Te hoê faaipoiporaa e haamaitai i te mau mirioni taata
“Tei te Fatu ra tei te Atua Puai hope ra te hau. (...) e e haamaitai hoi ia ˈna: ua tae hoi i te faaipoiporaa a te Arenio, e ua faanehenehe ta ˈna vahine ia ˈna iho.” — APOKALUPO 19:6, 7.
1. Afea te himene no nia i te mau mea e tupu a muri aˈe i papaihia i roto i te Apokalupo 19:6-8 e haamatahia ˈi i te himene, e no te aha?
NO ROTO mai teie mau parau faahiahia mau i te hoê himene upootiaraa tei riro ei parau tohu. Afea hoi taua himene ra e himenehia ˈi? I muri aˈe ïa te haamouraahia te enemi o te haamoriraa a Iehova, o “Babulonia Rahi”, te “vahine faaturi” taipe rahi ra e faahohoˈa nei i te mau haapaoraa hape atoa. E tia hoi oia ia haamouhia, no te mea ua faaite hape mai oia i te parau no nia i te Atua. Ua vare te ao taatoa nei ia ˈna i to ˈna faaôraa ˈtu ia ˈna i roto i te mau ohipa politita, i te haaraa ma te nounou e i te riri-uˈana-raa i te feia haamori mau ia Iehova. — Apokalupo 17:1-6; 18:23, 24; 19:1, 2; Iakobo 4:4.
2. a) Nafea Iehova ia faatupu i te haamouraa o Babulonia Rahi? b) Maoti hoi i te arue ia Iehova, e nafea ïa te feia i haapaohia no te haamou i te haapaoraa hape?
2 Fatata roa te Atua ra o Iehova i te turai i te mau faatere politita o teie nei ao ia haamou roa ia ˈna (Apokalupo 17:12, 16, 17). Teie râ, eita te feia i haapaohia no te haamou i te haapaoraa hape e amui mai i to ratou reo i te himene upootiaraa rahi ra. Eita, i raro aˈe râ i te mana o Satani, aore ra o Goga, e aro mai ratou i te feia i faaohipa i te haapaoraa mau e ora nei ma te hau e tei faataa ê mai ia ratou i te huru paieti ore o teie nei ao. — Isaia 2:2-4; Ezekiela 38:2, 8-12; Ioane 17:14; Iakobo 1:27.
3. Eaha te mau tumu te mau tavini a Iehova i nia i te fenua nei e tahoê atu ai i to ratou reo i teie himene no te raˈi ra?
3 E faatihaehae mau taua aroraa e ravehia e te mau raatira politita ra i te Atua e e faatupu hoi i te tamaˈi o Aramagedo, i reira te mau nunaa au ore i te mau haapaoraa ra e haamou-roa-hia ˈi. E tamâ-roa-hia te fenua nei i te mana ino mau o Satani e ta ˈna mau demoni (Apokalupo 16:14, 16; 19:11-21; 20:1, 2). No to ratou mauruuru rahi, e amui mai te mau taata atoa e ora ˈtu, i to ratou reo i te himene no te raˈi mai e na ô ra e: “Haleluia: tei te Fatu ra tei te Atua Puai hope ra te hau.” (Apokalupo 19:6). E tapao taua mau ohipa e faaaueue i te ao nei i te omuaraa o te hoê anotau apî. E faatitiaifaro hoi te Atua i to ˈna mana hope e e faaore roa oia mai nia mai i te fenua nei i te feia atoa e patoi i ta ˈna faatereraa. Ua tae te hora faaipoiporaa i nia i te raˈi ra. Oia mau, teie â ta te himene no nia i te mau ohipa e tupu a muri aˈe e na ô ra: ‘E oaoa tatou, e ia rahi atu â te oaoa, e e haamaitai hoi ia ˈna: ua tae hoi i te faaipoiporaa a te Arenio, e ua faanehenehe ta ˈna vahine ia ˈna iho.’ — Apokalupo 19:7, 8.
