VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w89 1/9 api 18-23
  • E te mau matahiapo — A poihere i te nǎnǎ a te Atua!

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • E te mau matahiapo — A poihere i te nǎnǎ a te Atua!
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1989
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Eiaha roa ˈtu na outou e faahepo i te nǎnǎ
  • O te mǎrû e te tamahanahana ta ratou e faatupu
  • Ma te parau-tia e te titiaifaro
  • Ia tamau â outou i te aupuru maite i te nǎnǎ
  • “A faaamu i te nǎnǎ a te atua i roto ia outou”
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2011
  • E te mau matahiapo, a haava ma te parau-tia
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
  • E te mau matahiapo, a pee i na Tiai mamoe Rahi aˈe
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova—2013
  • E auraro atu outou i to outou mau aratai
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1989
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1989
w89 1/9 api 18-23

E te mau matahiapo — A poihere i te nǎnǎ a te Atua!

“I mǎrû noa râ matou i roto ia outou, mai te Metua i poihere i ta ˈna ra tamarii.” — TESALONIA 1, 2:7.

1. No te aha te Ite tataitahi haapao maitai o Iehova e nehenehe ai e manaˈo e te vai hau maitai ra oia?

O IEHOVA te Tiai mamoe rahi. Te horoa rahi mai nei oia i te mau mea e hinaarohia ra e ta ˈna mau “mamoe”, i ta ˈna mau tavini, e te aratai nei oia ia ratou “na te eˈa titiaifaro” no to ˈna ra iˈoa moˈa. No reira te feia e rave i to ˈna hinaaro, eita roa ˈtu ïa ratou e mǎtaˈu e e nehenehe ratou e fariu tia i nia i to ratou Atua aroha e itea mai ai ia ratou i te tamahanahanaraa. E nehenehe mau â te Ite tataitahi haapao maitai o Iehova e ore e haapeapea i raro aˈe i te parururaa here mau a te Atua. — Salamo 23:1-4.

2. I te mea hoi e o ˈna te hohoˈa o te hanahana o te Atua, eaha ïa te mau huru o Iesu?

2 O Iesu Mesia “te anaana (...) o to ˈna ra hanahana, o te hohoˈa mau ïa no ˈna iho”. (Hebera 1:1-4.) I te mea hoi e o o ˈna te Tiai mamoe maitai, te faaite atoa ra oia iho i te here e te hamani maitai (Ioane 10:14, 15). Ei hiˈoraa, i te hoê mahana, “hiˈo atura oia i taua feia rahi ra, aroha ˈtura ia ratou; no te mea mai te nǎnǎ mamoe tiai ore ra ratou; haapii atura oia ia ratou i te parau e rave rahi.” — Mareko 6:34.

3. a) Ia au i te hiˈoraa o te Atua ra o Iehova e o Iesu Mesia, eaha te mau huru te tia i te mau tiai kerisetiano ia faaohipa? b) Eaha te aˈoraa e te faaararaa ta te aposetolo Paulo i horoa i te mau tiaau?

3 E tia ˈtura ïa i te mau kerisetiano atoa ia ‘pee i te Atua mai te tamarii herehia ra; ei haerea aroha to ratou, mai te Mesia i aroha mai ia ratou nei’. (Ephesia 5:1, 2.) E tia ˈtura ïa ia ratou ia faaite i to ratou aroha e to ratou hamani maitai. E tano taa ê te reira no te mau tiai o te nǎnǎ a te Atua, ta te aposetolo Paulo i parau atu e: “E teie nei, e ara ia outou iho, e te nǎnǎ atoa i faarirohia ˈi outou e te [v]arua [moˈa] ei episekopo i nia ihora, ia faaamu hoi outou i te ekalesia o te Atua, o ta ˈna i hoo i to ˈna ihora toto. Ua ite hoi au, ia reva ê atu vau e ô mai ai te urî taehae roa i roto ia outou na, e ore e faaherehere i te nǎnǎ. E tia mai hoi te taata i roto ia outou iho, e parau mai i te parau piˈo, ia peehia ratou e te pǐpǐ.” — Ohipa 20:28-30.

4. a) Eaha te ohipa i tupu i roto i te roaraa o te tau, ia au maite i te faaararaa a Paulo i roto i te Ohipa 20:29, 30? b) Eaha te tahi mau uiraa te tano ia tuatapapahia i teie nei?

