruehia ra vau. Aita hoê aˈe taata e ite ra e te paruparu noa ra vau i te pae varua. I te hoê mahana, ua titau mai te hoê taata ta ˈu i matau i ta ˈu raveraa ohipa, e ere i te Ite o Iehova, ia ˈu ia haere atu e tamaa, e aita vau i patoi. Hou vau i taa ˈtu ai i te mea e tupu maira, ua here roa vau ia ˈna. No to ˈu hoi paruparu, e rahi roa to ˈu moemoe, ua farii aˈera vau e faaipoipo atu ia ˈna.”
2. No te aha e mea tano iho â i te natura te hinaaroraa e faaipoipo, e eaha te tapao o te hoê faaipoiporaa?
2 Te hinaaroraa ia roaa mai te hoê apiti e nehenehe atu ai e horoa ˈtu i te mau mea o te oraraa, e nehenehe te reira e riro mai ei mea puai roa, e ua tano hoi te reira i te natura o te taata. O Iehova iho tei parau e: “E ere ïa i te mea maitai ia parahi noa Adamu oia anaˈe ra; e hamani au i te tahi tauturu au na ˈna ra [“o tei riro mai ia ˈna iho (hoê â huru e o ˈna)”, oia hoi mea tano maitai ia ˈna].” (Genese 2:18, Traduction du monde nouveau, neneiraa beretane e te hororaa no te matahiti 1984, nota.) Te tumu o te faaipoiporaa no te tahoê ïa i te hoê tane e te hoê vahine na roto i te hoê taairaa piri mau e o te vai maoro mai. Oia mau, e ere na Adamu, na Iehova râ, i parau e: “E faarue ai te taata i tana metua tane e tana metua vahine, a ati atu ai i ta ˈna vahine, e e riro hoi raua ei hoê.” (Genese 2:22-24; hiˈo Mataio 19:4-6). Peneiaˈe te hinaaro rahi ra to outou mafatu i te hoê “farereiraa” mai te reira te huru?
3, 4. a) Mea nafea to te Bibilia faaararaa ia tatou no nia i te fifi e tupu mai ia ati maite anaˈe tatou e te hoê taata o tei ore i bapetizohia? b) I roto i tei hea auraa te aˈoraa a Paulo ia au i te “amui-au-ore-[raa] i te feia faaroo ore ra” e tuati ai i te faaipoiporaa? c) Mea nafea te mau Korinetia i nehenehe ai e taa i te parau “faaroo ore”? (Hiˈo i te nota.)
3 Teie nei râ, te faaara nei te Bibilia ia tatou no nia i te hoê ati, oia hoi te taai-maite-raa ˈtu i te hoê taata tei ore i bapetizohia. Ua papai aˈera te aposetolo Paulo e: “Eiaha outou ia amui-au-ore-hia i te feia faaroo orea ra [“aita e tuatiraa”, Jérusalem]: (...) eaha to te taata faaroo ra faufaa i te taata faaroo oreb?” (Korinetia 2, 6:14, 15). Te haamanaˈo ra paha Paulo i te opaniraa tei horoahia i roto i te Ture a Mose, ia ore e apiti i te puaatoro e te asini ia arote raua (Deuteronomi 22:10). Oia mau, e paruparu roa ïa te asini, mea nainai aˈe oia e mea iti aˈe to ˈna puai i to te puaatoro, i te hoê apitiraa tei ore e tuea. I te mea e, ua riro te faaipoiporaa mai te hoê taairaa o tei tahoê i te hoê tane e te hoê vahine, mai te peu e faaipoipo te hoê kerisetiano i te hoê vahine tei ore i bapetizohia, aore ra te hoê tane tei ore i bapetizohia, eita ïa te taairaa o te matara mai e tano maitai (Mataio 19:6). No reira, e pinepine e faarahi te hoê taairaa mai te reira te huru i te mau ati e te mau peapea i roto i te faaipoiporaa. — Korinetia 1, 7:28.
4 Tera râ, mai te hiˈoraa i faahitihia i te omuaraa o teie tumu parau, e nehenehe e itehia e e opua te tahi mau kerisetiano ia faaipoipo i te feia tei ore i bapetizohia. No te aha e mea fifi na vetahi i te faaipoiporaa “ia au râ i te Fatu”. — Korinetia 1, 7:39.