4. a) O vai tei faahohoˈahia i te Arenio e i ta ˈna “vahine”? b) Eaha ïa te mau uiraa e uihia, e nafea tatou e nehenehe ai e pahono i taua mau uiraa nei?
4 Te Arenio, o Iesu Mesia i faahanahanahia ïa, e ta ˈna “vahine”, o te pǔpǔ o te taatoaraa ïa o na 144 000 pǐpǐ i faatavaihia haapao maitai e taatihia mai ia ˈna i nia i te raˈi. Ratou paatoa, taua mau hoa faaipoipo i nia i te raˈi ra, ua riro ïa ratou ei mau melo no te Basileia o te Atua, e aratai i te huitaata nei, e tae noa ˈtu te feia i faatia-faahou-hia mai mai te pohe mai, i te huru taata tia roa (Apokalupo 5:8-10; 14:1-4; 20:4, 12, 13; 21:3-5, 9, 10; 22:1-3). E manuïa anei te mau ohipa e aratai tia i taua faaipoiporaa haamaitaihia ra? Nafea outou e nehenehe ai e fanaˈo i taua faaipoiporaa ra? Ei pahonoraa i taua mau uiraa nei, e tuatapapa anaˈe na i te mau ohipa i tupu i te taime i faanahohia ˈi te faaipoiporaa o Isaaka, mau ohipa i faatiahia i roto i te pene 24 o te Genese.
Te hoê vahine i maitihia e te Atua na Isaaka
5, 6. No te aha o Aberahama i ore roa ˈi e hinaaro e ia faaipoipo o Isaaka i te hoê vahine no Kanaana, e ua riro te reira ei hiˈoraa faahiahia roa no vai i to tatou nei tau (Korinetia 1, 7:39)?
5 E haamata te aamu na roto i te hoê tauaparauraa i reira o Aberahama e horoa ˈtu ai i te mau faaueraa i te tavini o to ˈna utuafare ra, eita e ore ia Eliezera ra (Genese 15:2; 24:2). “E faatǎpǔ atu vau ia oe ia Iehova, i te Atua o te raˈi, e te Atua no te fenua atoa nei, e eiaha oe e faataoto i tau tamaiti i te vahine no roto i te mau tamahine a te ati Kanaana ta ˈu e parahi nei; e haere râ oe i to ˈu ra fenua, e to ˈu ra fetii, a rave ai i te tahi vahine na tau tamaiti na Isaaka.” — Genese 24:3, 4.
6 No te aha o Aberahama i ore ai e hinaaro e ia faaipoipo ta ˈna tamaiti i te hoê vahine no Kanaana? No te mea e huaai te mau ati Kanaana na Kanaana, tei katarahia e Noa (Genese 9:25). Hau atu, ua matauhia ratou no ta ratou mau peu faufau, e oia hoi, aita ratou e haamori ra ia Iehova (Genese 13:13; Levitiko 18:3, 17-28). Papu-maitai-hia ˈtura ïa e ua hinaaro Aberahama e ia faaipoipo ta ˈna tamaiti i te hoê vahine no roto mai i to ˈna fetii, i te mau huaai a Sema, ta Noa i faahiti i te hoê haamaitairaa i faauruahia mai e te Atua (Genese 9:26). Tera te hoê hiˈoraa faahiahia mau no te mau kerisetiano e manaˈo ra e faaipoipo i to tatou nei tau. — Deuteronomi 7:3, 4.
7. Mea nafea to Aberahama faaineineraa ia Eliezera no te ohipa ta ˈna i tono atu ia ˈna?
7 Ua tere atura o Eliezera i te hoê tere tei hau atu i te 800 kilometera te atea e tae roa ˈtu i Mesopotamia. Ua reva oia ma te ineine maitai, inaha, ua rave oia hoê ahuru kamela ei taoˈa horoa (Genese 24:10). Hau atu, ua nehenehe oia e feruri i nia i teie mau parau a to ˈna fatu te riro i te faaitoito i to ˈna faaroo e na ô ra e: “Na Iehova, na te Atua no te raˈi, (...) na ˈna ïa e tono i tana melahi na mua ia oe, e e noaa ia oe te hoê vahine na tau tamaiti i reira.” — Genese 24:7.
