O vai ma te mau tavini mau a te Atua?
“I TEIE tau hopea nei, te aˈo atu nei matou i to matou mau faehau katolika ia amo i ta ratou hopoia ma te auraro atu i te Führer [Hitler].” — Te mau epikopo katolika no Helemani, parau no roto mai i te New York Times o te 25 no setepa 1939.
“Ua ite oe, te metua, e katolika te hoê o te mau melo o te feia pailati manureva, e e haamaitai hoi oe ia ˈna ia reva matou no te topita ia Helemani. Tera râ, i ǒ, te haamaitai atoa ra taua iho haapaoraa nei i te hoê pailati manureva katolika e haere mai nei e topita i to tatou mau oire na nia i te hoê manureva helemani. No reira, te uiraa ta ˈu e uiui noa nei ia ˈu iho, teie ïa: ‘E te Atua, tei tei hea pae ïa o ˈna?’” O te manaˈo hoi teie o te hoê ofitie no te nuu reva beretane, o David Walker, i roto i ta ˈna tauaparauraa e te hoê perepitero katolika i te Piti o te Tamaˈi rahi.
I te tahi aˈe pae, e rave rahi matahiti te maororaa to te mau tausani Ite o Iehova oraraa i roto i te mau aua haavîraa nazis riaria mau no te mea ua patoi ratou i te faahiti i te parau ra Heil Hitler aore ra i te aro i roto i te mau nuu o taua taata haavî nei. I roto i te tahi atu mau fenua e aro ra, e rave rahi mau Ite tei mau i te auri no te mea aita ratou i farii i te rave i te tau faehau.
O vai ma ïa te mau tavini mau a te Atua, e eaha te titauhia maira ia ratou?
Te tiaturi nei ratou i te Bibilia
Papu maitai, e tia i te hoê tavini mau a te Atua ia tiaturi papu i te mau mea ta te Bibilia e parau ra. E tia atoa ia ˈna ia ite papu i te Bibilia e nehenehe atu ai oia e haapii atu ia vetahi ê. E rave rahi râ hoi mau melo o te mau upoo faatere a te amuiraa faaroo kerisetiano teie e ore e faaî nei i taua mau huru matamua ra. I te fenua Afirita Apatoa, ua parau te hoê taote e “e varavara roa” te mau tavini o te Ekalesia anglicane, no roto atoa hoi oia iho i taua Ekalesia ra i mutaa ihora, i te faaohipa i te Bibilia, ma te parau atoa e mai te huru ra ïa e te mau aˈoraa e horoahia ra, o te mau manaˈo iho ïa o te taata e poro ra. Aita atoa oia i mauruuru i te mea e te faaô nei vetahi pae o te mau ekalesiatiko, mai te epikopo ra no Cap, o Desmond Tutu, i roto i te mau ohipa politita.
Ma te taa ê roa hoi i taua haerea nei, te tiaturi papu nei te mau tavini a Iehova i te Bibilia. Te horoa nei ratou i te hoê tuhaa rahi o to ratou taime no te tuatapapa i te reira e no te haapii atu i to ratou taata-tupu. No te hohonu o to ratou here e to ratou anaanatae i te Parau a te Atua i nenei ai ratou i te hoê tatararaa Bibilia papu maitai oia hoi: Te mau Papairaa Moˈa — Tatararaa a te ao apî. No te faatupu i taua huriraa tano maitai ra, ua faaohipahia te mau papai tahito o te Bibilia e nehenehe e tiaturihia, na roto i te reo hebera, te reo arama e na roto i te reo heleni. Te vai ra i roto i teie neneiraa e faahororaa to ˈna, o teie Bibilia nei, e rave rahi tausani nota e mau faahororaa e tauturu i te taata taio ia noaa ia ˈna i te hoê ite faahiahia mau e e tauturu ia ˈna ia faataa ˈtu i te reira ia vetahi ê. Hau atu, te vai ra taua huriraa faahiahia mau o te mau Papai ra, aore ra te hoê tuhaa, na roto 11 reo. Ua haapararehia na roto e rave rahi tausani mirioni buka i roto i te ao taatoa nei.
