O Aberahama—Te hoê hiˈoraa no te taata e imi ra i te auhoaraa o te Atua
‘Aita hoi oia i feafeau atu ma te faaroo ore i tei parauhia mai e te Atua ra, ua ite papu hoi oia e, o ta ˈna i parau maira e tia ïa ia ˈna ia faatupu.’ — ROMA 4:19-21.
1. No te aha o Satani i tamata ˈi i te faaarepurepu i te aamu no nia i te oraraa o Aberahama?
TE PARAU a te Atua i papaihia i roto i te mau Papai e “mea ora [ïa] e te puai rahi”. (Hebera 4:12.) No reira, noa ˈtu â ïa e ua papaihia hau atu i te 3 500 matahiti i teie nei, ua riro te aamu no nia i te mau auraa o Iehova e o Aberahama, ei tumu faaitoitoraa no te feia atoa e imi ra i te auhoaraa o te Atua (Roma 15:4). Ua papu maitai ia Satani, te enemi rahi, i te reira, e ua faaohipa oia i te mau upoo faatere haapaoraa no te tamata i te faaino i taua aamu ra, i te faariro i te reira ei aai. — Korinetia 2, 11:14, 15.
2. Eaha te hiˈoraa o te mau pǐpǐ a Iesu i te aamu no nia ia Aberahama?
2 I te mea hoi e e tuhaa oia no “te mau parau moˈa atoa (...) e mea faaurua mai ïa e te Atua”, e parau mau iho â ïa te aamu no nia ia Aberahama e “mea maitai ei haapiiraa” i te mau kerisetiano (Timoteo 2, 3:16; Ioane 17:17). Papu maitai e ua farii te mau pǐpǐ matamua a Iesu i te reira, no te mea te faahitihia ra 74 taime i roto i te mau Papairaa heleni kerisetiano i te parau no nia ia Aberahama. Mea rahi atu â te mau parau o te pene 11 o te rata i to Hebera, pene e faaitoito i te faaroo, no nia ia Aberahama, i te tahi atu mau tavini o te Atua o te tau na mua ˈtu i te tau kerisetiano.
3. Eaha te ohipa faahiahia mau i noaa ia Aberahama?
3 E ere o Aberahama i te hoê “peropheta” mai te tahi pae, inaha, ua faaohipa Iehova ia ˈna no te hoê “hiˈoraa taipe”, i reira te patereareha nei e ua riro hoi te reira ei ohipa hanahana mau, i faahohoˈa mai ai i te Atua iho (Genese 20:7; Galatia 4:21-26). No taua tumu ra Iesu i faahiti ai i te parau no te ‘ouma iho o Aberahama’, no te faahohoˈa mai i te huru o te feia i fariihia mai e te Atua. — Luka 16:22.
Te haapapuraa matamua o to ˈna faaroo
4. Ia au i te Bibilia, eaha ta te Atua i parau atu ia Aberama i te taime matamua oia i fa mai ai ia ˈna ra?
4 Ua paari o Aberama, mai te reira hoi to ˈna iˈoa i te haamataraa, i “Ura i Kaladaio”. A noho noa ˈi oia i roto i taua oire ra, ua fa maira te Atua ra o Iehova ia ˈna e ua na ô maira: “E haere ê mai oe i to fenua na, e to fetii, e te utuafare o to metua na, i te fenua na ˈu e faaite atu ia oe na: e faariro hoi au ia oe ei nunaa rahi; e e haamaitai au ia oe, e faarahi atu vau i to oe iˈoa, e e riro oe ei maitai: e o tei haamaitai ia oe ra, o ta ˈu ïa e haamaitai; e o tei faaino ia oe ra, o ta ˈu ïa e faaino: e ei ia oe e maitai ai te mau fetii atoa o te ao nei.” — Genese 12:1-3; 15:7; Ohipa 7:2, 3.
5. a) Ua haaputapû rahi te parau tǎpǔ a te Atua ia Aberama i roto i teihea auraa? b) Nafea to Aberama fariiraa i te parau tǎpǔ?