8, 9. a) Eaha te ohipa i tupu a tapae atu ai o Eliezera i te oire no Nahora? b) Eaha te ohipa e haapapu mai ia ˈna e tera te vahine e tano na Isaaka?
8 I te pae hopea, ua tae atura oia i te oire ra no Nahora, i te pae apatoerau o Mesopotamia. Ua faatuturi aˈera oia i te mau kamela tei rohirohi roa i pihai iho i te hoê apoo pape, i rapaeau mai i te oire. Ua tae hoi i te hora i reira te mau vahine e haere mai ai e huti i te pape — e e taime maitai te reira no Eliezera no te imi i te hoê vahine na Isaaka! Eaha râ huru potii? O te potii haviti roa ˈˈe anei? Eita. Na mua ˈˈe, te imi ra o Eliezera i te hoê vahine huru au maitai i mua i te Atua. Ta te pure haehaa mau ïa ta ˈna i pure ma te faaroo e haapapu maira: “E Iehova e, e te Atua no tau fatu no Aberahama e, te pure nei au ia oe, e haamanuïa mai oe ia ˈu i teie nei mahana, e hamani maitai mai oe i tau fatu ia Aberahama. Inaha, te tia noa nei au i teie nei apoo pape, e te haere mai nei te mau tamahine a te mau taata o teie nei oire e huti i te pape. E teie nei, e faatia mai oe, e te vahine ta ˈu e parau atu e, A tuu mai na i ta oe farii pape ia inu vau; e ia parau mai oia e A inu, e e faainu atoa vau i te mau kamela na oe; ia riro oia te vahine mau i haapaohia e oe na to tavini na Isaaka; e e ite hoi au i reira e ua hamani maitai mai oe i tau fatu nei.” — Genese 24:11-14.
9 Tera mau te hoê tamataraa papu maitai. Ia au i te Buka parau paari beretane apî, e nehenehe te hoê kamela tei poihâ roa e inu ‘95 litera pape i roto i te area 10 minuti’. Noa ˈtu â ïa e aita te mau kamela a Aberahama i poihâ roa mai te reira te huru, ua ite papu maitai te mau vahine o taua anotau ra e mea inu rahi roa taua mau animala ra i te pape. Ei vahine hamani maitai iho â ïa e te itoito e tia ˈi no te faaau mai e faainu i na kamela hoê ahuru tei rohirohi roa a te hoê taata ta ˈna i ore i matau.
10, 11. a) Mea nafea te pure a Eliezera i te pahonoraahia mai ma te faahiahia mau? b) Mea nafea to Rebeka faaohiparaa i te mau huru hinaaro-mau-hia? c) Ua aha ihora ïa o Eliezera?
10 E na mua ˈˈe o Eliezera e faaoti ai i ta ˈna pure, ua pahonohia maira, inaha te na ô ra te irava e: “E inaha, (...) o Rebeka maira (...). E tamahine mata maitai, e paretenia, aore hoi i itehia e te taata; haere atura oia i raro i taua apoo pape ra, faaî ihora i ta ˈna farii pape, e ua haere maira i nia. Ua horo atura taua tavini ra ia ˈna ra, na ô atura, Ho mai na i te tahi maa pape e inu i te farii pape na oe na. Ua parau maira oia, A inu, e tau fatu: ua tuu oioi maira i ta ˈna farii pape i raro i nia i tana rima, ua faainu maira ia ˈna. E oti aˈera oia i te faainuhia e ana, ua na ô maira, E huti atoa vau i te pape na te mau kamela na oe, e ia fiu anaˈe ratou. Ua ninii oioi ihora i ta ˈna farii pape i roto i te umete, horo faahou atura i te apoo pape e huti â i te pape, e ua huti ihora hoi na ta ˈna mau kamela atoa ra.” — Genese 24:15-20.