Te mau tavini mau e te morare i te pae no te taatiraa
Te opani etaeta nei te Bibilia i te mau hape atoa i te pae no te taatiraa, te faaturi, te poreneia, te ohipa mahu aore ra te taatiraa ˈtu te taata i te animala (Levitiko 20:10-15; Roma 1:26, 27; Galatia 5:19). Te turu papu nei te mau tavini kerisetiano mau i te mau faaueraa tumu morare i haapaohia e te Atua. Oia mau, mea faufaa roa na te mau Ite o Iehova i te mau ture a te Atua. Te tiavaru nei ratou i te feia atoa e rave nei i taua mau huru hapa ra e e ore roa ˈtu e tatarahapa. Area ra, te hiˈo aroha nei ratou i te feia e tatarahapa mau i to ratou haerea tia ore i te pae no te taatiraa e o te tamâ i to ratou oraraa. — Korinetia 1, 5:11-13; Korinetia 2, 2:5-8.
Te faaitehia ra e ua parau te hoê taata toroa i roto i te faaroo anglicane no te oire no Cap, i Afirita Apatoa, e: “I te tahi taime, mea maitai aˈe te mau taatiraa i rotopu i te mau mahu i te mau taatiraa i rotopu i te tane e te vahine. Ua papu maitai ia ˈu e e faaoaoa roa to ratou here hohonu te tahi i te tahi, i te Atua.” Teie râ, mea hae roa na te Atua i te taatiraa pae tino mai teie te huru. — Korinetia 1, 6:9, 10.
Te haapii nei te mau tavini mau i te mau haapiiraa mau
Te haapii nei te mau tavini mau a te Atua i te mau haapiiraa i niu-paari-maitai-hia i nia i te mau Papai. Area te mau taata e faahua parau ra e e mau tavini ratou na te Atua, te haapii nei ïa ratou i te mau haapiiraa aita roa ˈtu to roto i te Bibilia. E hiˈo anaˈe na ei hiˈoraa, i te haapiiraa no nia i te Torutahi. Teie te taiohia i roto i te Encyclopédie britannique (15raa o te neneiraa): “Aita te parau ra Torutahi e itehia ra i roto i te Faufaa Apî. Aita te haapiiraa no nia i taua tumu parau ra i haapapu-noa-hia aˈe i reira. Papu maitai e aita o Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ i hinaaro e patoi i te Shema o te Faufaa Tahito, oia hoi: ‘E faaroo mai e Iseraela e: O Iehova to tatou Atua, hoê Iehova.’ (Deut. 6:4).” I te senekele IV noa ra te Torutahi i te riroraa mai ei haapiiraa fariihia e te Ekalesia. Inaha hoi, no te hanahana e te mana o te emepera roma ra o Constantin taua haapiiraa hape ra i te haamataraa i te faahitihia i te apooraa no Nicée i te matahiti 325 o to tatou nei tau.
O te Torutahi te tumu e rave rahi mau taata i imi mau na i te parau mau, oreraa e tiaturi faahou i to ratou mau tavini faaroo. Te reira hoi tei itehia e te hoê potii no Afirita Apatoa, mea fifi roa hoi na ˈna ia tiaturi e e nehenehe ta ta ˈna haapaoraa, oia hoi te Ekalesia holane i faaapîhia, e haapii i te hoê haapiiraa papu ore mai te reira te huru. E tae roa ˈtu i te taime te hoê Ite o Iehova i faaite mai ai ia ˈna e, ma te turuhia mai e te tahi haapapuraa i papaihia e, e parau mau! I roto i taua iho fenua ra, ua tatara mai te hoê auvaha ture ia ˈna, tei tatuhaahia i teie nei, mai roto mai i ta ˈna Ekalesia. Eaha hoi te tumu? Teie ta ˈna e pahono ra: “Mea rahi te mau haapiiraa i fariihia e teie e haapiihia nei i roto i te mau Ekalesia, e mau haapiiraa hape anaˈe hoi e te haavare.”