5 Ua riro taua titauraa ra ei tamataraa mau. Ia farii oia i te reira, te auraa ra, e tia ïa ia Aberama ia faarue mai i te hoê vahi au maitai e to ˈna fetii, no te haere atu e ora i te vahi atea roa, i roto i te hoê fenua ěê. Ua putapû roa râ o Aberama i te parau tǎpǔ ta te Atua i fafau mai ia ˈna ma te here mau. No to ˈna matahiti rahi e no te mea hoi e eita ta ˈna vahine e nehenehe e fanau, mai te huru ra ïa e te moe ê atura to ˈna iˈoa. Inaha hoi, te haapapu maira te parau tǎpǔ a te Atua e e ere roa ˈtu mai te reira te huru: E na roto mai “te hoê nunaa rahi” ia ˈna. Hau atu, te vai ra i roto i te parau tǎpǔ a te Atua i te hoê parau apî maitai faahiahia mau no te huitaata atoa nei, no te mea te faaite maira o ˈna i te parau no te hoê tau i reira te mau nunaa atoa e maitai ai (Galatia 3:8). Ua tiaturi Aberama i te parau tǎpǔ a Iehova, e ua faarue aˈera oia i te hoê oire ona roa. “E haere atura oia ma te ite ore i taua fenua i haerehia e ana ra”, ta te Bibilia ïa e parau ra. — Hebera 11:8.
6. a) I roto i te Genese 11:31, no te aha te hopoia no nia i to ratou tere i horoahia ˈi na Tera (Ohipa 7:2-4)? b) Ua riro o Sara ei hiˈoraa no te mau vahine kerisetiano i teie mahana, i roto i teihea tuhaa?
6 Ua faatupu te faaroo o Aberama i te tahi mau faahopearaa i nia i to ˈna mau fetii. Ua na muri atoa mai to ˈna utuafare fetii atoa, e tae noa ˈtu o Tera, to ˈna metua tane, e o Lota, ta ˈna tamaiti fetii. Teie râ, i te mea hoi e e upoo o Tera no te fetii patereareha, na ˈna atura ïa te hopoia no te faanahoraa i to ratou tere (Genese 11:31). E turu papu mau tei noaa ia Aberama i ta ˈna vahine ia Sari, tei tauihia te iˈoa i muri aˈe ei Sara. Ua faaau maite oia ia ˈna i te hoê huru oraraa ieie ore aˈe no te toea o to ˈna oraraa (Genese 13:18; 24:67). Aita ˈtura ïa e maerehia e ia pohe oia “ua haere maira hoi Aberahama i te otohaa ia Sara e oto ia ˈna”. (Genese 23:1, 2.) Te faataahia maira taua vahine ra tei noaa i te hoê faaroo papu e tei auraro maite hoi i ta ˈna tane, mai te hoê hiˈoraa no te nehenehe mau i te pae varua no te mau vahine kerisetiano. — Hebera 11:11, 13-15; Petero 1, 3:1-6.
7. I to tatou nei tau, mea nafea to te tahi mau kerisetiano faaiteraa i te hoê huru faaroo mai to Aberahama raua o Sara?
7 I to tatou nei tau, e rave rahi mau kerisetiano teie e faaite nei i te hoê faaroo mai te reira te huru i te pûpû-noa-raa ia ratou iho no te haere e poro i te poroi a te Atua i roto i te mau vahi i reira e hinaaro-rahi-hia ˈi te feia poro no te Basileia, no te apiti atu i roto i te ohipa neneiraa e tae noa ˈtu te haponoraa i te mau buka aore ra vea bibilia e no te patu i te mau fare apî e hinaarohia no te faatupu i taua mau ohipa ra (Mataio 24:14). Te auraro nei taua mau kerisetiano ra i teie faaueraa: “E haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ.” I muri aˈe i to ratou parahiraa ˈtu i roto i te hoê fenua matau-ore-hia e ratou, e pinepine ratou i te faaau ia ratou i te hoê huru faito oraraa taa ê. Ua haapae vetahi pae i te tahi mau maitai materia no te haere e faariro i te taata ei pǐpǐ i te vahi ta ratou e noho ra. — Mataio 28:19, 20.