11 “Te maere noa ra” o Eliezera ia ˈna; ua pahonohia mai ta ˈna pure na roto i te hoê semeio. Ia oti taua potii ra te tia hoi ia aruehia i te faainu i te mau kamela, ua haamauruuru atura oia ia ˈna i te horoaraa ˈtu i te hoê poe auro e e piti tapea auro no te rima, e ua ani atura ia ˈna e: “E tamahine oe na vai?” A faaite ai oia e e tamahine fetii oia na Aberahama, ua piˈo ihora taua taata ra i raro, pure ihora ia Iehova e ua na ô atura e: “Ia haamaitaihia Iehova, te Atua o tau fatu ra o Aberahama, aore aˈenei oia i faaea i to ˈna hamani maitai e ta ˈna parau mau i tau fatu ra, tei te eˈa vau ra, ua aratai mai Iehova ia ˈu i te utuafare o te fetii o tau fatu ra.” — Genese 24:21-27.
12. Eaha te faaotiraa a te fetii o Rebeka?
12 Ua horo oioi atura o Rebeka e faaite i taua mau ohipa i tupu ra i to ˈna fetii. I muri aˈe, a faaroo atu ai te metua tane e te tuaane o Rebeka ia Eliezera ia faataa mai oia iho i te tumu o to ˈna tere e mea nafea to Iehova pahonoraa mai i ta ˈna pure, ua farii aˈera raua ma te ore e haamarirau e ia riro o Rebeka ei vahine na Isaaka. “E ite aˈera te tavini o Aberahama i taua parau na ratou ra, ua piˈo ihora oia i raro i te repo, haamori atura ia Iehova. Ua rave aˈera taua tavini ra i te poe ario, e te poe auro, e te ahu, ua hopoi atura no Rebeka. Ua hopoi atoa hoi oia i te taoˈa maitai no te tuaane, e no te metua vahine.” — Genese 24:52, 53.
Te huru o te vahine e faaipoipohia e o ta ˈna mau tavini vahine
13. Na te aha i haapapu mai e ua maiti maitai o Iehova?
13 Eaha te hiˈoraa o Rebeka i te haamaitairaa i noaa ia ˈna, oia hoi i te maitiraahia oia e te Atua no te riro mai ei vahine na Isaaka? Ia poipoi aˈe, ua faaite maira te hoê ohipa i tupu i to ˈna mau manaˈo hohonu. I te mea hoi e ua manuïa to ˈna tere, ua hinaaro aˈera o Eliezera e hoˈi oioi mai i ǒ to ˈna fatu ra. Ua hinaaro râ te fetii o Rebeka e tapea mai â ia ˈna hoê aˈe ahuru mahana te maoro. Ua anihia ˈtura ia Rebeka mai te peu e ua ineine anei o ˈna no te reva. Ua pahono atura oia e: “E haere ïa vau”. Ia ˈna i farii i te faarue mai i to ˈna utuafare fetii ma te ore e tiai faahou e i te haere i roto i te hoê fenua atea no te faaipoipo atu i te hoê taata ta ˈna i ore i ite aˈenei, ua faatupu aˈera oia i te hoê faaroo faahiahia mau i roto i te aratairaa a Iehova. E haapapuraa hoi te reira e ua maiti maitai te Atua. — Genese 24:54-58.
14. a) O vai tei apee mai ia Rebeka? b) Eaha te huru tere e tiai maira ia ratou?
14 Aita o Rebeka i reva o ˈna anaˈe. Te na ô ra te irava e: “Ua tia aˈera Rebeka e tana mau tavini vahine atoa, na nia ˈtura ratou i te mau kamela.” (Genese 24:61). Ua tere atura ratou i roto i te hoê tere atâata mau i te hoê atearaa hau atu i te 800 kilometera i te fenua ěê. Ia au i te buka ra Te ao animala (beretane), “te tere au noa o te mau kamela tei î i te tauihaa, e 4 kilometera ïa i te hora”. Mai te peu e e na reira te mau kamela a Aberahama i te tere oia hoi e vau hora i te mahana, ua hau atu ïa i te 25 mahana e tapae atu ai i Temana i te pae apatoa.
