VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w89 1/7 api 21-26
  • Ei oraraa au noa to outou e te aifaito

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Ei oraraa au noa to outou e te aifaito
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1989
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • E faufaa taa ê no to tatou nei tau
  • Ua riro mau ei paruru
  • Ua haapii mai Iesu ia tatou e eaha te ohipa e rave
  • Te hiˈoraa o Iesu e o vetahi atu
  • Te mau haamaitairaa ta outou e nehenehe e ite mai
  • E tapea anaˈe i te mata maitai
    Ta tatou taviniraa i te Basileia 2004
  • Te mau aˈoraa î i te paari no te aratai ia tatou i te mau mahana atoa
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2022
  • E mata maitai anei to oe?
    Ta tatou taviniraa i te Basileia 2010
  • Haamanaˈoraa o te mahana tairururaa taa ê
    Ta tatou taviniraa i te Basileia 2005
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1989
w89 1/7 api 21-26

Ei oraraa au noa to outou e te aifaito

“E tena na, e ara ia tia to outou haerea, eiaha mai ta te ite ore ra, mai ta te feia ite râ (...), no te mea e anotau ino teie.” — EPHESIA 5:15, 16.

1, 2. Eaha te mea fifi roa ia rave i to tatou nei tau, e e nehenehe tatou e faaau i taua ohipa ra i te aha?

MEA FIFI roa ia haamau tatou i te parau no te mau ohipa matamua te tia ia tatou ia rave, mai te peu e e rave rahi mau hopoia to mua ia tatou, e ia horoa i te taime e te itoito e au no te mau ohipa faufaa roa o te oraraa nei. Mea fifi roa atoa ia ape i te rave faarahi roa i te tahi mau ohipa e i te tapea i to ˈna huru aifaito i te pae feruriraa e i te pae no te here. — Ephesia 5:17; Timoteo 1, 4:8; Petero 1, 1:13.

2 E nehenehe atoa tatou e faaau i taua ohipa nei te tia hoi ia tatou ia faaruru, i te hoê taata e haere na nia i te hoê taura i hutihia i te vahi teitei roa mai ta teie hohoˈa e faaite ra. E riro iho â ïa ei ati no ˈna ia erehia o ˈna i to ˈna aifaito. E riro atoa ei ati no tatou ia erehia ˈtu tatou i to tatou aifaitoraa i te pae varua. Eita hoi te taata e haere na nia i te hoê taura e faateimaha ia ˈna i te mau taoˈa e rave rahi; e amo noa o ˈna tei au ia ˈna. Mai te peu e e hinaaro tatou e tapea tamau i to tatou aifaitoraa i te pae varua, ei oraraa au noa ïa to tatou e tia ˈi, ia faarue roa tatou i te mau mea atoa e teimaha ˈi tatou. — Hebera 12:1, 2.

3. Eaha te tia ia tatou ia rave no te ora i te hoê oraraa au noa?

3 Mai te peu e e hinaaro tatou e ora i te hoê oraraa au noa, e haa mau ïa tatou ia noaa mai ia tatou i te mau mea e au no to tatou oraraa. Ua faataa mai Iesu i te hoê taa-ê-raa i rotopu i te mau mea te tia i ta ˈna mau pǐpǐ ia imi — oia hoi, te Basileia o te Atua e Ta ˈna parau-tia — e te mau ‘mea e imihia nei e te mau Etene’. (Mataio 6:32, 33.) Te aˈo maira ïa oia ia tatou eiaha e haapue i taua mau mea ra. Eaha hoi te tumu? No te mea e nehenehe te reira e haafifi i to tatou oraraa e e aratai ia tatou i te haapaoraa ore (Luka 12:16-21; 18:25). E aˈoraa maitai roa teie te tia ia tatou paatoa ia apee, e feia moni tatou aore ra e feia veve, e feia tei noaa i te ite aore ra aita.

