Te vahine faaturi hairiiri mau ra to ˈna toparaa
“Ua mairi e, ua mairi taua oire rahi ra, o Babulonia, no te mea ua faainu oia i te mau fenua atoa i te uaina ra i te riri o ta ˈna ra faaturi.” — APOKALUPO 14:8.
Te tuatapapa ra teie tumu parau e te tumu parau i mua nei i te oreroraa parau hopea oia hoi te upoo parau “Te fatata maira te tau”, e tei vauvauhia mai i te matahiti 1988 i te mau tairururaa mataeinaa “Te parau-tia a te Atua” i faanahohia e te mau Ite o Iehova.
1. O vai te “vahine faaturi” hairiiri mau ra, e no te aha e tia mau â ia ite tatou e o vai mau na o ˈna?
TE “VAHINE FAATURI” hairiiri ra: o vai ïa? Mea faufaa anei ia faahiti i to ˈna parau? Aita anei te tahi mau buka, te ohipa teata, te afata radio teata e tae noa ˈtu hoi te mau vidéo e faaiteite maira i te mau ohipa viivii e ravehia nei i te pae no te taatiraa e inaha, e faufau roa ˈtu ai tatou? Papu maitai! Teie râ, aita matou e faahiti noa ra i ǒ nei i te parau no te tahi noa mau vahine purumu, no te vahine faaturi mana roa ˈˈe râ, te vahine faaturi hairiiri roa ˈˈe e te taparahi taata roa ˈˈe o te mau tau atoa. Hau atu i te 4 000 matahiti i teie nei, to ˈna hoo-noa-raa i to ˈna tino! Inaha hoi, e tia mau â tatou ia ite e o vai mau na o ˈna mai te peu e hinaaro tatou ia ore roa ˈtu o ˈna e mana mai i nia ia tatou. I roto i te Apokalupo 14:8, ua mairi te hoê melahi i taua vahine roo ino ra i te iˈoa ra o “Babulonia rahi” e te faaite maira oia ia ˈna mai te hoê vahine e faahinaaro ra i te mau nunaa. I te mea hoi e mea atâata roa o ˈna, e tia mau â ïa tatou ia oaoa i te iteraa e “ua fatata te tau e tupu ai” i reira Iehova e faatupu ai i ta ˈna haavaraa i nia ia ˈna. — Apokalupo 1:3.
2. No hea mai te iˈoa o taua vahine faaturi ra, e mea nafea te hoê hau emepera o te haapaoraa hape i roto i te ao nei, i te tupuraa mai?
2 No roto mai hoi te iˈoa o taua vahine faaturi ra ia Babulonia tahito, oire teoteo mau i haamauhia i Mesopotamia hau atu i te 4 000 matahiti i teie nei e Nimeroda, te hoê taata “haharu rahi i mua i te aro o Iehova ra”. A patu ai to Babulonia i te hoê pare i pûpûhia no te haamoriraa hape, ua faahuru ê maira Iehova i to ratou reo e ua haapurara ê aˈera ia ratou i na poro e maha o te fenua nei. Ua hopoi atoa ˈtura ratou i ta ratou haapaoraa na muri ia ratou e mea na reira atura te hoê hau emepera rahi o te haapaoraa babulonia i te tupuraa. Ma te papu maitai, mea tano mau â ia parauhia taua hau emepera ra o Babulonia RAHI (Genese 10:8-10; 11:1-9). I to tatou atoa nei tau, e itehia te tapao o te mau ohipa moe a to Babulonia tahito ra i roto i te mau tiaturiraa e te mau peu a te mau haapaoraa. (Apokalupo 17:7). Te auraa o taua oire ra oia hoi, o Babela, na roto i te reo hebera oia ïa, “Arepurepu”. E tano maitai iho â te reira i te mau haapaoraa hape o teie tau!
3. a) E hia maororaa to Babulonia faatîtîraa i te nunaa o te Atua, e eaha ta ˈna i tuu atu i mua ia ˈna? b) Afea ra to Babulonia topa-roa-raa, teie râ, no te aha aitâ te hora o to ˈna haamouraa i tae mai atura?