15. a) Eaha te hiˈoraa faahiahia roa ta Eliezera i vaiiho mai no tatou, ta Rebeka e tae noa ˈtu ta ˈna mau tavini vahine? b) Te faahohoˈa ra taua mau ohipa i tupu ra i te aha?
15 E tiaturiraa papu to Eliezera, e tae noa ˈtu ia Rebeka e ta ˈna mau tavini vahine i te aratairaa a Iehova. Auê hoi hiˈoraa nehenehe mau no te mau kerisetiano i teie mahana (Maseli 3:5, 6)! Hau atu, ua riro taua aamu nei ei faahohoˈaraa no te mau mea e tupu a muri aˈe o te faaitoito i to tatou faaroo. Mai ta tatou i tuatapapa mai nei, te faahohoˈa ra o Aberahama i te Atua ra o Iehova, tei pûpû i ta ˈna Tamaiti here ra, te Isaaka Rahi, ia nehenehe te mau taata hara e fanaˈo i te ora mure ore (Ioane 3:16). Ua faaineinehia te faaipoiporaa o Isaaka i muri noa ˈˈe oia i faaorahia mai ai i nia i te fata i haapaohia no te tusia. Te faahohoˈa maira hoi te reira i te parau no te faaineineraa i te faaipoiporaa i nia i te raˈi i haamata mau i muri aˈe i te tia-faahou-raa o Iesu.
Te faaipoiporaa o te Isaaka Rahi
16. a) No te aha te tavini a Aberahama e tano maitai ai ia faahohoˈahia i te varua moˈa o te Atua? b) Eaha te uiraa e tia ia uihia no nia i te varua e te vahine?
16 Te auraa o te iˈoa Eliezera, teie ïa “Ua riro to ˈu Atua ei faaora”. Ua faariro aˈera hoi te auraa o to ˈna iˈoa e tae noa ˈtu te mau ohipa ta ˈna i rave ia Eliezera, ei taipe tano maitai no te varua moˈa o te Aberahama Rahi, te Atua ra o Iehova, varua moˈa Ta ˈna i tono mai i taua fenua atea ra oia hoi te fenua nei no te maiti i te hoê vahine au na te Isaaka Rahi, oia hoi na Iesu Mesia (Ioane 14:26; 15:26). Te pǔpǔ o te vahine, o “te amuiraa” ïa, oia hoi te mau pǐpǐ a Iesu i faatavaihia i te varua moˈa no te riro mai ei mau tamarii varua na te Atua (Ephesia 5:25-27; Roma 8:15-17). Mai ia Rebeka i fanaˈo i te mau ǒ taoˈa rahi, na reira atoa te mau melo matamua o te amuiraa kerisetiano i te fanaˈoraa i te mau ǒ semeio e haapapu mai e na te Atua ratou i maiti, i te mahana o te Penetekose o te matahiti 33 ra (Ohipa 2:1-4). Mai ia Rebeka, ua haapae roa ratou i te mau mea atoa o teie nei ao e te mau huru taairaa atoa i te pae tino nei, ia nehenehe ratou ia taatihia ˈtu i ta ratou Tane i te raˈi ra. Mai te taime mau ratou i titauhia ˈi e tae roa ˈtu i to ratou poheraa, e tia i te mau melo o te pǔpǔ a te vahine ia faaea paretenia noa i te pae varua i roto i to ratou tere i rotopu i te ao atâata mau e te haavarevare atoa hoi a Satani (Ioane 15:18, 19; Korinetia 2, 11:3; Iakobo 4:4). Ma te î i te varua moˈa, te titau nei te pǔpǔ a te vahine ma te haapao maitai i te tahi atu mau taata e fanaˈo atoa i te mau faanahoraa ta Iehova i rave no te ora (Apokalupo 22:17). Te pee ra anei outou i to ˈna hiˈoraa i te farii-atoa-raa outou i te aratairaa a te varua?
17. a) Te faahohoˈa ra na kamela hoê ahuru i te aha? b) Eaha ïa to tatou huru i nia i te Bibilia e te mau buka aore ra vea bibilia i faaineinehia e te pǔpǔ a te vahine (Ohipa 17:11)?