E faufaa taa ê no to tatou nei tau

4. No te aha e mea faufaa roa ei oraraa au noa e te aifaito to tatou i to tatou nei anotau?

4 Mea faufaa taa ê mau ia ora tatou i te hoê oraraa au noa e te aifaito i to tatou nei tau, no te mea tei te aratia o te fenua nei o Satani e ta ˈna mau demoni e te imi nei ratou i te mau ravea atoa e perehu roa ˈi tatou e no te haafariu ê i to tatou feruriraa i te taviniraa a te Atua (Apokalupo 12:7-12, 17). Mea tano mau atura ïa teie faaueraa bibilia e na ô ra e: “E tena na, e ara ia tia to outou haerea, eiaha mai ta te ite ore ra, mai ta te feia ite râ, ma te faaherehere maite i te taime, no te mea e anotau ino teie.” (Ephesia 5:15, 16). Oia mau, i te mea hoi e te ora nei tatou i roto i te ao ino e faaterehia nei e Satani, eiaha râ i roto i te ao apî ta te Atua i tǎpǔ mai, eita ta tatou e nehenehe e ore e tâuˈa. — Korinetia 2, 4:4; Petero 2, 3:7, 13.

5. Eaha te hiˈoraa faahiahia roa ta te mau tavini a te Atua i ora na i Tahito ra, i vaiiho mai no tatou?

5 Ua vaiiho mai te mau tavini a te Atua e ora na i roto i te ao tahito i faaterehia na e te Diabolo, i te hoê hiˈoraa maitai roa. Ua “farii maite [hoi ratou], e ua faˈi hua e, e taata ěê ratou e te purutia i teie nei ao”. I titau na ratou “i te fenua maitai roa ra, oia hoi te ao [raˈi] ra”. (Hebera 11:13-16.) Aita ratou i taiva i te Basileia a te Atua i te raˈi ra, e e na reira atoa hoi tatou e tia ˈi. No reira te aposetolo Petero i faariro ai i te mau kerisetiano ei ‘mau taata ěê e te purutia noa’. (Petero 1, 2:11; Philipi 3:20.) Inaha hoi, ua na ô mai Iesu e “e ere” ta ˈna mau pǐpǐ mau “i to teie nei ao”. Te auraa ra, mai ta te aposetolo Paulo i faataa mai, ‘e ore te mau kerisetiano e rave i ta teie nei ao’. — Ioane 17:16; Korinetia 1, 7:31.

6. a) Eiaha roa ia moehia ia tatou i te aha, e e nehenehe te ohipa e farereihia ra e tatou, e faaauhia i te aha? b) Eaha te hiˈoraa no mutaa ihora te tia ia riro ei faaararaa no tatou paatoa?

6 Eiaha roa ˈtu ïa e moehia ia tatou e mea atâata roa te ao a Satani ta tatou e ora nei. Te hape-noa-raa i te tuuraa ˈtu i te avae, e o te ati iho ïa (Ioane 1, 5:19; Petero 1, 5:8). E nehenehe te ohipa ta tatou e farerei nei e faaauhia i te ohipa e farereihia e te hoê taata e na roto atu i te hoê aua tei î roa i te paura. Ua faaara mai te aposetolo Paulo i te mau kerisetiano i te faataaraa mai ia ratou i te ohipa i roohia i nia i te mau ati Iseraela a fatata ˈtu ai ratou i te tomo atu i roto i te fenua i tǎpǔhia maira. E rave rahi tei erehia i to ratou aifaitoraa i te pae varua, tei rave i te ohipa viivii e tei haapohehia e te Atua. “E teie nei, o ta Paulo ïa i papai, o tei manaˈo e te tia ra oia, e ara oia [i te erehia i to ˈna aifaitoraa i te pae varua e] o te hiˈa.” — Korinetia 1, 10:12.