No te aha vetahi e imi ai i rapae mai?
5. Nafea vetahi pae e tapae roa ˈi i te here i te feia tei ore roa ˈtu i bapetizohia? A faahohoˈa na i ta outou pahonoraa.
5 Eita e tano ia parau e aita taua mau taata e tâuˈa ra i te mau aˈoraa a te Atua. E rave anaˈe na i te hiˈoraa o te hoê vahine kerisetiano e hinaaro nei e faaipoipo. Peneiaˈe te hinaaro nei oia i te hoê tane kerisetiano, mai te huru ra ïa e aita oia e ite ra e rave rahi taeae no te faaipoipo i rotopu i to ˈna mau hoa kerisetiano. Te ruau ra hoi oia, e ua ite papu oia i te reira. Peneiaˈe te hinaaro ra oia ia faatupu i te hoê utuafare. Na te riaria ia ruau o ˈna anaˈe iho e te hinaaro e ia herehia oia, e haaparuparu ia ˈna. E feruri anaˈe na tatou i teie nei e te vai ra te hoê tane e ere i te Ite o Iehova o te hinaaro nei ia ˈna: e nehenehe e riro ei fifi i te patoi atu i ta ˈna mau aniraa. Mea mǎrû hoi taua taata ra e te maitai. Aita oia e puhipuhi ra i te avaava e aita e parau faufau ra. I reira te mau feruriraa e haamata ˈi: ‘I te pae hopea, mea maitai aˈe oia i te tahi mau taeae ta ˈu i matau!’ ‘Te hinaaro nei oia e haapii.’ ‘Ua ite au i te mau huru tupuraa e ua faaipoipo te hoê tuahine e te hoê taata tei ore i bapetizo e, i muri iho, ua riro mai oia ei Ite o Iehova.’ ‘Oia atoa i ǒ te mau kerisetiano, te vai ra te mau faaipoiporaa e aita e tere maitai ra!’ — Ieremia 17:9.
6, 7. a) Mea nafea to te hoê vahine kerisetiano faataaraa i to ˈna hepohepo? b) Eaha te uiraa te tia ia tatou ia haapao atu?
6 Oia mau, e nehenehe te hoê kerisetiano e hinaaro ra e faaipoipo e hepohepo roa e e manaˈo e aita e ravea. Ma te faataa i te huru tupuraa i roto i to ˈna oire, ua parau aˈera te hoê vahine kerisetiano faaea taa noa e: “Mea iti roa te numera o te mau taeae no te faaipoipo, area to te mau tuahine faaea taa noa, mea rahi roa ˈˈe. Te ite mǎrû noa ra taua mau tuahine ra i to ratou vai-apî-raa i te mahaere, e aita ˈtu ta ratou maitiraa ia faaea taa noa aore ra ia faaipoipo i te aniraa matamua.”
7 Teie râ, mea papu maitai te aˈoraa bibilia: ‘Eiaha outou ia amui au ore i te feia faaroo ore ra.’ (Korinetia 2, 6:14). Mea etaeta anei aore ra mea maamaa anei taua faaararaa no ǒ mai i te Atua ra?
Te hoê faaiteraa i te aroha o te Atua
8. Mea nafea to Iehova faaiteraa e te hinaaro nei oia i to tatou maitai?
8 Mea faufaa roa to tatou oaoaraa no a muri aˈe i mua i te aro o Iehova. Aita anei oia i faatusia ia ˈna iho, a horoa mai ai oia i ta ˈna Tamaiti ei “hoo no te taata e rave rahi”? (Mataio 20:28.) E ere anei ‘Na ˈna i faaite ia tatou i te mea e maitai ai tatou ra’. (Isaia 48:17.) Aita anei oia i tǎpǔ e ‘e ore oia e vaiiho noa ia tatou ia ati, maori râ o te tia ia tatou ia faaoromai ra’? (Korinetia 1, 10:13.) Mea tano atura ïa ia feruri tatou e ia aˈohia mai tatou e eiaha e tahoê e te hoê taata tei ore i bapetizohia, no to tatou maitai ïa. E ite ïa tatou e ua riro taua faaararaa nei ei faaiteraa i to ˈna aroha no tatou.