17 Mea faufaa roa na te pǔpǔ o te vahine i te mea i faahohoˈahia mai e na kamela hoê ahuru. I roto i te Bibilia, te haapapu maira te numera ahuru i te parau no te tia-roa-raa aore ra i te huru no te mau mea tia roa ia au maite i te mau ohipa o te fenua nei. E nehenehe tatou e faaau na kamela hoê ahuru i te Parau a te Atua, tei tia roa hoi e tei papu maitai, e maoti te reira te pǔpǔ a te vahine i fanaˈo ai i te maa e te mau ǒ varua (Ioane 17:17; Ephesia 1:13, 14; Ioane 1, 2:5). No nia i te taime o Rebeka i faainu ai i te mau kamela, te horoa maira Te Pare Tiairaa o te 1 no me 1949 i teie faahohoˈaraa e te mau taata no roto i te pǔpǔ a te vahine: “Mea faufaa roa na ratou i te Parau a te Atua e horoa rahi mai nei na ratou i taua varua ra. Mea faufaa roa na ratou i te Parau papaihia a te Atua, te faaohipa nei hoi i taua Parau ra, te faaapî nei i taua anaanatae ra na roto i te auraroraa i te Parau, na roto i te faaiteraa i to ratou [mauruuru] mau no ta ˈna poroi e tae noa ˈtu hoi te tapao ta ˈna e titau ra e na roto i te tutavaraa i te ite eaha mau na te reira.” Ei hiˈoraa, ma te here, ua faaineine te toea o te pǔpǔ o te vahine i te hoê tatararaa apî o te Bibilia na te mau mirioni taata oia hoi: Les Saintes Ecritures — Traduction du monde nouveau. Te vai ra taua tatararaa faahiahia mau ra aore ra aita na roto i to outou reo, te faaite ra anei outou i to outou mauruuru ma te tuatapapa tamau i te Bibilia e te mau buka haapiiraa ta te pǔpǔ a te vahine e horoa ˈtu na na outou? — Timoteo 2, 3:16.
Te fatata maira te faaipoiporaa a te Arenio
18. No te aha te mau tavini vahine a Rebeka e faahohoˈa maitai ai i te feia e tavini ra i pihai iho i te vahine i to tatou nei tau?
18 A ora noa ˈi te ao o Satani i to ˈna mau mahana hopea, ua apiti mai te hoê “feia rahi roa” o te mau taata i faaauhia i te mau “tavini vahine” o Rebeka, i te toea o te pǔpǔ o te vahine. Mai te tau o Rebeka, mea rahi aˈe ratou i te mau melo o te pǔpǔ o te vahine, oia hoi rahiraa melo 144 000. O ratou te “feia rahi roa” o te mau “mamoe ê atu” a Iesu Mesia (Apokalupo 7:4, 9; Ioane 10:16). Ma to ratou tiaraa tavini vahine haapao maitai na te vahine faaipoipo, e tia atoa i taua mau taata ra ia haapao maitai ia ore ratou e viivii i teie nei ao paieti ore e faaterehia nei e Satani. E tia atoa ia ratou ia vaiiho ia ratou ia arataihia i te varua o Iehova e i ta ˈna Parau, ta te pǔpǔ a te vahine e faataa ˈtura ia ratou. E taa ê râ hoi te haamauruururaa e horoahia ˈtu na ratou. Mai te peu e e tamau ratou i te turu i te vahine a te Mesia haapao maitai, e ora ˈtu ïa ratou i te hopea o te ao a Satani e e fanaˈo hoi ratou i te tiaturiraa faahiahia mau e ora e a muri noa ˈtu i nia i te hoê fenua e faarirohia ei paradaiso. — Apokalupo 21:3, 4.