Te po auahi o te tahi atoa ïa haapiiraa hape a te amuiraa faaroo kerisetiano. Noa ˈtu â ïa e aita te reira e haapii-rahi-hia nei e e fariihia nei mai mutaa ihora, tei roto noâ te reira i te haapiiraa fariihia a te rahiraa o te mau Ekalesia. Te faahua parau nei hoi ratou e ia pohe tatou, to tatou ïa tino te pohe, eiaha râ te nephe, matauhia i te parau e varua, no te mea eita te reira e pohe; te feia rave hara i to ratou vai-ora-raa ra, e haamauiuihia ïa ratou e a muri noa ˈtu i roto i te hoê auahi ura. O ta outou atoa anei e tiaturi ra? Te mea faufaa roa ˈtu â, e parau mau anei? Ia au i te Bibilia, e ere roa ˈtu ïa i te parau mau. Teie hoi ta ˈna e parau ra: “O tei [te nephe] rave i te hara ra, o te pohe ïa.” (Ezekiela 18:4, 20). Hau atu, teie ta te aposetolo Paulo i papai ma te faauruahia mai e te Atua: “E utua te pohe no te hara”, eiaha râ te po auahi! — Roma 6:23.
E hiˈopoa anaˈe na i teie nei eaha râ te mau huru te tia i te mau tavini kerisetiano mau ia faaî.
Te mau huru ta te Bibilia e titau ra i te mau tavini mau
Te parau tahiti ra “tavini” no roto mai ïa i te huriraa o te parau heleni ra “diakonos”, aita hoi e papu-maitai-hia ra te tumu mau. E tano taua parau ra i te hoê taata e rave i te mau ohipa e faauehia mai e te tahi atu taata, e te hoê fatu iho â râ. I roto i te Bibilia, e tano taua parau ra no te hoê tavini, e e faaohipahia hoi no te hoê taata e rave ra i te ohipa ma te tuutuu ore e ma te haehaa ei tavini ia vetahi ê. Ua haapapu mai Iesu e mea faufaa mau â ia na reira, mai ta te hiˈoraa i muri nei e haapapu maira.
I te hoê mahana, na mua iti noa ˈˈe o Iesu e pohe ai i nia i te pou haamauiuiraa, ua haere maira te metua vahine o Iakobo raua o Ioane ia ˈna ra e ua na ô atura e: “Ia tae i to oe ra basileia, ia parahi te hoê o tau pue tamarii nei i to rima atau, e te hoê i to rima aui.” A ite atu ai ratou i te reira, ua î aˈera te tahi atu mau pǐpǐ i te riri. Ma te maitai, ua haapii atura Iesu ia ratou i te tahi atu haapiiraa faufaa roa. Ua haaputuputu aˈera oia ia ratou, e ua na ô atura e: “E o te hinaaro ia hau oia i roto ia outou na, ei tavini haehaa oia no outou.” — Mataio 20:20, 21, 24-27.
I roto i te hoê o ta ˈna mau oreroraa parau tei papaihia, ua faaara maira Iesu i te feia e faaroo atura ia ˈna, ia ara i te mau papai parau e te mau Pharisea. Ua faaite atoa mai oia i te tahi mau hapa rahi a taua mau taata faahua tavini haavarevare ra. Te faaite maira oia ia ratou mai te mau taata faahepo e te teoteo atoa e haa na e ia itehia mai ratou. — Mataio 23:1-7.
I to tatou nei tau, e rave rahi mau ekalesiatiko, te mau perepitero katolika iho â râ e te mau orometua anglicans i te tahi taime, teie e faahepo nei e ia piihia ratou e “Metua”. No reira, i Mozambique, a ani atu ai te hoê Ite o Iehova, tau matahiti i teie nei, i te hoê orometua o te Ekalesia anglicane e no te aha oia e faaohipa ˈi i taua tiaraa iˈoa ra, ua pahono maira oia: “No te mea, ua riro te reira ei teoteoraa na ˈu!” E eiaha atoa ia moehia ia tatou i te pâpa, oia hoi mai ta tatou i ite, mea oaoa roa na ˈna ia piihia o ˈna “Metua Moˈa”, ma te ore roa ˈtu e tâuˈa i te parau ta Iesu i faahiti atu i ta ˈna mau pǐpǐ i te na ôraa ˈtu e: “E eiaha roa outou e faametua i te hoê taata o teie nei ao, oia anaˈe ra hoi to outou Metua o te parahi i te raˈi ra.” E ua faahiti faahou maira oia i teie nei faaueraa tumu e: “Te faateitei ia ˈna ihora, e faahaehaahia ïa; e o te faahaehaa ia ˈna ihora, e faateiteihia ïa.” — Mataio 23:9-12.
E faatoroa-atoa-hia anei te mau vahine?