Te tahi atu mau ohipa i haapapu mai i te faaroo
8. I teihea taime to Iehova faraa mai, i te pitiraa ïa o te taime, i mua i te aro o Aberama?
8 Ua faaea aˈera o Aberama i te oire no Harana, i reira to ˈna nohoraa e tae roa ˈtu i te poheraa o to ˈna metua tane o Tera (Genese 11:31, 32). I muri iho, ua na roto atura oia ia Eupharate e to ˈna utuafare fetii e ua haere tia ˈtura i te pae apatoa. E i te pae hopea, ua tae atura oia i “ǒ Sekema ra”, i te pu iho o te fenua Kanaana. Eita e ore taua vahi ra i te vahi nehenehe mau! Tei roto o Sekema i te hoê peho hotu mau e vai ra i ropu na mouˈa e piti o te mau mouˈa no Ebela e no Gerezima. Ua faarirohia taua vahi ra ei “paradaiso no te Fenua i tǎpǔhia maira”. I taua vahi iho ra to Iehova fa-faahou-raa mai ia Aberama ra e ua na ô maira ia ˈna e: “E horoa vau i teie nei fenua no to oe ra huaai.” — Genese 12:5-7.
9. a) Mea nafea to Aberama tamauraa ma te faahiahia mau i te faaite i to ˈna faaroo? b) Eaha te haapiiraa ta tatou e huti mai i to ˈna hiˈoraa?
9 Ua faatupu Aberama i te tahi atu â ohipa ei haapapuraa i to ˈna faaroo. Te faaite maira te aamu e: “Ua faatia atoa hoi oia i te hoê fata na Iehova i reira”. (Genese 12:7.) Papu maitai te auraa ra, ua pûpû atu oia i te hoê animala ei tusia, no te mea te parau hebera i hurihia na roto i te parau ra “fata” e “vahi faatusiaraa” ïa. I muri aˈe, ua faaite faahou maira o Aberama i te tahi mau ohipa mai te reira te huru ei haapapuraa i to ˈna faaroo i roto i te tahi atu mau tuhaa o te fenua. I te tahi aˈe pae, ua ‘tau aˈera oia i te iˈoa o Iehova’. (Genese 12:8; 13:18; 21:33.) Te parau hebera i hurihia na roto i te parau ra “tau i te iˈoa o Iehova”, teie atoa ïa te auraa “poro i te iˈoa”. Papu maitai, ua poro taua patereareha nei ma te itoito i te iˈoa o to ˈna Atua o Iehova, i mua i to ˈna huifetii atoa e i mua atoa i te mau ati Kanaana (Genese 14:22-24). Oia atoa, i teie nei tau, te feia atoa e imi nei i te auhoaraa o te Atua, e tia ia ratou ia tau i to ˈna iˈoa ma te faaroo. E tia hoi ia ratou ia apiti atu i roto i te ohipa pororaa i te vahi taata, na roto i te “pûpû[raa] i te tusia ra i te haamaitai i te Atua, eiaha e tuutuu, oia hoi ta te vaha nei, i te haamaitairaa i to ˈna ra iˈoa”. — Hebera 13:15, Roma 10:10.
10. a) Mea nafea ˈtu â to Aberama haapapuraa i to ˈna faaroo? b) Eaha te hiˈoraa ta ˈna i vaiiho na te mau metua tane kerisetiano (Timoteo 1, 3:12)?