4 I roto i te roaraa o te tau, e tia mai te mau “uri taehae roa” o tei ‘ore i faaherehere i te nǎnǎ’. Auê râ hoi tatou i te oaoa i te mea aita te mau matahiapo i roto i te mau Ite o Iehova e faaohipa i te huru taehae! Inaha hoi, eaha ïa te huru faaohiparaa ta te mau hoa kerisetiano o taua mau tiaau i haamauhia e te varua moˈa e nehenehe e tiai ia ratou? I to ratou aˈe pae, nafea te mau matahiapo i nominohia e nehenehe ai e faaohipa i te here i nia i te mau “mamoe” a Iehova?

Eiaha roa ˈtu na outou e faahepo i te nǎnǎ

5. a) Eaha te huru o te mau raatira o te mau nunaa i nia i to ratou mau taata? b) Mea nafea to Iesu faaiteraa mai e aita to te huru taehae ei parahiraa i rotopu i ta ˈna mau pǐpǐ?

5 Mea tano iho â ïa ia tatou e manaˈo e e here mai te mau matahiapo kerisetiano ia tatou. E ere ratou mai te raatira o te mau nunaa, teie e pinepine nei i te faatere i to ratou mau taata ma te haavî. Ei hiˈoraa, te faahiti ra te Tuatapaparaa i te parau no Charlemagne, arii no te mau Francs mai te matahiti 768 e tae atu i te matahiti 814, e “ua faaue atura oia i te Saxons ia bapetizo ia ratou mai te peu e aita ra e roohia ia ratou i te utua pohe, e ua faautua aˈera hoi oia i te mau utua ino roa i te feia e ore roa ˈtu e haapao i te tau haapaeraa maa e ua faahepo aˈera i te mau vahi atoa i te puai maoti hoi i te manaˈo tahoê”. (Aamu no te Ekalesia kerisetiano [beretane], a William Jones.) I te tahi aˈe pae, aita to te taehae parahiraa i rotopu i te mau pǐpǐ a Iesu, tei parau mai ia ratou e: “Ua ite outou e, te faahepo nei te hui mana o te Etene ia ratou, e te feia rarahi ra te mana ra ïa i nia iho ia ratou. Eita râ e tia ia na reira i roto ia outou; o te hinaaro râ i te faarahi i roto ia outou na, ia riro ïa oia ei tavini no outou e tia ˈi; e o te hinaaro ia hau oia i roto ia outou na, ei tavini haehaa oia no outou: aita atoa hoi te Tamaiti a te taata nei i haere mai ia tavinihia to ˈna, ei tavini râ, e ia horoa i to ˈna ora ei hoo no te taata e rave rahi.” — Mataio 20:25-28.

6. a) Eaha te mau faaotiraa tumu ta tatou e huti mai no nia i te mau matahiapo? b) Eaha ta te amuiraa e tiai ra ma te tano mau hoi i te mau matahiapo, e nafea ratou ia faariro te tahi e te tahi?

6 Te hoê kerisetiano e ‘hinaaro uˈana i te toroa episekopo [tiaau] ra, ua hinaaro oia i te ohipa maitai’. (Timoteo 1, 3:1.) E nehenehe tatou e huti mai e toru na manaˈo faufaa roa i teie manaˈo e teie aˈoraa a Iesu: 1) Eiaha roa te mau matahiapo e hamani ino i to ratou mau hoa kerisetiano; 2) ia riro ïa te feia e amo ra i te tahi mau hopoia i rotopu i te mau pǐpǐ a Iesu ei mau tîtî [mau rave ohipa] no to ratou mau hoa, eiaha râ ei raatira no ratou; e 3) e tia i te mau taata e hinaaro uˈana i te tiaraa tiaau ia faariro i te reira ei “ohipa maitai”, eiaha râ ei tiaraa teitei aˈe (Maseli 25:27; Korinetia 1, 1:31). Te parau ra “matahiapo”, eita roa ˈtu te reira e faateitei noa ˈˈe i te hoê taata e haamori ra ia Iehova i nia ˈˈe i to ˈna mau hoa. Te tiai ra râ te amuiraa e ia faaite te mau matahiapo i te paari i te pae varua, ia riro ei mau taata aravihi e te haehaa, ei mau taata o te faaite i te hiˈoraa i roto i te taviniraa moˈa. Oia mau, e tia i te mau matahiapo ia faariro ia ratou ei mau tavini haehaa na te Atua ra o Iehova, na Iesu Mesia e na to ratou mau hoa kerisetiano. — Roma 12:11; Galatia 5:13; Kolosa 3:24.