Aita i maoro roa aˈenei, ua maraa te numera o te mau vahine i faatoroahia. Inaha, ua parau hoi te aposetolo Paulo ia Timoteo e: “E ore râ e tia ia ˈu ia haapii te vahine, e ia faateitei i nia iho i te tane ra.” (Timoteo 1, 2:12). E ere ïa te auraa e e opanihia i te hoê vahine kerisetiano ia haapii atu i ta ˈna mau tamarii aore ra i te mau taata. Tera râ, e ore roa ˈtu e tia ia haapii o ˈna i roto i te amuiraa.
E tia anei ïa ia faaoti e eita te mau vahine e faatiahia ia faaite i to ratou manaˈo i roto i te mau putuputuraa kerisetiano? Te haapii nei te mau Ite o Iehova i te vea ra Te Pare Tiairaa i roto i te hoê o ta ratou mau putuputuraa hebedoma. No te reira, te tuatapapa nei ratou i te mau tumu parau, te vai ra te mau uiraa no te mau paratarapha. E ui mai te tavini e aratai i taua haapiiraa nei, te hoê iho â tane, te hoê taeae, i te mau uiraa o te tumu parau i te mau melo o te amuiraa, e tae noa ˈtu i te mau tuahine, no te horoa mai i te mau pahonoraa. Teie râ, e ere te mau pahonoraa e horoahia mai e te mau vahine i te hoê haapiiraa. Te faaite noa mai nei hoi taua mau vahine kerisetiano ra na roto i ta ratou iho huru paraparau, i te mau manaˈo e vai ra i roto i te tumu parau e tuatapapahia ra. Te faaitoitohia nei te mau tamarii iho ia horoa mai i te tahi mau pahonoraa. E pinepine ta ratou mau pahonoraa, poto noa e te maramarama maitai, i te tano maitai.
Ua parau atoa o Paulo no nia i te mau vahine e: “E ia hinaaro ratou i te haapii ra, e ui ratou i ta ratou mau tane i te utuafare ra: e mea au ore hoi i te vahine ia parau i roto i te ekalesia ra.” (Korinetia 1, 14:35). Ta ˈna e hinaaro ra e parau, teie ïa, ia ore te hoê vahine kerisetiano e taa aore ra ia ore oia e farii i te tahi parau e faahitihia mai aore ra e taiohia mai i roto i te hoê putuputuraa, eiaha roa ˈtu ïa oia e imi i te peapea i mua i te amuiraa. E ani atu râ oia i ta ˈna tane, ia hoˈi atu oia i te fare, i te tahi mau haamaramaramaraa no nia i taua tumu parau ra.
I te tahi mau taime, e faatiahia i te mau vahine kerisetiano ia poro atu i te mau tane. E rave rahi taime ta te mau Ite o Iehova e horoa nei no te faaite i te parau apî maitai o te Basileia i tera fare i tera fare. Ia farerei te hoê vahine kerisetiano i te hoê tane i roto i te pororaa, e parau noa ˈtu anei o ˈna e ua hape o ˈna i te taata e a reva ˈtu ai? Eita. I reira, aita o ˈna e poro ra i te amuiraa, i te hoê râ paha taata aita to roto i te parau mau. Oia atoa, i roto i ta ˈna taviniraa, e nehenehe te hoê vahine e aratai i te haapiiraa bibilia a te hoê utuafare e ere i te utuafare kerisetiano, noa ˈtu e te reira atoa te metua tane.
Iesu Mesia, te hoê hiˈoraa faahiahia mau
Ua riro o Iesu ei hiˈoraa faahiahia mau te tia mau ia tatou ia apee! O te orometua maitai roa ˈˈe hoi oia, o te taata poro faahiahia roa ˈˈe, o te taata rave ohipa itoito roa ˈˈe e te aˈo here-roa-hia ˈˈe i te fenua nei. Ua riro te apeeraa i to ˈna mau taahiraa avae ei faufaa rahi mau. Te faaitoito ra anei outou i te na reira?
E rave rahi milioni mau Ite o Iehova teie e faaitoito nei i te pee i to ˈna hiˈoraa, noa ˈtu to ratou huru taata tia ore. Mea taa ê roa te mau ravea i faaohipahia na e Iesu e te mau ravea e faaohipahia nei e te rahiraa o te mau ekalesiatiko o to tatou nei tau. Eita o ˈna e pate i te ǒe o te hoê fare pure e a tiai atu ai ia haere mai te taata ia ˈna ra, noa ˈtu pai e ua haere roa mai e rave rahi ia ˈna ra. Aita, e haere na râ oia i te mau taata ra e e haapii atu ai ia ratou i ǒ ratou, i te vahi taata, i nia i te mau mouˈa, i te hiti o te miti Galilea. I te tahi taime, ua parau atu oia i te mau tausani rahiraa taata, mai ta te hohoˈa i raro nei e haapapu ra. — Mataio 9:35; 13:36; Luka 8:1.
Te tauturu nei ratou i te feia veve, te feia maˈi e te mau ruhiruhia
E hia rahiraa ratou i to tatou nei tau? E rave rahi hanere milioni, e te oioi noa ˈtura hoi to ratou numera i te maraa. Oia mau, te ino noa ˈtura te mau huru tupuraa i roto i te ao nei, e te fatata maira te hora i reira te tamaˈi Aramagedo e pate ai i te ǒe o te pohe no te amuiraa o te mau mea nei (Apokalupo 16:16). Te amui mai nei te ati e faatupuhia nei e te natura, te oˈe e te maˈi, i roto i te mauiui e te mau ati e farereihia nei e te taata. Ua faaruru atoa na te mau kerisetiano matamua, i te mau fifi mai te reira te huru. I te matahiti 46 o to tatou nei tau, i raro aˈe i te faatereraa a te emepera roma ra o Claude, ua tupu aˈera te hoê oˈe rahi. Ua aha ihora ïa te mau pǐpǐ? “Ua opua ihora (...) e hapono i te taoˈa e au ia ˈna ihora, ei tauturu atu i te mau taeae i parahi i Iudea ra”. — Ohipa 11:27-30.
I to tatou nei tau, e pinepine te mau Ite o Iehova i te hapono ma te horoa maitai i te tahi tauturu na te feia e mauiui ra aore ra e hinaaro mau ra ia tauturuhia ratou. Aita i maoro aˈenei, ua pepe roa te fenua Mozambique i te tamaˈi tivira, e inaha, ua tupu aˈera ïa te oˈe, ua erehia hoi te taata i te ahu, i te raau rapaau maˈi e te tahi atu mau taoˈa hinaaro-na-mua-hia. Ua haere maira te mau Ite o Iehova no Afirita Apatoa, fenua tapiri mai, e tauturu i to ratou mau taeae i roto i te fifi. E rave rahi maa, ahu e te tahi atu mau taoˈa i haaputuhia e i tuuhia ˈtu i roto i te mau pereoo rarahi uta tauihaa e i faahorohia ˈtu i Maputo, te oire pû o te fenua Mozambique.
Te faatupu nei ratou i te mau parau tohu a te Bibilia
I to tatou nei tau, e faufaa rahi faahiahia mau ta te mau tavini mau a te Atua, i te apitiraa ˈtu i roto i te tupuraa te mau parau tohu bibilia. Nafea hoi te reira? I te hoê mahana, ua ani atura te mau pǐpǐ i teie nei uiraa ia Iesu: “E faaite mai oe ia matou i te tupuraa o taua mau mea nei? e te tapao o to oe taeraa mai e te hopea o teie nei ao?” I roto i te pahonoraa ta ˈna i horoa ˈtu e o te ore hoi e moehia, ua parau atura Iesu e i te hoê tau e tapaohia e te mau tamaˈi rahi i roto i te ao nei, te mau oˈe, te mau aueueraa fenua e te oreraa e auraro i te ture, “e parau-haere-hia te evanelia o te basileia nei e ati noa ˈˈe teie nei ao, ia ite te mau fenua atoa”. (Mataio 24:3, 14.) Ia ˈna i haere i “tera fare i tera fare”, ua horoa mai te aposetolo Paulo na te mau kerisetiano mau atoa a te Atua, i te hoê hiˈoraa te tia mau â ia apeehia. — Ohipa 20:20.
Ua matau-maitai-hia te mau Ite o Iehova na nia i te fenua atoa nei no to ratou itoito i roto i taua ohipa pororaa ra. Peneiaˈe, ua haere ê mai na ratou e rave rahi taime i to outou fare. Ua faaroo maite atu anei outou ia ratou? Mai te peu e aita, no te aha ïa e ore ai e na reira ia haere mai â ratou? Eita e ore outou i te maere e i te faahiahia atoa!
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 4]
I au i te hoê hohoˈa a te U.S. Army