Ua riro mau ei paruru

7. E tia ia tatou tataitahi ia rave i teihea hiˈopoaraa?

7 Ua riro ei paruru i te oraraa i te hoê oraraa au noa e te aifaito, no te mea e nehenehe ta tatou e horoa rahi atu â i te taime e te puai no te mau mea pae varua. Mea faufaa atura ïa ia ui tatou i teie nei mau uiraa: Te faaohie ra anei vau i to ˈu oraraa, aore ra te haafifi ra anei vau? Eaha mau na te mea i nia i te parahiraa matamua i roto i to ˈu oraraa? Te parau nei vetahi pae e mea iti roa to ratou taime no te tuatapapa i te Bibilia e no te apiti atu i roto i te ohipa pororaa. No te aha râ hoi e tupu mai te reira te huru? E pinepine roa, no te mea e ere roa ˈtu to ratou oraraa i te oraraa au noa e te aifaito. No te aha ïa e ore ai e faaau i te taime ta outou e horoa nei no te faaanaanatae i to outou manaˈo, te mataitairaa paha i te afata teata, i te taime ta outou e horoa no te tavini ia Iehova i roto i tera aore ra i tera huru taviniraa kerisetiano? E tabula ohipa aifaito anei ta outou? Ia faaohie outou i to outou oraraa, e nehenehe ïa ta outou e horoa rahi atu â i te taime no te mau mea faufaa roa ˈˈe, no te ohipa ootiraa i te pae varua iho â râ. — Philipi 1:9, 10; Mataio 9:37.

8. Nafea tatou e nehenehe ai e pee i te aˈoraa a Iesu oia hoi ia mata na tatou i te imi i te Basileia, e na te aha e haapapu maira e mea faufaa mau â ia haere i mua?

8 Inaha, e haapapu mai te faufaaraa o ta outou ohipa i te pae varua e rave e mai te aha te huru te ohieraa e te aifaitoraa to outou oraraa. Te mau kerisetiano, oia hoi ma te pee i te aˈoraa a Iesu, e imi na mua i te Basileia o te Atua, e haere ïa ratou i mua ia horoa tamau ratou i te taime no te tuatapapa i te Bibilia, no te apiti atu i roto i te mau putuputuraa e i roto i te ohipa pororaa. E riro taua haereraa ratou i mua ra i te tauturu rahi ia ratou ia ape i te topa. E faaauhia hoi ratou i te hoê taata taahi pereoo taataahi. Te taata i tamata aˈenei e vai noa i nia i te hoê pereoo taataahi ma te ore e topa i muri aˈe i to ˈna taahi-mǎrǔ-noa-raa e oia hoi i to ˈna tapea-roa-raa i te pereoo taataahi, e taa ïa ia ˈna e mea faufaa mau â ia haere i mua. Oia atoa, ia haere tatou i mua mai te peu e e tabula ohipa i te pae varua maitai roa ta tatou, eita ïa tatou e erehia i to tatou aifaitoraa e e topa. — Philipi 3:16.

9. a) E tia ia tatou paatoa ia haamanaˈo i te aha? b) Ia manaˈo tatou e faatupu i te hoê opuaraa, eaha te mau uiraa ta tatou e nehenehe e ui?