19. Eaha te ohipa i tupu a tapae atu ai o Rebeka e ta ˈna mau tavini vahine?
19 Ua tapae mau anei o Rebeka e ta ˈna mau “tavini vahine”? E, ua tapae mau â. Te na ô ra te Bibilia e: “E ua reva ˈtura Isaaka i roto i te aua i te ahiahi e pure: ua nânâ aˈera to ˈna mata e hiˈo, e inaha, te haere maira te mau kamela. Ua nânâ aˈera hoi Rebeka i to ˈna mata, e ite atura oia ia Isaaka, ua pou ihora oia i raro mai nia mai i te kamela ra.” I muri aˈe i to Eliezera faatiaraa ˈtu ia ˈna mea nafea te ohipa i faauehia ˈtu ia ˈna i te manuïaraa, ua rave aˈera o Isaaka ia Rebeka ei vahine na ˈna e “e vahine hinaaro oia na ˈna”. — Genese 24:63-67.
20. Eaha te tumu oaoaraa i faahohoˈahia i te faaipoiporaa o Isaaka?
20 Oia atoa, eita te opuaraa ta Iehova i haapao no te vahine a te Mesia e ore e manuïa (Isaia 55:11). Fatata roa, i te mea hoi e e haavahia e e haamouhia o Babulonia Rahi, e hope ïa te tere o te mau melo hopea o te toea o te pǔpǔ a te vahine. O te hora mau ra i reira ratou e faataa ê ai ia ratou i to ratou mau hoa e tavini nei i pihai iho ia ratou e e faaipoipo atu ai i te Isaaka Rahi i roto i te raˈi. Auê ïa tumu oaoaraa i roto i te ao taatoa nei e! — Apokalupo 19:6-8.
21. A fatata noa mai ai te oroa faaipoiporaa i te raˈi ra, eaha te tia ia tatou paatoa ia rave?
21 A tiai noa ˈtu ai, te ite nei e rave rahi mirioni taata i te haamaitairaa i te farii-maite-raa ratou i te taviniraa i faatupuhia e te mau melo o te toea a te vahine, o te iti noa ˈtura hoi. Hou aˈe ratou paatoa e faaoti ai i to ratou oraraa i nia i te fenua nei na roto i te pohe, e tapao ïa te haamouraahia te hau emepera rahi o te haapaoraa hape i faaauhia i te hoê vahine faaturi i te omuaraa o te hoê “ati rahi, (...) aitâ ïa ati mai te matamehai mai o teie nei ao”. Te poto roa nei te taime e toe nei. Mai te peu e e hinaaro outou e ora ˈtu, e tia mau â ïa ia outou ia auraro i te mau faaueraa a te Atua (Mataio 24:14, 21; Mareko 13:10; Luka 21:15; Ioane 13:34). E faufaa taa ê mau to taua mau faaueraa ra i to tatou nei tau hopea. No roto outou i te toea o te pǔpǔ a te vahine aore ra no roto i te “feia rahi roa” o te feia e tavini nei i pihai iho ia ˈna, a tamau â i te auraro ia Iehova. E riro ïa outou ia na reira outou i te faahanahana ia ˈna e i te faaineine i to outou oaoaraa mure ore. Auê ïa te oaoaraa no te mau melo o te feia rahi roa i te vai-ora-raa ˈtu ia ‘faaapî’ Iehova, e faariro nei hoi ia ratou mai teie atu nei ei mau hoa no ˈna, ‘i te mau mea atoa nei’ e ia horoa mai oia i te mau haamaitairaa mure ore na te mau mirioni taata i nia i te hoê fenua i riro ei paradaiso! — Apokalupo 21:5; 22:1, 2, 17.
Te haamanaˈo ra anei outou?
◻ Eaha te mau ohipa maere mau e fatata maira i te tupu?
◻ Na te aha e haapapu mai e e manuïa mau te faaipoiporaa i nia i te raˈi?
◻ E nehenehe tatou e faaau ia Eliezera e na kamela hoê ahuru i te aha?
◻ I to tatou nei tau, te faahohoˈa ra o Rebeka ia vai e te faahohoˈa ra ta ˈna mau tavini vahine ia vai?
◻ Eaha ta te mau ohipa i tupu i aratai tia ˈtu i te faaipoiporaa o Isaaka e haapii maira ia tatou?