7. a) Nafea te mau matahiapo e faaohipa i te Korinetia 2, 1:24 i roto i to ratou mau auraa e ta ratou mau hoa? b) Eaha te tia i te mau matahiapo ia rave ia horoa mai te Tino aratai i te tahi mau faaueraa?

7 Ma te papu maitai, ia tavini o ˈna i te tahi pae ma te haehaa, eita ïa te hoê matahiapo e tamata i te ‘haavî ia ratou’. Mea oaoa mau â ia ite tatou i te mau tiaau kerisetiano ia faaohipa hoê â huru e to Paulo, tei papai atu i te mau kerisetiano no Korinetia e: ‘E ere râ mai te mea e o matou te fatu o to outou faaroo, ei tauturu râ matou i to outou oaoa.’ (Korinetia 2, 1:24). Ia au maite i teie mau parau, te feia e rave i ta ratou hopoia tiaau ma te here, eita roa ˈtu ïa ratou e faahepo mai i to ratou mau hoa kerisetiano i te tahi mau ture haapaoraa ore a te taata nei. I roto i te mau Ite o Iehova, e vaiiho râ te mau tiaau e na te mau faaueraa tumu bibilia e aratai ia ratou e e tavini ratou i te amuiraa ma te hamani maitai. E faaite atoa ratou i to ratou anaanatae rahi i te nǎnǎ a te Atua na roto i te faaohipa-maite-raa i te mau faaueraa a te Tino aratai a te mau Ite o Iehova. — Ohipa, pene 15.

8. Eaha te huru o Paulo i nia i to ˈna mau hoa kerisetiano, e e faaitoito te reira i te mau matahiapo no teie mahana ia aha?

8 I te mea hoi e e haapeapea na o ˈna ma te here no te nǎnǎ a te Atua, ua nehenehe aˈera o Paulo i parau i te mau kerisetiano no Tesalonia e: “I mǎrû noa râ matou i roto ia outou, mai te Metua i poihere i ta ˈna ra tamarii; oia atoa matou no te rahi o to matou aroha ia outou, ua tia roa ia matou te horoa ˈtu i te evanelia a te Atua ia outou na, e eiaha hoi te reira anaˈe ra, o matou atoa iho ïa, no te mea ua riro outou ei here na matou.” (Tesalonia 1, 2:7, 8). Ua riro Paulo mai te hoê metua vahine ra te huru e faaamu i ta ˈna mau tamarii, e no to ˈna here rahi ia ratou i tuu ai oia i to ratou maitai na mua ˈˈe i to ˈna e i tapitapi ai oia no ratou. Eita anei to ˈna hiˈoraa e faaitoito ra i te mau matahiapo o te senekele XX ia poihere i te nǎnǎ a te Atua?

O te mǎrû e te tamahanahana ta ratou e faatupu

9. Eaha tei faaitehia i roto i te Isaia 32:1, 2 no nia i te ohipa e tupu i to tatou nei tau i rotopu i te mau tavini a Iehova?

9 Ma te faaite atea mai i te parau no to tatou nei tau, i reira e tuuhia ˈtu ai i roto i te rima o Iesu Mesia i te Basileia, ua tohu mai te peropheta ra o Isaia e e ‘parahi mai te hoê arii ma te hau’ e e faaohipa te mau “[tamaiti huiarii]” i to ratou toroa “ma te parau au”. Te tavini nei ïa te mau matahiapo no roto i teie nei faanahonahoraa teotaratia, i te Basileia i te raˈi i haamauhia. Auê ïa taviniraa huiarii e! I taua mau taata ra te nehenehe e tiaturihia, e tano ai teie â mau parau tohu a Isaia e na ô ra e: “E riro hoi te hoê taata mai te faarǔrǔraa i te vero ra, e mai te pupuniraa i te mataˈi rahi ra; e mai te pape rii tahe i te vahi pâpâmaro ra; e mai te mǎrû o te hoê mato rahi i te fenua paurâ”. — Isaia 32:1, 2.