9 E tia râ hoi ia haapao maitai, ia haamanaˈo e ia haamama mai tatou ia tatou i te tahi mau mea, e rahi atu â ïa to tatou taime no te haapii, no te faaineine i te mau putuputuraa kerisetiano e no te tauturu ia vetahi ê. “I te mau taime atoa vau e hinaaro ai e hoo mai i te tahi mea e ere hoi i te mea faufaa roa na ˈu, aore ra e farii hau atu â i te ohipa, ta te hoê ïa taata ohipa i te pae tapi hooraa tauihaa e e kerisetiano atoa hoi oia e faataa ra, e na ô noa vau i roto ia ˈu e: ‘Ei huru au noa to oe e tia ˈi!’ (...) I te tahi mau taime, e tia ia ˈu ia faaetaeta ia ˈu iho.” E ere anei te reira i te hoê manaˈo te tia ia tatou paatoa ia tapea mai i roto i to tatou feruriraa? Ia opua outou e faatupu i te hoê opuaraa, e faarahi paha i to outou fare aore ra e rave i te tahi atu mau ohipa, no te aha ïa outou e ore ai e uiui i teie mau uiraa: E turu anei te reira i to ˈu maitairaa i te pae varua e te maitairaa atoa hoi o to ˈu utuafare fetii, aore ra e faaino anei te reira ia matou? Mea hinaaro mau anei na ˈu i te mau mea atoa ta te mau taata o teie nei ao e titau uˈana nei, aore ra eita?

10. Eaha te taa-ê-raa e vai ra i rotopu i te mau manaˈo o te “taata e haapao i ta te tino ra” e to te “taata e haapao i ta te varua ra”?

10 E riro râ paha te hoê taata i te parau e: ‘Mea faufaa mau anei ia rave i taua mau haapaeraa ra? E tia mau anei ia tatou ia ora i te hoê oraraa au noa e te aifaito?’ No nia i te mau “mea a te taata nei” e te mau “mea a te Atua”, teie ta Paulo i papai: “E ore râ te taata e haapao i ta te tino ra, e farii mai i ta te [v]arua o te Atua ra; e mea maamaa ïa ia ˈna, e ore hoi oia e ite i te reira, no te mea, i imihia te reira e te varua. Area o tei haapao i ta te varua ra, te ite ra oia i te mau mea atoa.” (Korinetia 1, 2:11, 14, 15). Mea ohie roa ia faaohipa i te “[huru o te taata e haapao i ta te tino ra]” ia maimi tatou e ia haa ia noaa mai te mau taoˈa materia e ere hoi i te mea faufaa roa. I mua i te aro o te taata e na reira, mai te huru ra ïa e mea maamaa roa te huru feruriraa haapae. Tera râ hoi te manaˈo o te “taata e haapao i ta te tino ra”, eiaha râ o te hoê taata e “haapao i ta te varua ra”.

11. Ua erehia o Noa i te huru aifaito ahiri oia i aha, e nafea tatou e nehenehe ai e ora i te hoê oraraa aifaito i to tatou nei tau?

11 E hiˈo te hoê taata e haapao i ta te varua ra, i te mau mea i te mata o te faaroo. E ite oia i taua mau mea ra mai ta te Atua e ite maira. E hiˈopoa anaˈe na i te hiˈoraa o Noa. E faaohipa anei ïa oia i te aifaito mai te peu e i muri aˈe i to ˈna iteraa e te opua ra te Atua e haamou i te ao nei na roto i te hoê diluvi, ia horoa o ˈna i to ˈna taime no te patu i te hoê fare rahi aˈe, te au maitai aˈe, e ia haa oia ia noaa rahi mai te mau taoˈa materia? Papu maitai e eita roa ˈtu! Na te araka aore ra te pahi e faatupu mai i to ˈna vai-maitai-raa. No Noa, te auraa o te hoê oraraa au noa e te aifaito, te horoa-taatoa-raa ïa ia ˈna no te patu i te araka e no te riro mai ei “taata aˈo i te parau-tia ra” noa ˈtu te mau faaooo a te mau ‘taata e haapao i ta te tino ra’ aita roa ˈtu to ratou e faaroo (Petero 2, 2:5; Mataio 24:37-39). Oia atoa, i te mea hoi e ua faaarahia mai tatou e te fatata maira te hopea o teie nei ao, hoê anaˈe atura ïa ravea e vai ra no te ora i te hoê oraraa aifaito oia hoi: te haamauraa i to tatou feruriraa i nia i te faatupuraa i te hinaaro o te Atua e te haereraa e poro haere i te parau apî maitai, noa ˈtu â ïa te auraa no te rahiraa ra, te haapae-roa-raa ïa i te ora i te hoê oraraa e parauhia e e oraraa tano maitai. — Ioane 1, 2:17.