9. a) Eaha te faaararaa ta Paulo i horoa no nia i te taatiraa o te hoê kerisetiano e te hoê taata tei ore i bapetizohia? b) Eaha te auraa o te parau haa heleni ra tei hurihia e “auraa”, e mea nafea taua parau ra i te faahohoˈaraa i te mau fifi e itehia e te hoê kerisetiano ia tahoêhia i te hoê taata tei ore i bapetizohia?
9 I roto i te opuaraa a te Poiete, ua riro te faaipoiporaa ei taairaa etaeta roa ˈˈe o te nehenehe e tahoê i te mau taata; oia mau, e riro mai ïa te tane e te vahine “ei hoê”. (Genese 2:24.) E faaite anei te hoê kerisetiano i te huru paari ia faatupu anaˈe oia i te mau taairaa etaeta roa mai te reira e te hoê taata o tei ore i bapetizohia? Te pahono ra Paulo ma te ui i te tahi mau uiraa hohonu mau, o tei titau paatoa e ia pahonohia eita: “Eaha to te parau-tia auraa i te parau-tia ore? e eaha to te maramarama auraa i te pouri? E eaha to te Mesia auraa [heleni, sumphônêsis] ia Beliala [Satani]? e eaha to te taata faaroo ra faufaa i te taata faaroo ore? (Korinetia 2, 6:14, 15). E tuati te parau heleni ra sumphônêsis i te auraa mau o te manaˈo e “faatupuraa i te hoê taˈi i te hoê â taime” (no sun, “e”, e phônê, “taˈi”). Te faaite ra i te tuati-maite-raa e faatupuhia e te mau upaupa. Oia mau, aita e tuatiraa i rotopu i te Mesia e ia Satani. Oia atoa, mai te peu e e faatupu te hoê tane e te hoê vahine i te hoê “[taairaa au ore]”, mea fifi roa ïa ia ape i te tuati-ore-raa o te mau taˈi. E faaauhia raua mai na upaupa e piti aita te taˈi e tuati ra, e ma te ore e horoa i te taˈi upaupa navenave, e horoa mai ïa i te mau taˈi hape.
10. Eaha te mea faufaa roa e ia riro te hoê faaipoiporaa ei mea oaoa, e eaha te mau maitai e roaa mai i te hoê ‘taairaa tano maitai’?
10 Nafea, i roto i taua mau tupuraa ra, e nehenehe ai te hoê taata e haapao i ta te varua e tuati maitai ai e te hoê taata e haapao i ta te tino ra (Korinetia 1, 2:14)? Mea faufaa mau i roto i te hoê faaipoiporaa oaoa te tahi mau tiaturiraa, te tahi mau faaueraa tumu e te tahi mau tapao ta tatou e faatupu amui te tahi e te tahi. Aita ˈtu mea e haapaari â i te hoê faaipoiporaa, o te taairaa amui e te Poiete. ‘Ia tano maitai anaˈe te taairaa’, e faaitoito ïa na taata faaipoipo te tahi e te tahi no nia i te haamoriraa. E nehenehe raua toopiti atoa ra e turuhia e te mau Papai no te faaafaro i to raua mau hapa. No reira, e ere anei i te maramarama maitai e mai te peu e e faaue mai Iehova ia ore e faaipoipo atu i te hoê taata tei ore i bapetizohia, no te mea te hinaaro ra oia e ia vai noa mai te hoê taairaa etaeta e to tatou hoa faaipoipo?
11. No te aha aita i faatiahia i te mau Iseraela ia faaipoipo e te mau etene, e eaha te uiraa tano maitai e nehenehe e uihia?