10 Ua haapapu atoa o Aberama i to ˈna faaroo ia Iehova na roto i te tahi atu â mau huru raveraa. Ua pûpû aˈera oia i te mau tusia ia nehenehe te hau e vai noa mai, ua faaruru atoa râ oia ma te itoito i te mau huru tupuraa fifi mau (Genese 13:7-11; 14:1-16). Noa ˈtu â ïa e e taata moni oia, e ere râ oia i te taata nounou taoˈa (Genese 14:21-24). E ere, e taata farii maitai râ oia e te turu maite i te haamoriraa a Iehova (Genese 14:18-20; 18:1-8). Hau aˈe i te mau mea atoa, ua riro oia ei upoo utuafare hiˈoraa maitai mau e ua pee na oia i te mau faaueraa a Iehova na roto i te faaueraa ˈtu i ta ˈna mau tamarii e tae noa ˈtu hoi i to ˈna huifetii i muri aˈe ia ˈna, ia haapao ratou i “te parau a Iehova a muri atu, i te raveraa i te parau-tia”. (Genese 18:19.) Ua na reira aˈera te fetii o Aberama i te pee i te eˈa tei ore roa ˈtu i au i to te mau ati Kanaana e noho ra i roto i te mau oire fatata mai ia Sodoma e o Gomora, oia hoi e mau taata e rave na i te mau peu faufau i te pae no te taatiraa. Papu maitai, e ore roa ˈtu o Aberama e farii e ia tupu te mau hara ino mai te reira te huru i roto i to ˈna utuafare. I te mea hoi e ua pee te mau melo o to ˈna utuafare ia ˈna i te tauraa i te iˈoa o Iehova ma te faaroo, te haapapu maira ïa te reira e ua faatere oia i to ˈna utuafare ma te maitai mau. — Genese 16:5, 13; 24:26, 27; 25:21.
‘Aita oia i haaparuparu i roto i te faaroo’
11. Na te aha i turu ia Aberama ia faaoromai i te mau ati i farereihia e ana hoê hanere matahiti te maororaa ia ˈna i noho “i roto i te hoê fenua ěê”?
11 Ua tauturu te faaroo paari mau o Aberama ia ˈna ia faaoromai i te mau ati ta ˈna i farerei a faaea ˈi oia hoê hanere matahiti i rotopu i te mau taata e parau na e o ratou te fatu o te fenua (Genese 12:4; 23:4; 25:7). Te parau ra te Bibilia e: ‘I purutia noa ˈi oia i taua fenua i parauhia maira, mai te mea e, e fenua ê ra; i te parahi-noa-raa i roto i te tiahapa ra, ratou atoa o Isaaka, e o Iakoba; o na taata aiˈa atoa ïa e oia atoa i tei parauhia maira. Te titau ra hoi oia i taua oire [te Basileia o te Atua] niu mau ra, o te Atua te faaau e te faatia ra. Ahiri hoi oia i nounou i taua fenua no reira mai oia ra, e tia noa ïa oia ia hoˈi mai.’ — Hebera 11:9, 10, 15; hiˈo Hebera 12:22, 28.
12. Eaha te ohipa i tupu e nehenehe ai o Aberama e hoˈi oioi i Ura, eaha râ hoi ta ˈna i opua e rave?
12 Aita i maoro roa o Aberama i Kanaana, tupu aˈera te hoê oˈe rahi, e inaha, e ‘ravea atura ïa te reira no ˈna no te hoˈi’ i Ura. E ere hoi te ûa iho te tumu taua oire ra i pîpî-rahi-hia ˈi i te pape, o te mau pape râ o Eupharate. Maoti râ i te hoˈi atu, ua tuu aˈera o Aberama i to ˈna faaroo i nia ia Iehova e ua haere tia ˈtura i te tahi aˈe pae: i Aiphiti. E ere roa ˈtu i te mea ohie. I te mea hoi e e vahine nehenehe roa ta ˈna e e taata ěê oia iho, e nehenehe ïa oia e roohia i te tahi fifi i roto i taua fenua ra. Ua na ô aˈera oia ia Sari e eiaha e faaite e e tane o ˈna na ˈna. Ua haamaitai maira Iehova ia Aberama no to ˈna faaroo, e i muri aˈe, ua nehenehe aˈera oia e hoˈi i te Fenua i tǎpǔhia maira ma te taoˈa rahi mau ra. — Genese 12:10 e tae noa ˈtu i te 13:2; 20:12.