Ua haapii mai Iesu ia tatou e eaha te ohipa e rave

12. a) Mai ta Iesu e aˈo maira ia tatou, e tia ia tatou ia faaea i te haapue i te aha, e ei monoraa, eaha ïa te tia ia tatou ia rave? b) No te aha taua tauiraa ohipa ra e tia mau ai ia ravehia?

12 I roto i ta ˈna Aˈoraa i nia i te mouˈa, ua horoa mai Iesu i te hoê aˈoraa faahiahia roa e faaite mai e nafea râ ia ora i te hoê oraraa au maitai e te aifaito. Teie hoi ta ˈna i parau: “Eiaha e haapue noa i te taoˈa na outou i teie nei ao, i te vahi e pau ai i te huhu e te pe, i te vahi e tomohia ˈi e e eiâhia ˈi e te eiâ.” Ua faaohipa Iesu i te ihoparau haa ra ‘eiaha’ no te mea ia au i tei matauhia, e ‘haapue’ tamau te mau taata i te mau taoˈa materia. Te taata râ e riro mai ei pǐpǐ na Iesu, eita ïa ta ˈna e nehenehe faahou e na reira. Te tahi atu hoi tapao ta ˈna e titau ra i roto i to ˈna oraraa, mai ta teie faaueraa ta Iesu i horoa mai i muri iho e haapapu maira: “E haapue râ i te taoˈa na outou i nia i te raˈi, i te vahi e ore e pau ai i te huhu e te pe, e ore hoi te eiâ e tomo i reira a eiâ ai.” Ma te faataa mai e no te aha râ taua tauiraa i riro ai ei mea faufaa mau, ua na ô aˈera Iesu e: “Te vahi hoi i vaiihohia ˈi ta outou taoˈa ra, e riro atoa i reira to outou aau.” — Mataio 6:19-21.

13. No te haapue i te mau taoˈa i roto i te raˈi, e tia ia outou ia papu i te aha?

13 Ta outou taoˈa, o te mea faufaa roa ˈˈe ïa na outou. Eaha ïa taoˈa? Te mau taoˈa materia, aore ra te haamoˈaraa i te iˈoa o te Atua ra o Iehova e te haamauruururaa Ta ˈna i tǎpǔ mai? No te haapue i te mau taoˈa i roto i te raˈi maoti hoi i nia i te fenua nei i roto i te roaraa o to outou oraraa, e tia ïa ia outou ia papu maitai e te vai mau ra te Basileia. I te mea hoi e mea mau iho â te ao apî no outou, e nehenehe atu ai ta outou e faahohoˈa i te reira i roto i to outou feruriraa e e manaˈo e te faatupu ra outou i te hinaaro o Iehova no nia i te fenua nei, i reira. Mai ia Mose, e tia ia outou ia ‘ite i Tei ore e itea ia hiˈo ra’ e ia papu maitai e e riro oia ei “faautua i te feia i imi papu ia ˈna ra”. — Hebera 11:6, 27.

14. Mai te peu e te titau ra to tatou mafatu i te mau taoˈa materia, eaha ïa te faahopearaa?

14 Eaha ˈtura ïa mai te peu e te titau ra to outou mafatu, to roto atoa hoi to outou mau hinaaro, i te mau taoˈa materia? Teie ta te Bibilia e parau ra: “O te nounou moni hoi te tumu o te mau ino atoa nei, ua taa ê roa hoi te tahi pae i te parau nei i te titau-noa-raa i te reira, e ua patiatia pupu roa ia ratou iho i te oto e rave rahi.” Aita roa ˈtu te maimiraa i te mau taoˈa materia e noaa mai i te moni e faatupu mai i te oaoaraa mau e te vai maoro (Timoteo 1, 6:10; Koheleta 5:10). Teie râ, te vahi peapea roa ˈtu â, e faaino te here i te moni e te mau taoˈa materia i to outou mau auraa e te Atua, e hinaaro maira ia tavini tatou ia ˈna “ma te aau mau”. — Paraleipomeno 1, 28:9.