3 Ua ora mai o Babulonia tahito i taua manuïaraa ore matamua na ˈna ra e, i muri aˈe i to ˈna faatahuriraa ia Asura, i te matahiti 632 hou to tatou nei tau, ua riro maira oia ei Toru o te mau Puai rahi i roto i te ao nei o te aamu bibilia. Maa taime iti poto noa to ˈna tiaraa mai i nia i taua tiaraa hanahana ra, aita i taeahia i te hanere matahiti, i roto râ i taua area ra, ua tapea aˈera oia ia Iseraela i roto i te faatîtîraa, te nunaa o te Atua, fatata e 70 matahiti te maororaa. Mea na reira ˈtura hoi ïa te mau ati Iseraela i te iteraahia i Babulonia, te hoê oire ua tausani mau hiero e mau fare pure iti i reira, e ta ˈna mau atua torutahi e rave rahi e te mau demoni, te haamoriraa te vahine e te tamarii, e te ohipa hiˈo ata e na reira hoi e haamorihia ˈi te mau atua e parauhia ra e eita roa ˈtu ratou e pohe. I te matahiti 539 hou to tatou nei tau, tei roto atura te mau ati Iseraela i hopoi-tîtî-hia i te pu rahi mau o te haapaoraa hape e tae roa ˈtu i te taime o Babulonia e topa roa ˈi. Aitâ râ te hora no to ˈna haamouraa i tae mai atura, e ua tamau noâ oia i te riro ei pu faaroo hanahana mau no to ˈna mau fatu apî.
Te hoê hau emepera faaroo i roto i te ao nei
4. a) Eaha ta te mau peropheta o Iehova i faaite mai no nia ia Babulonia, e eaha ïa tei roohia i nia i taua oire ra? b) Tei hea ˈtu â Babulonia e vai nei â, no te ati o te mau taata o te fenua nei?
4 Ua faaite atea mai te mau peropheta a Iehova e ia au i te haavaraa a te Atua, “e haamouhia” o Babulonia, “mai ia Sodoma e mai ia Gomora i taihitumuhia e te Atua ra”. Ua tupu anei taua mau parau tohu ra i muri aˈe? E, ua tupu mau â! I te tau mau ra, ua riro maira o Babulonia tahito ei haapueraa taoˈa parari ra, ei vahi faaea-ore-hia e te taata ra i reira te mau ophi e te mau puaa tahae e ora ˈi, mai tei tohuhia mai (Isaia 13:9, 19-22; 14:23; Ieremia 50:35, 38-40). Teie râ, te tahi atu Babulonia, te Babulonia Rahi, te vai noa nei â oia. Ma to ˈna tiaraa hau emepera no te haapaoraa hape i roto i te ao nei, te tamau noa nei â oia i te haapii i te mau haapiiraa a Babulonia matamua ta ˈna e faaite nei â i te huru feruriraa teoteo. O ˈna te mauhaa matamua ta Satani e faaohipa ra no te haapoiri i te feruriraa o te mau nunaa o te fenua nei, ia ore ratou e ite eaha mau na te mau opuaraa a Iehova no nia i to ˈna Basileia. — Korinetia 2, 4:3, 4.
5. a) Eaha te mau haapaoraa i tupu mai a uˈana noa ˈi o Babulonia i roto i to ˈna hanahana, no te aha râ aita o Satani i nehenehe e vehî roa i te ao taatao nei i te haapaoraa hape? b) Mea nafea to Satani faaohiparaa i te haapaoraa hape i muri aˈe i te tupuraa mai te kerisetianoraa?