10. Eaha ta te matahiapo tataitahi e nehenehe e horoa no to ˈna mau hoa Ite o Iehova?

10 Taa ê aˈera hoi i te mau raatira faaroo no te amuiraa faaroo kerisetiano, teie e faatere nei ma te haavî, o te tamǎrû e te tamahanahana ta te mau matahiapo i haamauhia i rotopu i te mau Ite o Iehova e faaite i to ratou mau hoa. Ratou paatoa, te riro nei ratou ei mau tino aratai o te mau taata paari teie e faaitoito nei i te hau, te mǎrû e te ino ore i roto i te nunaa o Iehova. Hau atu, e nehenehe te matahiapo tataitahi e turu i teie nei huru faahiahia roa na roto i te poihereraa i te nǎnǎ a te Atua.

Ma te parau-tia e te titiaifaro

11. a) Eaha te huru mai tei itehia na e te mau kerisetiano no te senekele I e itehia ra i roto i te rahiraa o te mau amuiraa a te mau Ite o Iehova i to tatou nei tau? b) Eaha te hopoia a te mau tiaau i nia i te amuiraa, e no te aha?

11 I te senekele I, noa ˈtu â ïa e ua farerei te mau amuiraa kerisetiano i te tahi mau fifi, o te hau, te autahoê e te oaoa ta te rahiraa o ratou e ite nei (Korinetia 1, 1:10-12; 3:5-9; Ephesia 1:2; Iakoba 2:1-9; 3:2-12; 4:11, 12; Ioane 1, 1:3, 4). I to tatou atoa nei tau, mea maitai roa te rahiraa o te mau amuiraa o te mau Ite o Iehova i te pae varua maoti te haamaitairaa a te Atua, te aratairaa a te Mesia e te taviniraa haapao maitai a te mau tiaau i haamauhia. No te turu i te hau, te autahoê e te oaoa i roto i te amuiraa, te imi nei taua mau taata ra i te tauturu a te Atua, e te faaitoito nei ratou i te tapea i te huru viivii ore i te pae morare e i te pae varua o ta ˈna faanahonahoraa (Isaia 52:11). Mai te peu e mea viivii oia, eita roa ˈtu ïa taua faanahonahoraa nei e nehenehe e ite i te hau e te oaoa, e papu maitai eita roa ˈtu oia e haamaitaihia mai e te Atua, o te ‘ore hoi to ˈna mata maitai e tia ia hiˈo i te ino’, no te farii i te parau ino (Habakuka 1:13). No reira mea tano iho â ïa ia haava i te mau matahiapo ma te titiaifaro e ia au maite i ta te mau Papai e faaitoito maira. Eaha râ hoi te mau mea te tia ia ratou ia haapao maitai ia tuatapapa ratou i teie mau huru tumu parau?

12. Noa ˈtu â ïa e eita e tia i te mau matahiapo e faaô ia ratou i roto i te tahi mau ohipa e tano i te taata tataitahi e o te ore hoi e itehia te ofatiraahia i te tahi mau ture aore ra mau faaueraa tumu bibilia, ia au i te Galatia 6:1 eaha te tia ia ratou ia rave?

12 A tahi, mai te peu e e mau fifi i te pae tataitahi, e nehenehe hoi te mau taata iho no ratou teie mau fifi e faatitiaifaro i te reira ratou iho (Mataio 18:15-17). I te mea hoi e ‘eita [te mau matahiapo] e raatira i nia i to tatou faaroo’, eita ˈtura i te ohipa na ratou te mau fifi e farereihia i te taata tataitahi mai te peu e aita te mau ture aore ra te mau faaueraa tumu bibilia e ofatihia ra. Papu maitai, ‘ia roohia-noa-hia ˈtu te hoê taata i te hapa ra, hou aˈe oia e ite atu ai’, te feia tei ia ratou te mau huru e titauhia i te pae varua, e tia ia ratou ‘ia tamata i te faatitiaifaro i taua huru taata ra ma te aau mǎrû’. — Galatia 6:1.