13. Te faahohoˈa ra te oreraa o Sari e nehenehe e fanau, i te aha, e te faahohoˈa atoa ra te hunaraa o Aberama e e tane o ˈna na ˈna, i te aha?
13 Ua riro atoa taua mau ohipa i tupu ra ei tuhaa no te mau mea e tupu a muri aˈe e ta Aberama i faahohoˈa ma te ore roa ˈtu e ite, ei haapiiraa ia tatou. Te faahohoˈa ra o Sari, tei ore â hoi e nehenehe e fanau, i te faanahonahoraa i nia i te raˈi a Iehova i faaauhia i te hoê vahine, faanahonahoraa o te mau melahi haapao maitai. Ua tia hoi i taua vahine taipe nehenehe mau ra ia tiai hau atu i te 4 000 matahiti hou oia e fanau mai ai i te huaai mau na te Aberahama Rahi ra, oia hoi te Atua ra o Iehova. Mai te huru ra ïa e, i te tahi taime, no te hamani-ino-raa uˈana i roohia i nia i te mau tavini haapao maitai a te Atua i roto i te roaraa o taua mau matahiti tiairaa ra, ua huna o Iehova e e tane oia na taua vahine ra. — Genese 3:15; Isaia 54:1-8; Galatia 3:16, 27, 29; 4:26.
14. a) Ua aha ihora ïa o Sari no to ˈna oreraa e nehenehe e fanau? b) Eaha te ohipa i tupu i te 99raa o te matahiti o Aberama, e no te aha?
14 I muri aˈe to ˈna purutiaraa hoê ahuru matahiti i roto i taua fenua ra, aitâ ta Aberama e tamaiti i noaa. Ma te hepohepo, ua faaue atura o Sari ia ˈna e taoto i ta ˈna tavini vahine, ia Hagara ia noaa mai te tahi huaai na raua. Ua farii aˈera o Aberama i taua aniraa na ˈna ra, e ua fanauhia maira o Isemaela (Genese 12:4; 16:1-4, 16). E na roto mai râ te huaai i tǎpǔhia mai e e faatupu i te mau haamaitairaa, i te tahi atu tamaiti. I te 99raa te matahiti o Aberama, ua taui aˈera te Atua i te iˈoa o te patereareha ra ei Aberahama, no te mea, mai ta ˈna e parau ra, “e faariro vau ia oe ei metua no te mau fenua atoa e rave rahi”. Ua taui aˈera oia i te iˈoa o Sari ei Sara, e ua tǎpǔ maira ia ˈna e e fanau mai oia i te hoê tamaiti. — Genese 17:1, 5, 15-19.
15. a) No te aha o Aberahama i ata ˈi i te manaˈoraa e e fanau mai o Sara i te hoê tamaiti? b) Mea nafea to Aberahama faaite-faahou-raa i te hoê faaroo paari mau?
15 Ua hoata o Aberahama (e i muri aˈe o Sara) i taua manaˈo ra, inaha, ua ruhiruhia roa hoi oia e o Sara no te fanau (Genese 17:17; 18:9-15). E ere râ hoi ta ˈna ata i te tapao e te erehia ra oia i te faaroo. Te faataa ra te Bibilia e: ‘Aita hoi oia i feafeau atu ma te faaroo ore i tei parauhia mai e te Atua ra, i itoito râ oia i te faaroo, ma te haamaitai i te Atua; ua ite papu hoi oia e, o ta ˈna i parau maira e tia ïa ia ˈna ia faatupu.’ (Roma 4:18-21). I taua iho mahana ra, ua faaite aˈera o Aberahama e e faaroo paari mau to ˈna. Oia mau, ua ani maira Iehova ia ˈna e peritome ia ˈna, o ˈna e te taatoaraa o te mau melo tane o to ˈna utuafare rahi ei haapapuraa i te faufaa ta ˈna i faaau mai ia ˈna (Genese 15:18-21; 17:7-12, 26). Ua aha ihora ïa o Aberahama i muri aˈe i to te Atua faaueraa mai ia ˈna e rave i taua ohipa mauiui mau ra? “Peritome ihora [oia] i te iri i mua o to ratou ra tino, i taua mahana ra, ta te Atua i parau mai ia ˈna ra.” — Genese 17:22-27.