5 I te senekele VI atoa hou te haerea mai o te Mesia, a uˈana noa ˈi te Puai rahi babulonia i roto i te ao nei i roto i to ˈna hanahana, te tupuraa te haapaoraa hindoue, a Bouddha, a Confucius e a te haapaoraa shinto. Teie râ, ua nehenehe anei o Satani e vehî roa i te ao taatoa nei i te haapaoraa hape? Aita, no te mea i te tau i tahito ra, ua faarue te hoê toea o te mau Ite o Iehova ia Babulonia e ua hoˈi faahou mai i Ierusalema no te haamau â i te haamoriraa a Iehova. E no reira, e ono senekele i muri aˈe, ua farii aˈera te tahi mau ati Iuda haapao maitai i te Mesia, e ua riro maira hoi ratou ei mau melo matamua no te amuiraa kerisetiano. Ua hamani ino aˈera te haapaoraa hape i te Tamaiti a te Atua, e ua riro maira hoi i muri iho ei mauhaa na Satani no te aro i te kerisetianoraa mau, mai ta Iesu e ta ˈna mau aposetolo i faaite mai. — Mataio 7:15; Ohipa 20:29, 30; Petero 2, 2:1.
6. a) Mea nafea to Satani haaviiviiraa i te mau haapiiraa kerisetiano, e eaha te mau tiaturiraa e ore roa ˈtu e faahanahana ra i te Atua, i iteahia mai? b) Eaha te ohipa i tupu i nia i te mau tausani taata mea faufaa aˈe na ratou i te parau mau bibilia i te mau haapiiraa a Babulonia?
6 I muri aˈe noa i te pitiraa o te haamouraahia o Ierusalema, i tupu i te matahiti 70 o to tatou nei tau, to Satani faaohiparaa i te mau aposetolo haavare no te haaviivii i te mau haapiiraa kerisetiano na roto i te faaôraa mai i te mau haapiiraa babulonia e te mau manaˈo philosopho heleni. I te pae no te mau atua torutahi, ua haapii-atoa-hia e e Torutahi te Atua o te Bibilia, oia hoi “hoê hoi Iehova”. (Deuteronomi 6:4; Mareko 12:29; Korinetia 1, 8:5, 6.) Ua faaôhia mai te haapiiraa no nia i te pohe-ore-raa te nephe taata matauhia i te parau e varua, haapiiraa i haapiihia mai na e te philosopho heleni ra o Platon, no te faaore roa i te mau haapiiraa bibilia faufaa roa no nia i te hoo ta te Mesia i horoa mai e no nia atoa i te tia-faahou-raa. Ua matara aˈera hoi te uputa no nia i te haapiiraa i te parau no te hoê po auahi e i te parau no te hoê vahi tamâraa hara mǎrû aˈe (Salamo 89:48; Ezekiela 18:4, 20). Ua faaî aˈera hoi taua mau haapiiraa ra e ore roa ˈtu e faatura i te Atua e teie e haamǎtaˈu nei i te taata, i te mau afata moni a te Ekalesia. Hau atu, i te tau no te tiribuna a te ekalesiatiko e tae noa ˈtu hoi no te Reforomatio, aita te mau upoo faatere haapaoraa i tiai e ia haamauiui mau te mau ihe auahi o te po auahi i te feia mea au aˈe na ratou i te parau mau bibilia i te mau haapiiraa babulonia. Ua tutui aˈera te mau katolika e te mau porotetani e rave rahi tausani o taua mau taata ra. Teie râ, mai ta tatou e tuatapapa i mua nei, e ere noa na roto i te haaparareraa i te haavare to Babulonia Rahi faaturiraa, e ere roa ˈtu!
Te mahana haavaraa a Iehova
7. a) Afea ra e mea nafea to Iehova haamataraa i te faahoˈi faahou mai i te mau parau bibilia tumu e i te faaiteraa mai i te mau haapiiraa hape no Babulonia mai? b) Eaha te mau parau mau bibilia tumu ta te Feia haapii bibilia i faahoˈi faahou mai?