13. Nafea te mau Papai i te faaiteraa mai e e tia i te mau matahiapo ia haa i nia i te niu o te tahi mau haapapuraa e faataa mai e ua tupu mau iho â te hara, eiaha râ i nia i te niu o te faarooroo parau noa?

13 E tia i te mau matahiapo ia rave i te ohipa “ma te parau au [parau-tia]”, ma te ore roa ˈtu e faaohipa i te manaˈo paetahi. E tia ˈtura ia ratou ia ohipa i nia i te niu o te tahi mau haapapuraa e faataa maitai e ua tupu mau iho â te hape, eiaha râ i nia noa i te tahi mau parau ta ratou i faarooroo. Teie te aˈoraa ta Paulo i horoa: “Eiaha e farii i te pari i te peresibutero, maori râ ia toopiti e ia tootoru hoi ite.” (Timoteo 1, 5:19). I Iseraela i tahito ra, ia au i te mau faaueraa a Iehova, ia pari-noa-hia ˈtu te hoê taata i te hoê hara e aratai tia i te utua pohe, e tia hoi ia haapohehia oia ‘i te parau a na ite toopiti, e na ite tootoru ra, eiaha i te parau a te ite hoê ra’. Hau atu, mai te huru ra ïa e, i mua i te feia i pari ia ˈna, mai te peu e e parau mau ta ratou parau, ‘to ˈna ite ra te rima e rave na ia ˈna ia taparahi’. — Deuteronomi 17:6, 7.

14. a) Eaha ta Dioterephe i tamata i te rave ma te ino mau hoi? b) Eaha ta te Atua e hinaaro ra i te mau matahiapo ia hiˈopoa anaˈe ratou i te tahi mau tumu parau i te pae haavaraa?

14 Te mau haavaraa atoa i ravehia, ia ravehia ïa maoti te hoê tumu bibilia paari maitai. Te oaoa nei matou i te mea e aita te mau tiaau o te mau amuiraa i pee i te hohoˈa a te taata teoteo ra ia Dioterephe, oia hoi i te senekele I, tei tamata ma te ino mau hoi i te “tuu i te reira i rapae i te ekalesia ra” i te feia e hinaaro e farii maitai i te mau tiaau haaati aore ra mataeinaa. Aita te aposetolo Ioane i tapo i to ˈna mata i nia i te huru o taua taata nei e aita atoa i nia i te tahi atu â mau ohipa ino ta ˈna i rave, ua horoa ˈturâ oia i teie nei faaararaa i te na ôraa ˈtu e: “Ia tae atu vau ra, eita e moe ia ˈu ta ˈna e rave ra.” (Ioane 3, irava 9, 10). I to tatou nei tau, e tia i te hoê tomite haava ia papu maitai e e tumu bibiliaa iho â e tia ˈi ia tiavaruhia te hoê taata. Papu maitai, ta te Atua e hinaaro ra i te mau matahiapo ia faaohipa ïa ratou i te parau-tia i nia i te tahi pae. Oia mau, ia riro mau te feia e faatere ra i te faanahonahoraa a Iehova i nia i te fenua nei ei “taata itoito (...), i tei mǎtaˈu i te Atua ra; ei taata haapao maitai anaˈe”. — Exodo 18:21.

15. Eaha te parahiraa o te pure i roto i te mau haavaraa e ravehia?

15 E tia i te mau tomite haava kerisetiano atoa ia imi papu i te tauturu a Iehova i roto i te pure. Ia haamata hoi te hoê putuputuraa e faatupuhia e te hoê tane kerisetiano aore ra te hoê vahine kerisetiano i parihia i te rave i te hoê hape ino roa na roto i te pure e tia ˈi. Inaha hoi, mea maitai ia pure i te mau taime atoa o te tauaparauraa mai te peu e te hinaaro-mau-hia ra te tauturu a te Atua. — Iakobo 5:13-18.