16. a) Eaha te ohipa i tupu i te mahana o Isaaka i haamairihia ˈi i te û? b) Te faahohoˈa ra te tiahiraahia o Hagara raua o Isemaela i te aha?
16 Te matahiti i muri aˈe, ua fanau maira o Sara ia Isaaka, oia hoi te auraa to ˈna iˈoa o “ata” ïa. (Genese 21:5, 6.) E ua tae aˈera i te taime no te haamairi i ta ˈna û. E i roto i te oroa i haapaohia no taua ohipa ra, ua hamani ino aˈera o Isemaela, i pohehae roa hoi, ia Isaaka. Ua ani onoono atura o Sara ia Aberahama e tiahi i te tavini vahine ra ia Hagara e ta ˈna tamaiti mai roto atu i te utuafare. Ua turu maira te Atua ra o Iehova i taua aniraa ra. Noa ˈtu to ˈna peapea, ua auraro aˈera o Aberahama ma te ore e haamarirau (Genese 21:8-14). Ia au i te Galatia 4:21-30, te faaite maira taua ohipa i tupu ra e, e faaore roa te Aberahama Rahi i to ˈna mau auraa e te nunaa o Iseraela i te tino nei. Mai te toea o te huitaata nei, ua fanauhia te mau ati Iseraela i roto i te faatîtîraa a te hara (Roma 5:12). Hau atu â râ, aita roa ˈtu ratou i farii ia Iesu Mesia, te Huaai mau a Aberahama, i haere mai no te faaora ia ratou (Ioane 8:34-36; Galatia 3:16). E mai ia Isemaela i hamani ino ia Isaaka, ua na reira atoa ratou i te hamani ino i te Iseraela i te pae varua, te amuiraa kerisetiano i faanahonaho-apî-hia, e tei riro hoi ei tuhaa piti no te huaai a Aberahama. — Mataio 21:43; Luka 3:7-9; Roma 2:28, 29; 8:14-17; 9:6-9; Galatia 3:29.
Te tamataraa rahi roa o to ˈna faaroo
17. Eaha te faaueraa i faaaueue papu i muri iho i te faaroo o Aberahama?
17 Papu maitai e aita e taata i faaite rahi aˈenei i to ˈna here no ta ˈna tamaiti mai ia Aberahama, tei ruhiruhia, no Isaaka. Eita e ore oia i te mauiui rahi a faaue mai ai te Atua ia ˈna e: “A rave i to tamaiti i tena na, i to tamaiti hoê ra ia Isaaka, ta oe e here na, a haere ai i te fenua ra o Moria, pûpû mai ai ia ˈna i reira ei tusia taauahi i nia i te hoê mouˈa na ˈu e faaite atu ia oe.” — Genese 22:1, 2.
18. Ua aha o Aberahama a faaue mai ai o Iehova ia ˈna e faatusia ia Isaaka?
18 Papu maitai e mea fifi roa na Aberahama ia taa maitai i te tumu i horoahia mai ai taua faaueraa mauiui mau ra. I reirâ, ua auraro oia ma te ore e haamarirau (Genese 22:3). E toru mahana fifi mau to ˈna haere-noa-raa e tapae atu ai i nia i te mouˈa ta te Atua i faaite mai. Ua faatia aˈera oia i reira i te hoê fata e ua rave ihora i te vahie no taua tusia ra. Papu maitai e ua faaite ê na oia i taua faaueraa a te Atua ra ia Isaaka, tei nehenehe hoi e horo ê ma te ohie roa. Ua vaiiho aˈera râ o Isaaka i to ˈna metua tei ruhiruhia ia ruuruu i to ˈna avae e i to ˈna rima, e ia tuu atu ia ˈna i nia i te fata (Genese 22:4-9). Na te aha hoi e nehenehe e faataa mai i te parau no taua huru auraro ra?