7 E tae mai iho â te mahana i reira Iehova e haava ˈi i taua vahine faaturi ra (Hebera 10:30)! Na mua ˈˈe i taua tau ra, e haamata ïa te hoê area tau i te mau matahiti 1870, i reira to Iehova tonoraa mai i ta ˈna “vea”, te hoê pǔpǔ feia tuatapapa bibilia aau rotahi, no te haamau i te mau parau tumu a te mau Papai e no te faaite tahaa mai i te mau haapiiraa hape no Babulonia mai (Malaki 3:1a). Teie hoi te mau parau tohu ta taua “vea” amui ra e turu ra, i papaihia i roto i te Apokalupo 4:11: “E au te hanahana ia oe, e te Fatu, e te tura, e te mana, na oe hoi i hamani i te mau mea atoa nei, e no to oe hinaaro i mau ai, e i hamanihia ˈi ratou.” Ua paruru atoa te “vea” ma te itoito mau i te faufaa o te tusia taraehara o Iesu, te hoo ta Iehova i horoa mai no te hoo faahou mai i te huitaata nei. Na mua ˈˈe, te mau taata i hoo-faahou-hia mai, o te “nǎnǎ iti” ïa e titauhia no te faatere atu i pihai iho ia Iesu i roto i to ˈna Basileia i nia i te raˈi, e i muri aˈe, te mau hanere mirioni taata ïa e ora e a muri noa ˈtu i nia i te hoê fenua i faarirohia ei paradaiso, e e faatiahia mai hoi te rahiraa o ratou (Luka 12:32; Ioane 1, 2:2; Ohipa 24:15). Oia mau, ua faahoˈi faahou mai te Feia haapii i te Bibilia i taua mau parau tumu ra, e ia au i te hoê auraa parau, ua ‘pîpî ratou i te pape i roto i te auahi e ua faaore hoi i te auahi’ o te haapiiraa babulonia no nia i te mau haamauiuiraa mure orea.
8. a) Mea nafea to te mau upoo faatere haapaoraa o te amuiraa faaroo kerisetiano i te faaohiparaa i to ratou mana i roto i te roaraa o te Tamaˈi rahi Matamua no te tamata i te faaore roa i te Feia haapii bibilia? b) Eaha te ohipa i roohia i nia i te haava i ore i hinaaro e tuu i na tia e vau o te Taiete Watch Tower, ma te aufauhia hoi i te tahi moni?
8 E maha ahuru matahiti te maoro to te Feia haapii bibilia faaite-noa-raa ma te itoito e e tapao te matahiti 1914 i te hopea o te mau tau o te mau Etene. Mai ta ratou i tiai noa na, ua itehia aˈera i taua matahiti ra, te tahi mau ohipa tei faaaueue i te ao nei e e ere roa ˈtu hoi te Tamaˈi rahi Matamua i te mea haihai roa. Ua tamata aˈera te mau upoo faatere haapaoraa o te amuiraa faaroo kerisetiano, oia hoi te tuhaa matamua a Babulonia Rahi, i te faaohipa i to ˈna mana i roto i te ati rahi e tupu ra no te faaore roa i taua Feia haapii bibilia ra tei tui te roo no ta ratou huru parau haavare ore! I te matahiti 1918 ra, ua nehenehe aˈera oia e tapea i roto i te fare tapearaa e vau mau tia o te Taiete Watch Tower, tei pari-haavare-hia i te rave i te ohipa orure hau. Teie râ, e iva avae i muri aˈe, ua tuu-faahou-hia maira taua mau taata ra e inaha, i muri iho, ua tiamâ roa maira ratou i te mau pariraa i parihia i nia ia ratou. O Martin Manton, haava no te hoê hau marite tei ore i farii e ia tuuhia taua Feia haapii bibilia ma te aufau hoi i te tahi tuhaa moni, ua haafetiahia ïa oia e te pâpa Pie XI, tei faariro ia ˈna ei “Taata hanahana no te Pǔpǔ a te Peata ra o Grégoire Rahi”. Mea poto roa râ hoi to ˈna tau faahanahanaraa, inaha, i te matahiti 1939 ra, ua faautuahia aˈera oia i te utua ra e piti matahiti fare auri e ia aufau i te hoê tino moni rarahi mau. Eaha te tumu? No te mea i roto e ono haavaraa ua titau oia e ua petahia ˈtu oia 186 000 dala marite [fatata 1 860 000 000 farane patitifa].
9. Mea nafea to te parau tohu a Malaki faataaraa mai i te ohipa e tupu i nia i te nunaa o Iehova, e ua haamata te haavaraa na nia ia vai?