11 Ma te haapao i taua faaararaa ra no roto mai i te Bibilia, e ape ïa tatou i te faahopearaa ino atoa o te hoê faaipoiporaa e te hoê taata tei ore i bapetizohia. E nehenehe e roohia, ei hiˈoraa, e ia faafariu ê te taata tei ore i bapetizohia i te kerisetiano i ta ˈna taviniraa no Iehova. A hiˈo na i te faaararaa ta Iehova i faatae atu i Iseraela tahito ra. Ua opani-etaeta-hia te mau faaipoiporaa e te mau etene. No te aha? No te mea, ta Iehova ïa e parau ra, “e riro hoi ratou i te faafariu ê i to mau tamarii ia ore ia pee mai ia ˈu, ia haamori i te mau atua ěê ra”. (Deuteronomi 7:3; 4.) I mua i te patoiraa e faatupuhia e to ˈna hoa faaipoipo o tei ore i bapetizohia, e nehenehe te kerisetiano e vaiiho rii mǎrû noa ia ˈna i te roaraa o te tau e ia haaparuparuhia. Oia mau, mea ohie roa i te parau e: ‘Aita te reira e roohia i nia ia ˈu.’ Teie râ, ua tupu mau iho â te reira i nia i te hoê taata o tei paari mai ia Solomona. Eita anei te reira e nehenehe e tupu atoa no outou? — Te mau Arii 1, 11:1-6; hiˈo Te mau Arii 1, 4:29, 30.
12. Mea nafea te Ture a te Atua e opani ra i te mau faaipoiporaa e te taata ěê i riro ai ei parururaa no te mau ati Iseraela? A faahohoˈa na i ta outou pahonoraa.
12 Noa ˈtu e aita te taata i bapetizohia e faarue i te haamoriraa mau, e vai noa mai râ te mau fifi, te mau ati e pinepine i te tuati i te amahamaharaa i te pae faaroo i roto i te hoê utuafare. E hoˈi anaˈe na tatou i te Ture ta te Atua i horoa na Iseraela e e feruri anaˈe na tatou e e farii te hoê vahine Iseraela ia faaipoipo atu i te hoê tane no Kanaana. Ia au i te mau faaohiparaa i te pae taatiraa i faatupuhia na i Kanaana, eaha ïa te faatura ta taua taata ra e rave no te Ture a Iehova? Ei hiˈoraa, ua ineine anei oia i te haapae atu no te taati i te mau tau e maˈi avae to ta ˈna vahine, mai ta te Ture a Mose e faahepo rac (Levitiko 18:19; 20:18; hiˈo Levitiko 18:27)? Mai te peu e o te hoê tane Iseraela o te faaipoipo i te hoê vahine no Kanaana, eaha ïa te tautururaa ta ˈna e horoa ˈtu na ˈna, ia haere anaˈe oia i Ierusalema, e toru taime i te matahiti no te apiti atu i te mau oroa e faatupuhia no te tauiraa i te tau (Deuteronomi 16:16)? Mea papu atura ïa e ua riro ïa te ture a te Atua e opani ra i te mau faaipoiporaa mai te reira te huru, ei parururaa na te mau ati Iseraela.
13. a) No te aha aita i roaa i te hoê taata o tei ore i bapetizohia te hoê haava manaˈo tei haapiihia ia au i te mau faaueraa tumu o te Bibilia? b) Eaha te mau fifi e te mau ati ta vetahi mau taata e ite ra i te amahamaharaa i te pae faaroo e farerei ra i roto i to ratou utuafare?
13 I teie nei â mahana, ua atea roa te mau peu i te pae morare a te ao nei i te mau peu e itehia i roto i te Bibilia. Noa ˈtu e mea maitai roa paha te tahi mau taata, aita râ to ratou e hoê haava manaˈo kerisetiano i haapiihia e te mau faaueraa tumu a te Bibilia. Aita ratou i faaohipa e rave rahi matahiti no te haapii i te Parau a te Atua, no te ‘faahouraa i to ratou aau’ e no te ‘haapae i te taata tahito ra’. (Roma 12:2; Kolosa 3:9.) No reira, e pinepine te mau kerisetiano o te faaipoipo i te feia tei ore i bapetizohia i te roohia i te hepohepo e e rave rahi mau mauiui. E hamani-ino-hia vetahi e to ratou hoa faaipoipo, o tei ani ia ratou ia faatupu i te mau peu taatiraa tia ore aore ra i te faatupuraa i te mau oroa a te mau etene. Te vai atoa ra teie e peapea ra i te moemoe. Ua papai te hoê vahine kerisetiano e: “Te manaˈo moemoe ta outou e ite ia faaipoipo anaˈe outou i te hoê taata aita e here ra ia Iehova, o te hoê manaˈo moemoe rahi roa ˈˈe ïa aita e nehenehe e faaauhia. Aita hoê aˈe taata e nehenehe atu ai outou e faatupu i te parau mau; e o te mea faufaa roa ˈˈe hoi i roto i to outou oraraa.”