15. a) Eaha te parabole ta Iesu i horoa mai no nia i te mata? b) I te pae tino e tae noa ˈtu i te pae varua, nafea tatou ia tapea mai i te mata maitai? c) Mai te peu e e mata maitai to tatou, e riro ïa to tatou huru hiˈoraa i te mau mea i te pae varua, mai te huru hiˈoraa o na aposetolo tootoru a Iesu, i roto teihea auraa?

15 No te tauturu ia tatou ia ape i te herepata o te nounou taoˈa, ua horoa mai Iesu e piti parabole. Teie te parabole matamua: “O te mata to te tino nei lamepa, te maitai ra to mata, e maramarama ïa to tino atoa; ia maˈihia râ to oe mata, e pouri ïa to tino atoa. E ia riro taua maramarama i roto ia oe ra ei pouri, eaha te faito i te reira pouri i te rahi!” (Mataio 6:22, 23). I te auraa mau, e “maitai” te mata mai te peu e ua faatano-maitai-hia e te horoa maira i te mau hohoˈa papu maitai i roto i te feruriraa. Te hoê mata tei ore i faatano-maitai-hia, e horoa mai iho â ïa i te mau hohoˈa aita i maramarama maitai. Na reira hoi, te hoê mata i te pae varua e “maitai” oia, aore ra e tano maitai oia, e horoa mai iho â oia i te hoê hohoˈa maramarama maitai no nia i te Basileia o te Atua, eiaha râ te hoê hohoˈa papu ore, e faaite maira i te ao apî mai te hoê aai. Mai te peu e ua faatano-maitai-hia to outou mata varua, e riro mau â ïa te ao apî i tǎpǔhia mai e te Atua ei ao mau no outou mai na aposetolo tootoru i ite i te hoê hohoˈa no nia i te Basileia maoti te hoê orama i ravehia na roto i te semeio i roto i te faahuru-ê-raahia o Iesu, e ua riro hoi taua ohipa ra ei haamaitairaa varavara mau no ratou. — Mataio 16:28 e tae atu i te 17:9; Ioane 1:14; Petero 2, 1:16-19.

16. I roto i te piti o te parabole, mea nafea to Iesu faaiteraa mai e mea faufaa mau â ia titau noa i te hoê anaˈe ra tapao?

16 Ua horoa mai Iesu i te piti o te parabole e na ô ra e: “E ore te taata e tia ia faaroo i te fatu toopiti; e riro oia i te au ore atu i te hoê, e te hinaaro atu i te tahi; e aore ra, e riro i te au atu i te hoê, e te faarue taue i te tahi.” No te turu â i to ˈna manaˈo, ua haapapu mai Iesu e mea faufaa mau â ia titau i te hoê anaˈe tapao, i te na ôraa mai e: “O outou nei hoi, e ore e tia ia faaroo i te Atua e te Mamona.” (Mataio 6:24). Eita roa ˈtu hoi e nehenehe. Ua na ô faahou maira Iesu e: “E teie nei, e aˈo atu vau ia outou, Eiaha e tapitapi i to outou ora, i ta outou e amu, e ta outou e inu; e te ahu no to outou tino. (...) (Te imi nei hoi te mau Etene i taua mau mea atoa nei:) ua ite hoi to outou Metua i te ao ra, e ia noaa taua mau mea ra ia outou e tia ˈi.” — Mataio 6:25-32.

17. a) Eaha ta Iesu e hinaaro ra e parau na roto i ta ˈna mau faaueraa no nia i te mau taoˈa materia? b) Ua tuu Iesu i te tapao i nia i te aha, e eaha te auraa te oraraa i te hoê oraraa au noa e te aifaito?