9 Mai ta tatou i parau aˈenei, ua tomo mai te nunaa o Iehova i roto i te hoê tau tamataraa etaeta mau i te matahiti 1918 ra. Te faataa maira te parau tohu a Malaki (3:1-3) i muri aˈe, i te ohipa e tupu ra: “E te Fatu [Iehova] ta outou e imi na, o te tae vave mai ïa i to ˈna ra hiero, te vea a te faufaa [aberahama]”, o Iesu ïa. Oia mau, ua haere maira o Iehova e ta ˈna Mesia no te haava. Teie hoi ta Iehova e ani ra i muri iho: “E tia râ ia vai ra i faaoromai ia tae i te mahana e haere mai ai oia ra? e o vai te mau ia fa mai oia ra? e au hoi oia i te auahi a te tamâ moni ra, e mai te pua a te tamâ ahu ra.” Ia au i te Petero 1, 4:17, e haamata taua haavaraa ra na nia i te mau taata e parau ra e e mau melo ratou no “te utuafare o te Atua”. Ua tamâhia ïa te mau kerisetiano mau no te taviniraa a Iehova.
“HAERE OUTOU I RAPAE AU MAI IA ˈNA, E AU MAU TAATA E”!
10. Ua topa te amuiraa faaroo kerisetiano e te tahi atu mau haapaoraa hape atoa, i raro aˈe i teihea huru haavaraa a te Atua i te matahiti 1919 ra, e eaha ihora ïa te faahopearaa no Babulonia Rahi?
10 Aita te mau upoo faatere haapaoraa o te amuiraa faaroo kerisetiano, te tuhaa o Babulonia Rahi tei ore roa ˈtu i tatarahapa, i nehenehe e turu i te haavaraa a Iehova. Ua haaviivii mau â te mau ekalesiatiko i to ratou ahu na roto i te apitiraa ˈtu i roto i te tamaˈi rahi e na roto atoa hoi i te hamani-ino-raa i te mau kerisetiano mau (Ieremia 2:34). Maoti hoi i te farii i te Basileia i te raˈi ra a te Mesia i haamau-apî-hia, ua turu ratou i te hoê Totaiete o te mau Nunaa, faanahoraa taata, e ua faaite mai i te reira mai “te faanahoraa politita a te Basileia o te Atua i nia i te fenua nei”. Mai te matahiti 1919 ra, ua papu-maitai-hia e ua haava Iehova e ua faautua atoa i te amuiraa faaroo kerisetiano, e tae noa ˈtu i te haapaoraa hape i roto i to ˈna taatoaraa. Ua topa o Babulonia Rahi, ua faautuahia i te utua pohe! Ua tae mau â hoi te taime no te mau taata atoa mea au na ratou te parau mau e te parau-tia no te auraro i te faaueraa a te parau tohu i papaihia i roto i te Ieremia 51:45 e na ô ra e: “Haere outou i rapae au mai ia ˈna, e au mau taata e: ia ora hoi te taata atoa ia ˈna iho, i te riri uˈana o Iehova ra.”
11, 12. a) Eaha ta te hoê melahi e parau ra i roto i te Apokalupo 17:1, 2 no nia i te haavaraa e faahitihia i nia ia Babulonia Rahi? b) O vai ma te mau “pape e rave rahi” tei reira hoi te vahine faaturi rahi ra i te parahiraa, e mea nafea to ˈna “faataeroraa” i te mau taata o te fenua nei e te “uaina o to ˈna faaturi”?