14. a) No te aha e mea fifi roa ia haapii i ta ˈna mau tamarii i roto i te “paari ma te aˈo a te Fatu ra”, ia ora anaˈe tatou i roto i te hoê utuafare amahamaha? b) Eaha te mau faahopearaa ta te oraraa i roto i te hoê utuafare amahamaha e faatupu i nia i te mau tamarii?
14 Ia ora anaˈe tatou i roto i te hoê utuafare amahamaha, e nehenehe te haapiiraa ˈtu i ta tatou mau tamarii i roto i te “paari ma te aˈo a te Fatu ra” e riro ei mea fifi roa (Ephesia 6:4). Ei hiˈoraa, e faatia anei te taata faaipoipo tei ore i bapetizohia e ia apiti mai te mau tamarii i te mau putuputuraa aore ra ia haere i te pororaa? Mea pinepine, e itehia te mau tamarii tei ore i papu i te pae o te here: te here nei ratou i to ratou metua tane e oia atoa i to ratou metua vahine, hoê anaˈe râ i rotopu ia raua e here ra ia Iehova. Ua parau te hoê kerisetiano vahine tei faaipoipo e te hoê taata tei ore i bapetizohia e: “I roto i te 20raa matahiti te maororaa o to ˈu faaipoiporaa, ua inoino rahi roa vau. Ua paari ta ˈu mau tamaiti i roto i te hoê oraraa arepurepu mau i te pae o te manaˈo hohonu; tei roto ratou i te ao i teie nei. Mea pinepine ta ˈu tamahine i te hepohepo ia faarue anaˈe oia ia ˈu no te haere e to ˈna metua tane ra, e parau faatia noa ta ˈna no te haere mai e farerei ia ˈna. Pauroa taua mau peapea ra, no te mea i te 18raa o to ˈu matahiti, aita vau i auraro hoê o te mau faaueraa tumu a Iehova.” Eaha ïa faaueraa tumu? Ia ore e faaipoipo atu e te hoê taata o tei ore i bapetizohia.
15. No te aha Iehova e aˈo ai ia tatou e eiaha e taati atu e te hoê taata tei ore i bapetizohia?
15 I te parau mau, te hinaaro nei Iehova e ia fanaˈo rahi tatou i te oraraa. Te mea ta ˈna e ani maira ia tatou, mai te parau ra e ia ore roa ˈtu e taati i te hoê taata tei ore i bapetizohia, no to tatou ïa maitai (Deuteronomi 10:12, 13). Te auraa ia faaipoipo atu e te hoê taata o tei ore i bapetizohia, oia hoi te tâuˈa-ore-raa i te mau aˈoraa bibilia, e oia atoa te ereraahia i te paari e te haapao-ore-raa i te hiˈoraa o vetahi ê e pinepine mea mauiui roa.
Mau uiraa e ani-pinepine-hia
16, 17. a) Mai te peu e aita tatou e haapao, eaha te mana o to tatou mau hinaaro hohonu e nehenehe e faaohipa i nia i to tatou haavaraa? b) E nehenehe anei e ore e tâuˈa i te mau aˈoraa a te Atua no te mea, i roto i te mau tupuraa taa ê, ua faaipoipo te hoê taata o tei ore i bapetizohia e te hoê kerisetiano vahine e, i muri iho, ua tavini oia ia Iehova? A faataa na e no te aha.
16 Teie nei râ, mai te peu e aita tatou e haapao maitai, e nehenehe to tatou mau hinaaro hohonu e aratai i to tatou haavaraa. E nehenehe te reira e haamata mai teie te huru: e feruri tatou e e mea taa ê roa ta tatou huru tupuraa. Teie te mau uiraa e pinepine i te uihia.