19. a) E nehenehe tatou e faatuati i te auraro e te itoito o Isaaka i te aha? b) I to tatou nei tau, eaha te haapiiraa ta te mau fetii kerisetiano e nehenehe e huti mai i te mau auraa e vai ra i rotopu ia Aberahama raua o Isaaka?
19 Mai ta te Genese 18:19 e haapapu maira, ua faatupu maite o Aberahama i ta ˈna mau hopoia e tia ia rave no Isaaka. Ma te feaa ore, ua tuu papu oia i roto i te feruriraa o ta ˈna tamaiti i te opuaraa a Iehova e faatia faahou mai i te feia pohe (Genese 12:3; Hebera 11:17-19). I to ˈna aˈe pae, mea here-mau-hia o Isaaka e to ˈna metua tane, na Aberahama, e papu maitai e ua hinaaro oia e rave i te ohipa e auhia e ana i roto i te mau tuhaa atoa, i roto iho â râ i te faatupuraa i te hinaaro o te Atua. Auê ïa haapiiraa faahiahia mau no te mau fetii kerisetiano o to tatou nei tau! — Ephesia 6:1, 4.
20. Mea nafea to Aberahama faaiteraa i to ˈna auraro, e mea nafea to ˈna haamauruururaahia mai?
20 Ua fatata roa te tamataraa i te tae i nia i to ˈna faito hopea. Ua rave maira o Aberahama i te tipi i haapaohia no te tâpû i te arapoa. A faaineine ai oia i te haapohe i ta ˈna tamaiti, ua tapea maira Iehova ia ˈna e ua na ô maira e: “Ua ite atura hoi au i teie nei, e e mǎtaˈu to oe i te Atua, o oe aore i pipiri i to tamaiti, i to tamaiti hoê roa ra, ia ˈu.” (Genese 22:11, 12). Ua riro mau ei oaoaraa na Aberahama i te faarooraa ˈtu oia i te Atua iho ia haapapu mai i te parau no nia i ta ˈna parau-tia! E nehenehe atura hoi oia i teie nei e papu e ua faatupu mau â oia i ta te Atua e titau mai i te hoê taata tia ore. Te vahi faahiahia roa ˈtu â, ua haapapuhia mai te manaˈo mauruuru o Iehova i to ˈna faaroo (Genese 15:5, 6). I muri aˈe i te reira, ua faatusia aˈera o Aberahama i te hoê puaaniho ta te Atua i horoa semeio mai ei monoraa ia Isaaka. E i muri iho, ua faaroo atura oia ia Iehova i te haapapuraa mai na roto i te hoê euhe, i te mau parau tǎpǔ i tuati maite i te faufaa ta ˈna i faaau mai ia ˈna. I muri iho, ua mairihia aˈera oia te taua o Iehova. — Genese 22:13-18; Iakobo 2:21-23.
21. Eaha te hohoˈa no nia i te mau ohipa e tupu a muri aˈe ta taua tamataraa ra i horoa mai, e e tia te reira ia faaitoito mai ia tatou ia imi i te aha?
21 Te tusia ta Aberahama i farii e pûpû, e “[faahohoˈaraa]” ïa. (Hebera 11:19.) Te faahohoˈa ra te reira i te tusia mauiui, e te taoˈa rahi, ta te Atua ra o Iehova i horoa mai ia ˈna i tono mai i ta ˈna Tamaiti here i nia i te fenua nei ia pohe oia ei “Arenio a te Atua, o tei hopoi ê atu i te hara o te ao”. (Ioane 1:29.) I te mea hoi e ua ineine Isaaka i te pohe, te faaite maira ïa e e auraro te Isaaka Rahi, oia hoi o Iesu Mesia, ma te here i te hinaaro o to ˈna Metua i te raˈi ra (Luka 22:41, 42; Ioane 8:28, 29). E i te pae hopea, mai ia Aberahama i farii i ta ˈna tamaiti ora mai nia mai i te fata, ua farii atoa o Iehova i ta ˈna Tamaiti here mau mai roto mai i te feia pohe ma to ˈna tiaraa varua hanahana mau (Ioane 3:16; Petero 1, 3:18). Auê ïa faaitoitoraa no te feia e imi ra i te auhoaraa o te Atua i to tatou nei tau!