11 Ua topa o Babulonia Rahi! Aitâ râ oia i haamouhia ˈtura. E vai mai â taua hau emepera o te haapaoraa hape i roto i te ao nei e maa taime iti ei mauhaa no te haavare a Satani. Eaha hoi te hopea ta te Atua i faaherehere no ˈna? Aita roa ˈtu tatou i vaiihohia mai i roto i te manaˈo feaa no nia i taua tumu parau ra. E hohora anaˈe na tatou i ta tatou Bibilia i roto i te Apokalupo 17:1, 2. Te parau ra te hoê melahi i ǒ nei i te aposetolo Ioane e, na roto ia ˈna, i te feia e tuatapapa ra i te mau parau tohu i to tatou nei tau, i te na ôraa e: “A haere mai na i ǒ nei; e faaite au ia oe i te utua a te vahine faaturi rahi, o tei parahi i nia iho i te pape e rave rahi; o tei faaturihia e te hui arii o te ao nei; e o tei taero to te ao nei i te uaina ra o ta ˈna ra faaturi.” Te mau “pape e rave rahi” e parauhia ra i ǒ nei, o te mau pǔpǔ taata arepurepu ïa, tei haavîhia a hia ˈtura maororaa e te vahine faaturi rahi ra. Ia au i te parau tohu, ua taero roa “to te ao nei” i ta ˈna ra uaina. Inaha, te inu nei ratou i te mau haapiiraa hape a to Babulonia Rahi e te pee nei i to ˈna mau haerea tia ore, e au mau i to teie nei ao. No reira hoi ratou e perehahu ai, mai te huru ra ïa e ua taero ratou i te hoê uaina ino e te viivii.
12 I roto i te Iakobo 4:4, teie ta tatou e taio: “E te mau faaturi vahine, aore outou i ite e, o te hinaaro i teie nei ao, o taua au ore ïa i te Atua ra?” Inaha hoi, i te senekele e XX, te titau nei te haapaoraa, te amuiraa faaroo kerisetiano iho â râ, e ia hamani maitai mai te ao nei ia ˈna. Eiaha noa e aita ta ˈna mau upoo faatere haapaoraa e poro ra i te parau apî maitai o te Basileia a Iehova i haamauhia i teie nei, te haafaufaa ore atoa ra râ oia i te mau faaueraa tumu morare e haapiihia ra i roto i te Bibilia e te farii noa ra oia i roto i to ˈna mau melo i te mau ohipa haapaoraa ore a to teie nei ao. Ia au i to ˈna auraa mau, te faaturi atoa nei te mau upoo faatere haapaoraa iho, ohipa faaturi ta te aposetolo Paulo i faautua mau i te na ô raa mai e: “Eiaha e vare; e ore hoi te taiata, e te haamori idolo, e te faaturi, e te mahu, e te paia (...) e parahi i te basileia o te Atua. Mai te reira hoi te hoê pae o outou na, ua horoihia râ outou.” — Korinetia 1, 6:9-11.
‘Te taaviriviri nei ratou i roto i te vari’
13, 14. a) Eaha te mau hiˈoraa e faaite maira e aita te mau upoo faatere haapaoraa i ‘horoihia’ i to tatou nei tau? b) Eaha te opuaraa i ravehia e te hoê apooraa a te Ekalesia anglicane no nia i te ohipa mahu, e ia au i te hoê papai vea, nafea e nehenehe ai e bapetizo faahou i taua Ekalesia ra? c) Eaha te mau parau a te aposetolo Petero e nehenehe e faaohipa i nia i te mau upoo faatere haapaoraa taiva?