17 Aita o Iesu e hinaaro ra e parau e e tia i ta ˈna mau pǐpǐ ia tiaturi e e faatupu-noa-hia mai to ratou mau hinaaro materia na roto i te tahi mau semeio, aore ra e tia ia ratou ia riro ei feia hupehupe aore ra ia ore e rave i te ohipa no ratou e no to ratou utuafare (Timoteo 1, 5:8). Aita; te hinaaro ra râ oia e parau e, taua mau mea materia ra, ta te mau nunaa e titau uˈana ra, eiaha ïa i te parahiraa matamua i roto i to ratou oraraa. E tia râ ia ratou ia apee i teie aˈoraa a Iesu e na ô ra e: “E mata na râ outou i te imi i te basileia o te Atua, e te parau-tia na ˈna; e amui-atoa-hia mai taua mau mea ra ia outou.” (Mataio 6:33). Te faahiti ra ïa o Iesu i ǒ nei i te parau no te mau tapao e titau i roto i te oraraa e te faataa maira atoa e mea faufaa ore mau â ia maimi i te mau taoˈa materia. No te ora i te hoê oraraa au noa e te aifaito, e tia ia tatou ia tiatonu maite to tatou mata i nia i te mau faufaa o te Basileia, e ia tuu i te toea o te mau mea atoa i nia i te piti o te parahiraa.

Te hiˈoraa o Iesu e o vetahi atu

18. Eaha te hiˈoraa maitai ta Iesu i vaiiho mai?

18 I muri aˈe i to ˈna faaueraa i te mau kerisetiano ia ‘haapae i te mau mea teimaha atoa, e te ino e hara ˈi tatou nei [te ereraahia te faaroo]’, te aˈo maira Paulo ia tatou e: “A horo tamau maite ai i teie nei hororaa i mua ia tatou nei; ma te tiatonu maite to tatou mata ia Iesu, i te tumu e te faaoti i to tatou faaroo.” (Hebera 12:1, 2). I te mea hoi e mea faufaa mau â na Iesu te mau faufaa o te Basileia oia i faataa mai ai i te ohipa e farereihia e ana i te na ôraa mai e: “E ana to te alope, e tauraa to te manu o te reva, area te Tamaiti a te taata nei aita o ˈna tuaroi.” (Mataio 8:20). Aita o Iesu i ora i te hoê oraraa haapae. Te haapapu maira te Bibilia e mea faufaa atoa na ˈna te maa e te mau ahu maitatai, te tapao matamua râ ta ˈna e titau i roto i to ˈna oraraa te faatupu-maite-raa ïa i ta ˈna taviniraa. Ua ora ˈtura ïa o Iesu i te hoê oraraa ohie noa e te au maite. — Luka 5:29; Ioane 19:23, 24.

19, 20. a) Eaha te hiˈoraa ta Paulo i horoa mai na roto i to ˈna iho huru i nia i te mau taoˈa materia? b) Eaha ta e rave rahi i haapii i te rave i to tatou nei tau, e eaha to ratou manaˈo i te oraraa ta ratou i ora na?

19 Ua ite atoa te aposetolo Paulo eaha te mau mea matamua te tia ia ˈna ia rave. Ua faataa maira oia e: “Aore hoi au i nounou i to ˈu ora, mai te mea e e mea taoˈa ia ˈu iho, ia faaoti ra vau i to ˈu hororaa ma te oaoa, e te toroa i noaa ia ˈu i te Fatu ra ia Iesu, i te faaite hua ˈtu i te evanelia ra i te aroha o te Atua ra.” (Ohipa 20:24). Oia mau, no te faatupu i ta ˈna taviniraa matamua roa, e mauruuru noa na o Paulo i te mea e au, i te mea iti mai te mea rahi. Teie hoi ta ˈna i papai: “E tia ia ˈu te iti, e e tia ia ˈu te mea rahi; te mau vahi atoa, e te mau mea atoa ra ua pii ïa vau, i te paia e te poia; i te taoˈa rahi e te veve.” — Philipi 4:12.