17 Ua faaipoipo aˈera te hoê vahine kerisetiano e te hoê taata tei ore i bapetizohia, e teie nei te tavini ra e piti atoa ra ia Iehova. Eaha ïa te mea ino i te reira? Aita ïa te mau faaueraa tumu a Iehova i haapaohia. Na te ohipa hopea anei e faaafaro i te mau ravea i ravehia? Te faahohoˈa maitai ra te ohipa i tupu i nia i te mau ati Iuda o tei hoˈi mai mai to ratou tapea-tîtî-raahia i Babulonia, i te huru manaˈo a Iehova no nia i te feia o te ore e tâuˈa ra i ta ˈna mau aˈoraa. A rave ai vetahi mau ati Iuda i te vahine no roto i te mau etene, ua faautua aˈera e piti na taata papai bibilia, o Ezera e o Nehemia, ia ratou, ma te papu maitai. Ua “hara” rahi aˈera taua mau ati Iuda ra, e ua rave atura ratou i te hoê “ino rahi”; aita ïa e feaaraa no nia i ta ratou “hara” (Ezera 10:10-14; Nehemia 13:27). Te tahi atu tuhaa te tia ia hiˈopoahia: e nehenehe te faahopearaa o to tatou tâuˈa-ore-raa i te mau aˈoraa a te Atua e faatupu i te hoê pepe i te pae varua o te vaiiho i te mau tapao i roto i to tatou haava manaˈo. Ua parau te hoê vahine kerisetiano, e ua riro ta ˈna tane ei taata bapetizo i muri iho, e: ‘Aita to ˈu pepe i te pae morare i ora ˈtura. Eita outou e nehenehe e ite e aita vau e maitai ra ia paraparau anaˈe-hia no mâua e ia parau-anaˈe-hia e: “Ua tere maitai no raua!”’
18. Eaha te mea paari aˈe ia rave mai te peu e te hutihia ra to outou manaˈo e te hoê taata tei ore i bapetizohia ˈtura, e eaha ïa ta outou e faaite atu?
18 Eaha te nehenehe e rave mai te peu e te hutihia ra to outou manaˈo i nia i te hoê taata o te haapii ra i te Bibilia e te apiti tamau nei i te mau putuputuraa, aita râ i bapetizohia ˈtura? Ia faaite anaˈe te tahi taata i te anaanatae no te parau mau bibilia, e oaoa roa ïa tatou. Teie nei râ, te vai ra te hoê uiraa te tia ia uihia: E tia anei ia outou ia faaite tahaa ˈtu i to outou mau manaˈo hohonu? No te faaite papu atu i te reira, mea paari aˈe ia tiai e ia bapetizo taua taata ra, e i muri aˈe i to ˈna bapetizoraa, ia vaiiho ia ˈna i te taime no te faaohipa i te mau hotu o te varua moˈa a te Atua (Galatia 5:22, 23). I reira noa râ, ia ite anaˈe outou i ta ˈna mau haereraa i mua, e nehenehe atu ai outou e haamatau atu ia ˈna. E ere paha taua aˈoraa ra i te mea ohie roa i te pee atu, ia haapao maitai anaˈe râ outou, e faaite ïa outou i to outou ati-maite-raa i te mau faaueraa tumu a te Bibilia, e haamau atu ai i te hoê niu nehenehe mau no te hoê faaipoiporaa oaoa mau ra. Mai te peu e te hinaaro mau ra to outou hoa ia outou e te haere tamau ra oia i mua i roto i to ˈna here ia Iehova, mea papu maitai e ineine mau oia no te tiai i te taime i reira orua e piti atoa ra e vai ai i roto “i te Fatu”, oia hoi tei pûpû e tei bapetizohia, hou orua e haamatau atu ai. A haamanaˈo atoa e aita te taime e faaore i te here mau. — Korinetia 1, 7:39; Genese 29:20.
19. Eaha te ore e tia ia aramoinahia mai te peu e mea fifi roa no outou ia ite i te hoê hoa i rotopu i to outou mau hoa kerisetiano?
19 Eaha ta outou e nehenehe e rave mai te peu e e fifi outou i te ite atu i te hoê hoa faaipoipo i rotopu i to outou mau hoa kerisetiano? “E 26 to ˈu matahiti, te vai taa noa ra vau e te faaea moemoe noa ra vau”, o te parau ïa a te hoê vahine kerisetiano. E nehenehe te vai-taa-noa-raa e riro ei fifi rahi no outou, teie râ, e ere anei i te mea fifi roa ˈtu â te mau hepohepo o te faahopea i te hoê faaipoiporaa e te hoê taata tei ore i bapetizohia? Oia mau, te ani nei te auraroraa i te mau aˈoraa a te Atua i te faaroo, i te hitahita ore e te faaoromai, ia ite papu râ ia outou e te hinaaro ra o Iehova i te mea maitai no outou e te hinaaro ra oia i to outou maitai (Petero 1, 5:6, 7). Ia tuu na outou i te reira i roto i ta outou mau pure, e ia vaiiho na Iehova e aratai ia outou (Salamo 55:22). I roto i teie nei oraraa, aita hoê aˈe taata e oraraa oaoa mau to ratou. Area no outou, te hinaaro nei outou e faaipoipo; te vai atoa ra to te tahi pae i te mau hepoheporaa, o tei ore paha e itehia i te hoê ravea i roto i teie nei amuiraa o te mau mea. I roto noa i te ao apî e haamâhahia ˈi i te “hiaai o te mau mea ora atoa nei”. — Salamo 145:16.
20. Mea nafea ta te hoê vahine kerisetiano vai taa noa i te faaiteraa i to ˈna opuaraa; e mai te peu e e na reira atoa outou, eaha te oaoaraa ta outou e huti mai?
20 A tiai noa ˈtu ai i te reira, ia opua papu outou ‘ia ore e apiti atu i te hoê taata tei ore i bapetizohia’. Te faahiti nei te hoê vahine kerisetiano, e 36 to ˈna matahiti, i to ˈna hinaaro na roto i teie mau parau: “I te mau mahana atoa, e pure vau ia Iehova ia horoa mai oia na ˈu i te hoê hoa. Aita roa ˈtu vau e hinaaro e imi atu i rapae au mai i te faanahonahoraa a te Atua, te vai nei râ te mau faahemaraa. I roto i taua taime ra, te tutava nei au no te haere i mua i roto i te tahi mau huru maitai. Ma te haamaitai i to ˈu mau huru, te hinaaro nei au e riro ei vahine i te pae varua ta te hoê tane i te pae varua e imi ra.” Te reira atoa nei ta outou opuaraa? Mai te peu e, e, e nehenehe outou e ite i te oaoaraa i roto i te feia e faaite ra i to ratou haapao-maitai-raa i te Atua no te parau-tia no ǒ mai i te Atua ra. — Salamo 37:27, 28.
[Nota i raro i te api]
a I roto i te Korinetia 1, 14:22, te faaohipa ra o Paulo i te parau “faaroo ore” ma te faataa ê i te parau “faaroo”, oia hoi te auraa te feia tei bapetizohia. No reira, ua taa i te mau Korinetia te parau “faaroo ore” mai te auraa ra tei ore i bapetizohia. — Ohipa 8:13; 16:31-34; 18:8.
b “E nehenehe teie faaueraa tumu e faataahia mai teie te huru: ‘Eiaha e faatupu atu i te feia faaroo ore i te hoê taairaa, i te hoê noa taime aore ra e tamau noa, o te aratai ia outou ia faarue i te mau faaueraa tumu kerisetiano aore ra o te faatupu i te hoê faaiteraa ino. No te aha e tuu ai ia tatou i te hiti mai te reira te huru? No te mea aita to te feia tei ore i bapetizohia hoê â mau faaueraa tumu, mau anaanataeraa aore ra mau tapao i to te hoê kerisetiano.’” — Parau e faataa ra i te Bibilia (beretane), anairaa 10, api 359.
c Hiˈo Te Pare Tiairaa no te 1 no tenuare 1973, api 31 e 32 (BI 22/73, api 47, 48) (na roto i te reo farani).
A faataa
◻ Eaha te faaararaa ta te Bibilia e horoa ra i te feia e tamata nei i te faatupu i te tahi mau taairaa e te feia o tei ore i bapetizohia?
◻ No te aha vetahi mau kerisetiano e imi ai i te hoê hoa i rapae au mai i te amuiraa?
◻ No te aha e nehenehe ai e parau e te faaararaa a Iehova no nia i te mau taatiraa au ore i riro ai ei faaiteraa i to ˈna aroha no tatou?
◻ Eaha te mau uiraa no nia i te maimiraa i te hoê hoa e ui-pinepine-hia, e nafea outou i te pahono atu ai?