22. Mea nafea te hoê pǔpǔ taata i maitihia i te fanaˈoraa i te aroha faito ore o te Atua?
22 No te mea e te atuatu ra ratou i to ratou faaroo i roto i taua ohipa aroha faito ore i faatupuhia e te Aberahama Rahi ra, te Atua ra o Iehova, e faarirohia ˈi te hoê pǔpǔ taata i maitihia ei mau taata parau-tia e ei mau tamarii na te Atua (Roma 5:1; 8:15-17). Ma te maiti-na-mua-hia i roto i te mau ati Iuda, e i muri iho i roto i te mau Etene, ua haamaitai-mau-hia ratou maoti te Huaai a Aberahama, o Iesu Mesia (Ohipa 3:25, 26; Galatia 3:8, 16). I to ratou aˈe pae, ua riro ratou ei tuhaa piti no te huaai a Aberahama (Galatia 3:29). 144 000 ratou rahiraa, e, mai ia Iesu, e faatia-faahou-hia mai ratou no te ora i nia i te raˈi i muri aˈe i to ratou haapapuraa i to ratou haapao maitai e tae noa ˈtu i te poheraa. — Roma 6:5; Apokalupo 2:10; 14:1-3.
23. a) Mea nafea te mau mirioni taata i te haamaitairaahia maoti te toea o te huaai a Aberahama (Korinetia 2, 5:20)? b) Eaha ˈtu â te mau haamaitairaa e tiai maira i te “feia rahi roa”?
23 I roto atoa i taua area taime ra, e rave rahi mirioni taata no roto mai i te mau nunaa atoa ‘teie e maitai nei’ i te farii-popou-raa ratou i te taviniraa ta te toea iti o te huaai a Aberahama e faatupu nei ma te here (Genese 22:18). Ua putapû roa ratou i to ratou iteraa e e nehenehe te mau taata hara e faarirohia ei mau taata parau-tia, ei mau hoa no te Atua. No reira, te fanaˈo nei ïa ‘te hoê feia rahi roa no te mau nunaa atoa’ i te haamaitairaa a te Atua. Ua “horoi [ratou] i to ratou ahu, e ua teatea, i te toto o te Arenio ra”. Mai te toea o te mau kerisetiano i faatavaihia, te pûpû atoa nei ratou na te Atua i “[te hoê taviniraa moˈa], i te rui e te ao”. Te atuatu nei taua feia rahi ra i te tiaturiraa faahiahia mau e ora e a muri noa ˈtu i roto i te Paradaiso i nia i te fenua nei ei mau “tamarii na te Atua”. (Apokalupo 7:9-17; 21:3-5; Roma 8:21; Salamo 37:29.) Na mua ˈˈe râ taua mau haamaitairaa ra e riro mai ai ei parau mau, e tupu â te tahi mau ohipa faufaa roa ˈtu â. Ta te tumu parau i mua nei ïa e haapapu mai.
Ei haapoto-noa-raa
◻ Mea nafea te faaroo o Aberahama e o to ˈna utuafare fetii i te tamataraahia?
◻ I to tatou nei tau, mea nafea te tahi mau kerisetiano i te faaiteraa i te hoê faaroo mai te reira te huru?
◻ Mea nafea ˈtu â to Aberahama atuaturaa i te faaroo?
◻ Ua riro o Aberahama, o Sara e o Isaaka ei mau hiˈoraa no te mau fetii kerisetiano i roto i teihea auraa?
◻ Ua faahohoˈa mai te ohipa rahi mau i ravehia e Aberahama ei haapapuraa i to ˈna faaroo, i te aha?