20 E rave rahi ahuru tausani kerisetiano tei haapii i te na reira atoa i to tatou nei tau. E rave rahi o ratou teie e tavini nei ia Iehova ma te taime taatoa; e mitionare ratou, e pionie, e tiaau haaati aore ra te rave nei i te ohipa i te pu rahi a te faanahonahoraa a te mau Ite o Iehova aore ra i roto i te hoê o ta ˈna mau amaa. I muri aˈe i to ratou taviniraa e rave rahi matahiti ma te taime taatoa, te parau ra te rahiraa o ratou e mai te peu e e tia ia ratou ia haamata apî faahou i to ratou oraraa, e na reirâ ratou.

Te mau haamaitairaa ta outou e nehenehe e ite mai

21, 22. a) Eaha te mau haamaitairaa e noaa mai i teie nei iho â i te feia e ora ra i te hoê huru oraraa au noa e te aifaito? b) Eaha te mau haamaitairaa ta outou e nehenehe e ite atu a muri aˈe?

21 Parau mau, e tia ia tatou ia haapae ia tatou i te tahi mau mea no te ora i te hoê oraraa au noa e te aifaito, e mau haamaitairaa râ e e mau oaoaraa aita e faaauraa te nehenehe e noaa mai ia tatou. Ia na reira outou, e rahi atu â ïa to outou taime no te haaparare i te mau faufaa o te Basileia, e e nehenehe atu ai e itea ˈtu ia outou e rave rahi atu â mau taata e anaanatae mai i te mau opuaraa a te Atua e a haapii atu ai ia ratou. E oaoa e e mauruuru mau te itea mai ia outou, e tae noa ˈtu hoi te hau o te feruriraa e te haapapuraa e e au mai te Atua ra o Iehova ia outou. Tera te hoê haamauruururaa te nehenehe e noaa mai ia outou mai teie atu nei. — Philipi 4:6, 7.

22 Te mau haamaitairaa â râ i mua ia tatou nei, e mau haamaitairaa rahi roa ˈtu â ïa, e no te rahi e riro ai te mau haapaeraa atoa ta outou e nehenehe e rave i teie nei ei mau haapaeraa haihai roa. Te tǎpǔ maira hoi Iehova ia tatou nei “i te ora no te tau a muri atu”. Oia mau, e nehenehe outou e ite i taua oaoaraa ra: te oraraa e a muri noa ˈtu ma te oaoa i roto i te ao apî e te parau-tia i haapaohia e Iehova. Ia ora na ïa outou mai teie atu nei i te hoê oraraa au noa e te aifaito, eiaha roa ˈtu e vaiiho i te mau mea ta teie nei ao e pûpû mai nei ia faahiˈa ia tatou. Eiaha roa ˈtu e moehia ia outou e e faatupu mai Iehova i te mau aniraa a to outou mafatu. — Salamo 21:3, 4; 37:4; 133:3.

Ei haapoto-noa-raa

◻ Eaha te mau hiˈoraa e te mau parabole e nehenehe e tauturu mai ia outou ia ora i te hoê huru oraraa au noa e te aifaito, ta outou i tapao mai?

◻ Eaha te parururaa ta te hoê oraraa au noa e te aifaito e pûpû mai no tatou?

◻ Mai te peu e mea maitai to tatou mata i te pae varua, eaha ïa te faahopearaa no tatou?

◻ Mea nafea to Iesu haapiiraa mai ia tatou ia ora i te hoê oraraa au noa?

◻ Eaha te mau haamaitairaa e noaa mai ia tatou ia ora tatou i te hoê oraraa au noa e te aifaito?

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono