Eaha te mea e itehia ˈi te mau tavini mau o te Atua
TEI te matahiti 1948 tatou. E piti tavini kerisetiano Ite no Iehova teie e tere nei na nia iho i te hoê pereoo utaraa taata ino roa e na nia i te hoê purumu ofaifai. Na te hoê oire i te apatoerau no Paniora mai raua e te tere tia ˈtura raua i roto i te mau Pyrénées e haere e farerei i te tahi hoa tavini kerisetiano e ora ra o ˈna anaˈe. Ia tapae te pereoo i te vahi fatata roa o te oire iti o taua kerisetiano ra, e ite atu raua ia ˈna e tiai maira ia raua e ta ˈna asini. E ite atoa ˈtu raua i reira e i pihai noa mai, i te hoê pǔpǔ iti taata: te hoê perepitero e e maha mutoi tivira e pupuhi ta ratou i roto i te rima! Te na nia ˈtura teie mau tavini kerisetiano i te hoê eˈa apoopoo e aratai tia ˈtu i te oire iti a faatano mai ai te hoê o te mau tiai i ta ˈna pupuhi ma te tuô e: “Manos arriba!” (oia hoi afai te rima i nia!) Ua tapeahia ˈtura hoi teie na tavini toopiti nei. Eaha te tumu? Ua parau atu hoi te perepitero i te mau tiai tivira e e feia faahuehue raua. Auê hoi e i te haavare e! E inaha, ua tuuhia ˈtura taua mau tavini tootoru nei i roto i te fare tapearaa.
Eaha ïa ta teie ohipa i tupu e haapapu maira? Oia hoi, e ere roa ˈtu te feia atoa e amo ra i teie toroa perepitero aore ra tavini kerisetiano i te mau tavini mau no te Atua. I te parau mau, e pinepine te hoê apoo aore ra te hoê patu i te faataa ê i te mau tavini mau i te mau tavini haavare. Eaha ïa te mau titauraa tumu te tia i te mau tavini mau ia faaî?
Te mau huru e titauhia i te mau tavini mau o te Atua
Ma te papu maitai, te auraa o te parau ra, faatupu i te hoê taviniraa oia ïa “te hopoiraa i te tauturu aore ra i te tautururaa”. E tia hoi i te mau tavini mau ia papu maitai e te Bibilia, o te parau faauruahia ïa a te Atua (Ioane 17:17). Teie râ, eita e navai i te faaî-noa-raa i taua titauraa nei. Ia noaa atoa râ ia ratou i te hoê ite e te hoê maramarama papu maitai no nia i te mau Papai, te hoê ite o te ore hoi e tia ia ratou ia tapea noa mai na ratou anaˈe, ei maitai no ratou anaˈe. E tia râ ia ratou ia faaite e e feia poro anaanatae mau ratou no te Evanelia, te parau apî maitai no nia i te Basileia o te Atua e no nia i te tiaturiraa e ora e a muri noa ˈtu i nia i te hoê fenua e faarirohia ei paradaiso. — Ioane 17:3; Salamo 37:11, 29.
Inaha, te faatupu nei te ohipa pororaa i te parau apî maitai o te Basileia ta te mau Ite o Iehova, eiaha no te fenua Paniora anaˈe, no te ao taatoa nei râ, i te hoê parau tohu ta Iesu i faaite mai. No nia i te mau mahana hopea o te amuiraa o te mau mea iino tei taeahia e rave rahi tausani matahiti i teie nei, teie ta ˈna i parau: “E e parau-haere-hia te evanelia o te basileia nei e ati noa ˈˈe teie nei ao, ia ite te mau fenua atoa: o te hopea ihora ïa i reira ra.” — Mataio 24:14, 33, 34.
Ia au i te mau parau iho a Iesu, e tia i te mau tavini kerisetiano mau ia faaî i te tahi atu â mau huru: ‘eiaha roa ˈtu ratou e faaô atu ia ratou i roto i te mau ohipa a to teie nei ao’. Eita ˈtura ïa e tia ia ratou ia faaô ia ratou i roto i te mau ohipa politita (Ioane 15:19). E tia râ ia ratou ia faatupu i te haehaa, te here e te maitai, ia ineine noa i te tauturu i te feia e tia mau â ia tauturuhia e te hinaaro mau ra hoi e ia tauturuhia ratou. — Korinetia 1, 13:1, 4; Petero 1, 5:6.
Mea faufaa roa ia ite tatou e o vai ma te mau kerisetiano mau e te mau kerisetiano hape. No taua ite no tatou ra e noaa ai ia tatou i te ora aore ra i te pohe. I roto i ta ˈna Aˈoraa tuiroo roa i nia i te mouˈa, teie ta Iesu faaararaa e horoa ra: “E ara râ i te orometua haavare, o tei haere mai ia outou ma te huru mamoe ra, area o roto ra, e luko taehae ïa.” — Mataio 7:15.
Teie râ, mai te peu e e tia i te mau tavini mau a te Atua ia rave faahope roa i te tahi mau hopoia taa ê e ia faaî atoa i te tahi mau huru, te vai atoa ra râ ia ratou ra e rave rahi mau haamaitairaa. Inaha hoi, ia amuihia ratou, o ratou te mau taata fanaˈo roa ˈˈe e te mau taata oaoa roa ˈˈe. Ta outou ïa e ite atu ia taio outou i te tumu parau i mua nei.