16. Nafea te mau matahiapo e aratai i te mau haavaraa, e no te aha?

16 Ua ite te mau matahiapo e e “mamoe” to ratou hoa kerisetiano i parihia i te rave i te hoê hapa, no te nǎnǎ a te Atua, e ia hiˈopoa-maite-hia iho â ïa oia e tia ˈi (hiˈo Ezekiela 34:7-14). Mea hinaaro na te mau mamoe, i te auraa mau o te parau, ia aupuruhia ratou, no te mea e mau animala mamahu ratou eita ratou e ora mai te peu e eita to ratou tiai e paruru ia ratou. Eiaha ˈtura te nehenehe e parau no te mau “mamoe” o te amuiraa iho? O te maitai ta ratou e ite ra i raro aˈe i te aratairaa a to ratou Tiai rahi ra o te Atua ra o Iehova, e i raro aˈe i te Tiai mamoe maitai ra o Iesu Mesia. E tia râ hoi i te mau tiai o te nǎnǎ ia haa e ia vai noa mai te manaˈo hau e te maitai e itehia i roto i te mau tavini a Iehova i faaauhia e te mau mamoe. E te mau tiai kerisetiano, te manaˈo ra anei to outou mau taeae e mau tuahine i te pae varua e te paruruhia ra ratou e outou? Parau mau, e tia i te mau matahiapo ia turu papu i te mau ture e te mau faaueraa tumu bibilia, te faahepo maira râ te Bibilia ia ratou e ia here ratou i te mau “mamoe” e ia faaroo noa ˈtu ratou i te taata i haavahia ma te hau, te hamani maitai e te ite.

17. Eaha te mau faaueraa tumu bibilia te tia i te mau matahiapo ia tapea maitai i roto i to ratou feruriraa, ia tupu iho â ra i te tahi mau haavaraa?

17 I te mea hoi e e mau taata parau-tia ore anaˈe tatou, “te hapa nei hoi tatou atoa i te mau mea atoa e rave rahi” i te parau (Iakobo 3:2). Mea hinaaro na tatou tataitahi i te aroha o te Atua e i te “[tusia] taraehara” o te Mesia (Ioane 1, 1:8 e tae atu i te 2:2; Salamo 130:3). E tia ˈtura ïa i te hoê tiai kerisetiano ia hiˈo ia ˈna ma te haehaa. E tia atoa ia ˈna ia haamanaˈo i teie mau parau a Iesu e na ô ra e: “E o ta outou e hinaaro ia vetahi ê ra, e na reira atoa ˈtu outou ia ratou.” (Luka 6:31). E tia hoi ia ratou ia faaohipa taa ê i teie aˈoraa ia haava noa ˈtu ratou i te hoê taata. E tia i taua mau taata aravihi ra i te pae varua ia tamata i te faatitiaifaro i te kerisetiano i rave i te hara ‘ma te aau mǎrû, ma te manaˈo ia ˈna iho, o te roohia-atoa-hia hoi oia e te ati’. — Galatia 6:1; Korinetia 1, 10:12.

18. a) Mai te peu e mea huru etaeta te mau matahiapo i nia i te taata i parihia i roto i te taime haavaraa, eaha ïa te nehenehe e tupu mai? b) Eaha te faaararaa ta te mau matahiapo e ta te tahi atu mau kerisetiano e ite i roto i te Mareko 9:42?

18 Mai te peu e mea paari mau ta te mau matahiapo horo haavaraa i nia i te taata i parihia ra i roto i ta ratou haavaraa, e nehenehe te reira e faaino ia ˈna. E noa ˈtu â ïa e aita to ratou huru e faaino ia ˈna i te pae no te here aore ra i te pae tino, e riro te reira i te faaino roa ia ˈna i te pae varua, e mea tano iho â ia manaˈo e aita te mau huru i titauhia no te amo i ta ratou hopoia i noaa i taua mau matahiapo ra (hiˈo Iakobo 2:13). No reira, ia haava-noa-hia ˈtu te hoê taata, mai roto atu hoi i te tahi atu huru tupuraa, ia faaitehia ˈtu te mau matahiapo i te hamani maitai e eita hoi ratou e faaturori noa ˈˈe i te hoê taata. Parau mau, e tia i te mau kerisetiano atoa ia ara maitai i roto i taua tuhaa ra, inaha ua na ô aˈera Iesu e: “Area te faaturori i te hoê i teie nei mau taata rii i faaroo mai ia ˈu nei, e huru maitai aˈe oia ia taamuhia te hoê ofai rahi mule i nia i tana aˈî e ia taorahia oia i raro i te tai.” (Mareko 9:42). No te rahi te tahi mau mule, e faaohipahia ˈi te hoê animala hopoi taihaa mai te niuru no te faaohu i te reira. Aita e taata e nehenehe e ora ia taorahia o ˈna i roto i te miti e teie huru teiaha i nia i to ˈna aˈî. Mea papu maitai, e tia i te hoê matahiapo ia haapao maitai ia ore oia e riro ei tumu faaturoriraa, a ino roa oia i te pae varua, no ˈna e tae noa ˈtu te taata ta ˈna e faaturori atu. — Philipi 1:9-11.