13 I to tatou nei tau, ua ‘horoihia’ anei te mau upoo faatere haapaoraa? Ei hiˈoraa, e tuatapapa anaˈe na i te ohipa e tupu ra i te fenua Beretane, fenua hoi i riro na i mutaa ihora ei pu mau no te haapaoraa porotetani. I te avae novema 1987, a aˈo noa ˈi te faatere hau matamua beretane i te mau upoo faatere haapaoraa ia horoa mai i te hoê aratairaa morare no te nunaa, teie ta te tahi orometua o te hoê ekalesia anglicane, i parau: “E tiamâraa to te mau mahu mai te tahi atu mau taata no te ora i to ratou huru oraraa i te pae no te taatiraa; e tia ia tatou ia imi i te taoˈa maitai i roto i taua huru ra e ia faaitoito ia ore te tahi ia taiva i te tahi [i rotopu i te mau mahu].” Teie atoa te nehenehe e taiohia i roto i te hoê vea no Lonedona: “I roto i te hoê fare faaroo anglican i reira e haapiihia ˈi te mau taurearea no te riro mai ei ekalesiatiko, i te mea hoi e e peu matauhia te ohipa mahu, i opani roa ˈi te mau orometua o te tahi atu fare faaroo, i to ratou mau taurearea haapii ia haere ratou e mataitai i te reira.” Ua faaite mai te hoê tuapaparaa i ravehia e “i roto i te hoê tuhaa no Lonedona, hau atu i te afaraa o te mau ekalesiatiko, e mau mahu anaˈe ïa”. I roto i te apooraa, e 95 % o te mau upoo faatere haapaoraa o te Ekalesia anglicane i te fenua Beretane, tei turu i te hoê parau e titau ra e e hara mau te ohipa poreneia e te ohipa faaturi, eiaha râ te ohipa mahu, e inaha, aita roa atoa hoi te reira e tano ra i te mea mau. No taua tumu parau ra, ua faaau mai te hoê papai vea e e nehenehe roa e bapetizo faahou i taua Ekalesia ra i te iˈoa ia Sodoma raua o Gomora. Ua parau faahou te tahi vea no Lonedona e: “Te maere nei to Beretane ia ite ratou i te mau hotu a te hoê ui e rave noa nei i te mau mea ta ratou e hinaaro ra.”
14 I roto i te roaraa o te mau matahiti, te maramaramahia ra ïa e e nehenehe taua mau parau a te aposetolo Petero ra e faaohipahia i nia i te mau melo o te mau upoo faatere haapaoraa taiva: “Ua tupu iho nei râ ia ratou te maa parau mau ra e, Ua hoˈi te urî i to ˈna iho ruai, e te maiaa i mâ ra i to ˈna taaviriviriraa i te vari.” — Petero 2, 2:22.
15. a) Te ite nei tatou i teihea toparaa te mau faufaa i te pae morare i roto i te taatoaraa o te amuiraa faaroo kerisetiano? b) O vai teie e amo nei i te tahi hopoia i roto i taua ohipa ino mau ra?
15 I roto i te taatoaraa o te amuiraa faaroo kerisetiano e, oia hoi, i roto i te ao taatoa nei, te ite ra tatou e ua topa roa te mau faufaa i te pae morare. I roto i vetahi mau fenua, e rave rahi teie e parau nei e e ere roa ˈtu i te mea faufaa ia faaipoipo, e te manaˈo nei te feia e faaipoipo ra e, te oreraa e taiva i te tahi e te tahi, e ohipa tahito te reira. Te iti noa ˈtura te mau taata e faaipoipo nei i te haere e tapao i to ratou taatiraa i mua i te ture, e i roto i te feia e tapao nei, te rahi noa ˈtura ïa te faito o te mau faataaraa. I te mau Etats-Unis, ua tataitoru te numera o te mau faataaraa i te mau matahiti atoa i roto i na matahiti e 25 i mairi aˈenei; e i teie mahana, ua hau atu ïa i te mirioni. I te fenua Beretane, ua tataimaha te numera o te mau faataaraa i roto i te area e 20 matahiti, mai te 41 000 e tae mai i te 175 000 i rotopu i te mau matahiti 1965 e 1985. Mea au aˈe na te feia aita roa ˈtu i faaipoipo, ia faaea noa i te tahi atu mau taata aita i faaipoipo, te tane aore ra te vahine, e pinepine e rave rahi o ratou i te tauiui noa i te hoa. Mea mǎtaˈu roa na ratou te parareraa te mau maˈi riaria no roto mai i te taatiraa i te pae tino e no roto atoa mai hoi i to ratou huru oraraa tia ore, te SIDA iho â râ, teie râ, te rave noa nei ratou i te peu faufau i te pae no te taatiraa. Aita roa ˈtu te mau upoo faatere haapaoraa o te amuiraa faaroo kerisetiano e aˈo nei i to ratou mau melo e rave nei hoi i te mau hape mai te reira te huru. I te mea hoi e te tapo nei ratou i to ratou mata i nia i te ohipa viivii, e hopoia ˈtura ïa ta ratou i roto i taua ohipa riaria mau ra. — Ieremia 5:29-31.
16. a) Na te aha e haapapu maira e ua topa o Babulonia Rahi, e eaha te mau parau ta te melahi e pii ra ia au i te Apokalupo 18:2? b) E tia i te feia atoa e hinaaro e ora ˈtu mai roto atu i te haamouraa o teie nei ao, ia rave i te aha?
16 Te haapapu atoa maira te huru morare ino mau e vai ra i roto i te hau emepera o te haapaoraa hape i roto i te ao nei, e ua topa o Babulonia Rahi. Ua haava te Atua ia ˈna e ua faautua ia ˈna i te utua pohe. Mea tano mau atura ïa ia pii te melahi ma te reo teitei i teie mau parau i papaihia i roto i te Apokalupo 18:2 e na ô ra e: “Ua mairi Babulonia rahi e, ua mairi, e ua riro ei parahiraa demoni, e ei vairaa no te mau varua iino atoa, e ei ofaaraa no te mau manu viivii atoa e te faufau ra.” Mea faufaa roa ia pee maite te mau taata atoa e hinaaro e ora ˈtu mai roto atu i te haamouraa o teie nei ao i te aˈoraa e horoahia maira i te irava 4 e na ô ra e: “A haere ê mai na outou i rapae, e au mau taata e, ia ore outou ia riro ei rave atoa i ta ˈna ra mau hara, ia ore outou ia pohe atoa i to ˈna ra mau pohe”! Oia mau, e tia mau â ia haere ê mai i rapae i te haapaoraa hape no te ora ˈtu mai roto atu i “te ati rahi”, e fatata roa maira (Apokalupo 7:14). Teie râ, mai ta tatou e ite i mua nei, eita te reira e navai.
[Nota i raro i te api]
a I te 1 no novema 1903, i muri aˈe i te tahi mau tuatapaparaa parau i faanahohia i rotopu ia Charles Russell e o E. Eaton i te Carnegie Hall no Pittsburgh (Etats-Unis), ua farii te hoê o te mau ekalesiatiko i haere mai i reira, i te re a Russell e ua na ô atura ia ˈna e: “Te oaoa nei au i te iteraa ia oe ia pîpî i te pape i nia i te po auahi no te faaore roa i te mau ihe auahi.”
[Tumu parau tarenihia i te api 20]
TE MAU UPOO FAATERE HAAPAORAA E TE MORARE I TE PAE TAATIRAA
“Te faaite ra te tahi mau metua, te tahi mau taote e rapaau i te pae feruriraa, te tahi mau mutoi e te tahi mau paruru e i te mau Etats-Unis, e rave rahi hanere tamarii teie e hamani-ino-hia nei i te pae taatiraa na te mau perepitero katolika i roto i na matahiti hopea e pae nei, e tei roohia hoi i te tahi mau ati ino roa i te pae no te here.” — Akron Beacon Journal, 3 no tenuare 1988.
“I te mau Etats-Unis, ua aufau te Ekalesia katolika te tahi tau mirioni dala marite ei faahoˈiraa i te mau metua e parau ra e ua hamani ino te tahi mau perepitero i ta ratou mau tamarii i te pae taatiraa. Noa ˈtu te reira, no te ino rahi hoi te huru tupuraa, ia au i te manaˈo o e rave rahi mau paruru e mau taata i roohia i taua ati ra, te tapo nei te Ekalesia i to ˈna mata i nia i taua mau ohipa ra e te haamoe nei hoi i te reira.” — The Miami Herald, 3 no tenuare 1988.
[Hohoˈa i te api 18]
Mau atua torutahi — no Aiphiti tahito e no te amuiraa faaroo kerisetiano.
[Faaiteraa i te tumu]
Vairaa tauihaa tahito Saint-Rémi, Reims. Hohoˈa J. Terrisse
Vairaa tauihaa tahito no te Louvre, Paris
[Hohoˈa i te api 21]
Te faaau ra te Bibilia i te mau upoo faatere haapaoraa taiata i te hoê puaa maiâ e hoˈi faahou e taaviriviri i roto i te vari.