Ia tamau â outou i te aupuru maite i te nǎnǎ

19. Eaha te aˈoraa ta Petero, e matahiapo hoi oia iho, i horoa mai i te mau tiaau, e eaha ïa te noaa ia ratou ia pee ratou i te reira?

19 Ua faaite maira te aposetolo Petero, matahiapo hoi oia iho, i te mau tiaau nafea ra ratou ia faaamu i te nǎnǎ. Ua papai atura oia e: “A faaamu i te nǎnǎ a te Atua i roto ia outou na, e rave i te toroa episekopo, eiaha ra no te faaueue, no te hinaaro râ; eiaha no te taoˈa tia ore ra ia noaa, no te tae mau râ o te aau; eiaha ma te faahepo i nia iho i te tufaa a te Atua ra, ei aveia râ outou no te nǎnǎ. E ia fa mai te Tiai rahi ra e noaa ïa ia outou te korona hanahana, o te ore roa e maheahea ra.” (Petero 1, 5:2-4). Ia faaohipa ratou i teie mau aˈoraa e ia aupuru maite ratou i te nǎnǎ a te Atua e noaa ˈi i te mau tiaau faatavaihia i ta ratou haamauruururaa i nia i te raˈi, oia hoi te riroraa mai ei mau tino varua pohe ore, e e noaa ˈi i te mau matahiapo e tiaturi ra e ora i nia i te fenua nei, i te ora mure ore i roto i te Paradaiso i mua nei i roto i te ao taatoa nei.

20. a) Eaha te huru te tia i te mau tiai kerisetiano ia faaohipa i nia i to ratou mau hoa? b) Eaha to outou manaˈo i nia i te taviniraa maitai roa e te aupuru a te mau matahiapo aroha mau?

20 E mau Tiai aroha mau e te here te Atua ra o Iehova e o Iesu Mesia. No reira, ma te turu maite atu ratou i te mau faaueraa tumu a te Atua, e tia i te mau tiai kerisetiano ia faaite i te here e te hamani maitai i to ratou mau hoa i faaauhia i te mau mamoe. Ma te feaa ore, te haapopou rahi nei te mau Ite haapao maitai o Iehova i te taviniraa maitai roa e ravehia nei e taua mau matahiapo hamani maitai ra teie e haapao maite nei tei tuuhia mai ia ratou ra e teie e aupuru nei i te nǎnǎ a te Atua. E nehenehe tatou e faaite i to tatou aau mehara e te faatura e au i te feia e aratai ra ia tatou na roto i te auraroraa ˈtu ia ratou.

[Nota i raro i te api]

a E nehenehe te taata e haavahia ra e opua e ia haava-faahou-hia o ˈna mai te peu e te manaˈo ra oia e ua hape te haavaraa i ravehia no nia i to ˈna tiavaruraa.

Eaha to outou manaˈo?

◻ Mea nafea to Iesu Mesia faaiteraa mai e aita to te taehae e parahiraa i roto i ta ˈna mau pǐpǐ?

◻ Eaha te tia i te mau matahiapo ia rave ia horoa noa mai te tino aratai i te tahi mau faaueraa?

◻ Ia au i te Isaia 32:1, 2, eaha te tia i te mau matahiapo ia hopoi mai na te amuiraa?

◻ Mea nafea te mau Papai e faaite ra e eita e tia i te mau matahiapo ia haa i nia i te niu o te tahi noa mau parau i faarooroohia e ratou?

◻ Eaha te huru te tia i te mau tiai kerisetiano ia faaohipa i nia i te nǎnǎ?

[Hohoˈa i te api 21]

Ia haaputuputu te hoê tomite haava e te hoê tane kerisetiano aore ra te hoê vahine kerisetiano, mea faufaa roa ia pure ma te aau rotahi.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono