VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w89 1/2 api 19-25
  • E fariu tia i nia ia vai e itea mai ai te parau-tia mau?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • E fariu tia i nia ia vai e itea mai ai te parau-tia mau?
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1989
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • E mau taata taa ê mau
  • Eita anei e nehenehe e ite e o vai te Atua?
  • No roto paatoa mai i te taata hoê ra
  • ‘A imi i te Atua, a itehia ˈtu ai oia’
    “Faataa maitai” i te parau o te Faatereraa arii a te Atua
  • Te parau-tia no te taatoaraa maoti te haava i haamauhia e te Atua
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1989
  • O te parau a Iehova te mea puai aˈe!
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1990
  • Buka Bibilia numera 44—Ohipa
    “Te mau Papai atoa, e mea faaurua ïa e te Atua e e mea faufaa”
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1989
w89 1/2 api 19-25

E fariu tia i nia ia vai e itea mai ai te parau-tia mau?

“Eiaha ei parau-tia ta te Haava i to te ao atoa nei ia rave?” — GENESE 18:25.

1, 2. Eaha ta te mau rahiraa ohipa tia ore i faatupu i nia e rave rahi mau taata?

EITA e ore e te ite nei outou ma te peapea e te ruperupe nei te parau-tia ore i roto i te ao nei. Eaha ïa te faahopearaa o te ereraahia i te parau-tia mau i nia ia outou na?

2 Aita hoi vetahi pae e tiaturi mau ra e te vai ra te hoê Atua parau-tia. E riro atoa paha ratou i te parau e e mau agnostiques ratou. Eita e ore ua faaroo aˈenei outou i te faahitiraa i teie parau. Te auraa o taua parau nei teie ïa: “te mau mea hopea nei, mai te Atua, eita ïa e nehenehe e itehia, e eita roa ˈtu hoi e nehenehe e itehia”. Na te taata tuatapapa i te parau no nia i te ora oia hoi o Thomas Huxley, e turu atoa na hoi oia i te haapiiraa tumu ore a te taata ra o Darwin oia hoi, mea tupu noa mai te mau mea atoa, i horoa mai i taua manaˈo nei i te senekele XIX raa.

3, 4. No hea mai te parau “agnostique”?

3 No hea mai râ hoi to Huxley raveraa mai i te parau ra “agnostique”? Ua rave mai oia i te reira i roto i te hoê parau ta te aposetolo Paulo, te hoê taata toroa i te pae no te ture o te senekele I, i faaohipa, i roto râ hoi i te hoê auraa taa ê. Te horoa ra hoi o Paulo i taua tau ra, i te tahi mau oreroraa parau tuiroo roa ˈˈe tei ore i faahitihia aˈenei. E anaanatae rahi atu â tatou i taua oreroraa parau ra, no te mea e tauturu te reira ia tatou ia taa e afea ra e mea nafea te parau-tia e haamauhia i no te taatoaraa e oia atoa mea nafea tatou iho e nehenehe ai e fanaˈo i te reira.

4 Ua faaohipa o Paulo i te parau ra “agnostique” (oia hoi “ite-ore-hia”) ia ˈna i faahiti i te parau no te hoê fata tei papaihia i nia iho e “Na te Atua itea ore”. Na te taote ra o Luka i papai i te oreroraa poto roa a Paulo i to Ateno, i te pene 17 o te buka Ohipa a te mau aposetolo. Te faataa maira te omuaraa o taua pene nei i te mau huru tupuraa i aratai ia Paulo i Ateno. E faataa ˈtu te tabula o te api i mua nei i te tahi mau haamaramaramaraa matamua i horoahia mai e Luka e tae noa ˈtu hoi i te taatoaraa o te oreroraa parau a Paulo.

5. I tei hea taime to Paulo faahitiraa i ta ˈna oreroraa parau i mua i to Ateno? (Taio i te Ohipa 17:16-31.)

5 E oreroraa parau faufaa mau â teie, e e tia hoi ia tuatapapa-maite-hia. E nehenehe oia e haapii rahi mai ia tatou, ia tatou e haaatihia nei e te parau-tia ore. E taio na mua anaˈe na i te mau irava 16 e tae atu i te 21. E oaoa roa na to Ateno i te ora i roto i te hoê pu tuiroo roa i te pae no te ite, i reira to Socrate, Platon e o Aristote haapiiraa i mutaa ihora. E oire faaroo atoa o Ateno. Ua nehenehe o Paulo e ite i reira i te mau idolo e faahohoˈa ra ei hiˈoraa ia Arès, aore ra ia Mars, te atua o te tamaˈi; ia Zia; ia Esculape, te atua i te pae no te rapaauraa; Poséidon, te atua rahi ino o te miti; Dionysos; Athéna e o Eros.

6. A faaau i te huru tupuraa i farereihia na e Paulo i Ateno e te huru tupuraa e itehia i roto i to outou fenua.

6 Teie râ, ahiri e e haere mai na o Paulo e mataitai i to tatou oire aore ra te vahi ta tatou e faaea ra, eaha ïa ta ˈna e ite? Eita anei o ˈna e ite e rave rahi mau idolo — oia hoi te mau tii faaroo —, e te reira i roto atoa i te mau fenua e vai ra i raro aˈe i te mana o te amuiraa faaroo kerisetiano? E mea rahi atu â ta ˈna e ite i roto i te tahi atu mau fenua. Teie te nehenehe e taiohia i roto i te hoê buka aratai na te mau ratere: “Taa ê atu i to ratou mau ‘taeae’ no Heleni tei papu ore hoi te manaˈo, hoê anaˈe vahine ta te mau atua no Inidia, e e mana taa ê mau hoi to to ratou mau hoa (...). Ma te ore roa ˈtu e faarahi roa, te vai ra [i Inidia] e rave rahi mirioni atua no te mau huru atoa o te oraraa nei e o te natura nei.”

7. Eaha te mau huru atua ta te mau Heleni no Tahito ra e haamori na?

7 E rave rahi mau atua heleni tei faataahia mai ia tatou mai te mau atua ino e te taiata. Ia na reira atoa te mau taata i teie mahana, e riro mau â ïa no ratou ei haama, e i roto e rave rahi mau fenua, te faarirohia nei ratou ei mau taata peu iino. E nehenehe atura ïa tatou e aniani e eaha pai ïa te parau-tia ta te mau taata Heleni e tiai ra i taua mau atua ra. Ua ite aˈera râ hoi o Paulo e mea faatura roa na to Ateno i taua mau atua ra. E ma te tiaturi papu maitai, ua vauvau aˈera oia i mua ia ratou i te mau parau mau teitei mau ta te kerisetianoraa mau e haapii ra.

E mau taata taa ê mau

8. a) Eaha te mau tiaturiraa a te haapiiraa philosopho a te mau epikuro? b) Eaha te tiaturiraa o te mau setoiko?

8 Ua faaroo maite atura te mau ati Iuda e tae noa ˈtu hoi te mau Heleni ia Paulo, eaha râ ïa te huru o te mau taata e turu ra i te mau haapiiraa a Epicure e tae noa ˈtu hoi te mau taata e turu ra i te haapiiraa philosopho a te tahi mau taata, i mua i ta ˈna poroi? Mai ta tatou e tuatapapa, i roto e rave rahi mau tuhaa e tuea noa to ratou mau manaˈo i te mau manaˈo e itehia nei i teie mahana, e tae noa ˈtu hoi i te mau manaˈo e haapiihia nei i te ui apî i te fare haapiiraa. E fariu tia na hoi te mau taata e turu ra i te haapiiraa a Epicure i to ratou oraraa i nia i te mau mea e navenave ai ra, i te pae iho â râ no te feruriraa. Teie hoi ta ratou manaˈo philosopho: ‘E tamaa anaˈe na e e inu anaˈe, inaha e pohe hoi tatou ananahi’, e aita hoi e itehia ra i roto i teie nei manaˈo i te mau faaueraa tumu e i te tahi mau manaˈo morare teitei mau (Korinetia 1, 15:32). Aita ratou e tiaturi ra e ua poiete te mau atua i te ao nei, mea tupu noa mai râ te mau mea atoa i roto i te hoê ao ma te ohie roa. Taa ê atu i te reira, e manaˈo na ratou e e ere roa ˈtu na te mau atua i te mea anaanatae i te taata. Area i te mau setoiko ra, mea faufaa roa ïa na ratou i te manaˈo tano; e faariro na ratou i te mau tino huru rau e te puai ei mau tumu matamua no te ao nei. No ratou ra, e ere roa ˈtu te Atua i te taata. Ia au i to ratou manaˈo, ua oti te oraraa o te taata i te faataahia.

9. No te aha hoi e riro ai ei ohipa fifi roa no Paulo ia poro i te Areopago?

9 Mea nafea ˈtura ïa taua mau philosopho ra i te fariiraa i te haapiiraa a Paulo i te taata? I taua tau ra, e mau taata hiˈopoa roa te mau taata no Ateno e te hinaaro uˈana hoi i te ite; ua haamata aˈera ïa ratou i te aparau e o Paulo, e ua aratai aˈera ia ˈna i nia i te Areopago, aivi ofaifai i nia noa mai i te vahi hooraa taoˈa ra, e o te Acropole hoi te mana ra i reira. Te auraa o teie parau Areopago, oia ïa, aivi no Arès, Arès (aore ra Mars), oia hoi te atua o te tamaˈi. I tahito ra, e haaputuputu na te hoê tiribuna i reira. E nehenehe tatou e manaˈo e ua arataihia ˈtu o Paulo i mua i taua tiribuna ra, e haaputuputu na i raro aˈe i te Acropole, i faaunaunahia i te mau tii e te mau hiero, mai te Parthénon tuiroo ra. Te manaˈo ra vetahi pae e e farerei atoa na iho â te aposetolo i te ati, no te mea eita roa ˈtu hoi te ture roma e faatia e ia faaôhia mai i te mau atua apî i reira. Teie râ, noa ˈtu â ïa e ua arataihia ˈtu Paulo i nia i te Areopago no te faataa noa ˈtu i te parau no nia i to ˈna mau tiaturiraa aore ra no te faaite atu i to ˈna aravihi i te pae no te haapii, e nehenehe tatou e parau e e faaruru atu oia i te tahi mau taata taa ê mau. E nehenehe anei ïa ta ˈna e vauvau atu i ta ˈna poroi faufaa mau hoi i to Ateno ma te ore roa ˈtu ratou e riri mai?

10. Mea nafea to Paulo faaiteraa i to ˈna aravihi i roto i te omuaraa o ta ˈna oreroraa parau?

10 A hiˈo na, i roto i te Ohipa 17:22, 23, i te aravihi e te paari o Paulo oia hoi: ua taa ia ˈna e e mau taata faaroo roa to Ateno e e rave rahi hoi ta ratou mau idolo. Peneiaˈe vetahi o te faaroo atura ia ˈna i te manaˈo e te haapopou maira o Paulo ia ratou. Inaha hoi, aita roa ˈtu oia i aro tahaa ˈtu ia ratou i te mea e mea rahi roa to ratou atua, te faahiti ra râ oia i te parau no te hoê fata ta ˈna i ite e tei pûpûhia “I te hoê Atua itea ore ra”. Te haapapu maira te Tuatapaparaa e, mea rahi roa te mau fata mai te reira te huru, o te riro hoi i te faaetaeta i to tatou tiaturiraa i roto i te aamu a Luka. E faaohipa o Paulo i te vairaa mai taua fata ra, no te faaô mai i ta ˈna huru feruriraa. Te farii ra hoi to Ateno, noa ˈtu e ua î ratou i te ite e te manaˈo tano, e te vai mau ra te hoê atua ta ratou i “ore i ite” (agnôstos na roto i te reo heleni). Na nia i te tanoraa mau, e tia ˈtura ïa ia ratou ia farii ia Paulo ia faataa mai ia ratou e o vai taua Atua ra. Tera mau te hoê huru feruriraa aueue ore mau.

Eita anei e nehenehe e ite e o vai te Atua?

11. Nafea to Paulo aratairaa i te mau taata e faaroo atura ia ia ˈna ia hiˈo i te Atua mau?

11 O vai hoi taua “Atua itea ore ra”? “Te Atua” tei hamani i te ao nei e te mau mea atoa i nia iho ra. Aita roa ˈtu e taata e nehenehe e parau e aita teie nei ao e vai ra, e oia atoa te mau raau tupu, te mau animala e tae noa ˈtu hoi te taata. Te haapapu maira hoi te puai, te maramarama e te paari e itehia nei i te mau vahi atoa e, ua riro mau â teie nei ao ei ohipa na te hoê Poiete puai e te paari, e ere râ hoi i te mea tupu noa mai. Te tano noa râ hoi taua huru feruriraa a Paulo ra i teie mahana. — Apokalupo 4:11; 10:6.

12, 13. I to tatou nei tau, eaha te mau manaˈo e haere mai nei e haapapu i te manaˈo o Paulo?

12 Aita i maoro aˈenei, i roto i ta ˈna buka I ropu i te mau mea rarahi ra (beretane), ua faataa mai te taata ra o Sir Bernard Lovell, taata beretane teie e tuatapapa i te parau no te fetia, i te taa-ê-raa rahi mau o te mau huru ora iti haihai roa i nia i te fenua nei. Te faataa atoa ra oia i te tumu parau ra e oia hoi mea tupu noa mai anei taua mau ora ra. Teie hoi ta ˈna faaotiraa: “I te manaˈoraa e (...) mea tupu noa mai te hoê ohipa e inaha, riro maira hoi ei iˈo, eita ïa e nehenehe e tiaturi rahi. Inaha hoi, i roto i te mau otia o te tau e o te reva e au ia tatou nei, aita roa ˈtu ïa to ˈna e faufaa.”

13 I te tahi aˈe pae, ua hiˈopoa te feia tuatapapa i te parau no te fetia i te tumu o to tatou ao nei, ma te tauturuhia i te tahi mau mauhaa électroniques. Eaha hoi ta ratou i ite? Te faataa maira o Robert Jastrow i te reira i roto i ta ˈna buka Te Atua e te feia tuatapapa i te parau no te fetia (beretane): “I teie nei, te tuati nei to matou ite i te pae no te tuatapaparaa i te fetia i te manaˈo o te Bibilia no nia i te tumu o te ao nei.” “Te taata aivanaa e tiaturi i te puai o te manaˈo tano, te manaˈo atoa ra ïa oia e te taotohia ra oia i te hoê taoto ino mau. I muri aˈe i to ˈna paiumaraa i te mau mouˈa o te ite ore ra, e hinaaro ïa o ˈna e tapae i te vahi teitei roa ˈˈe. E ia tapae atu oia i nia i te ofai hopea ra, eaha ïa ta ˈna e ite atu i reira? E rave rahi ïa mau taata tuatapapa i te parau no nia i te Atua [e turu ra hoi i te parau no te poieteraa] e tiai noa ra i reira a hia ˈtura senekele te maororaa.” — Hiˈo Salamo 19:1.

14. Eaha te feruriraa tano mau e turu ra i te faahitiraa parau a Paulo e haapapu ra e aita te Atua e faaea ra i roto i te mau hiero i hamanihia i te rima taata nei?

14 Te taa ra ïa ia tatou i te parau mau o te mau parau a Paulo i papaihia i roto i te Ohipa 17:24, mau parau hoi e aratai ia tatou i nia i te hoê tuhaa apî i faaitehia mai i te irava 25. E teitei aˈe te Atua puai ra tei hamani “i te ao e te mau mea atoa i nia iho ra” i te ao materia nei (Hebera 3:4). Mea maamaa ˈtura ïa ia manaˈo e e te faaea noa ra oia i roto i te mau hiero, te mau hiero iho â râ i hamanihia e te taata e parau e aita ratou “i ite” o vai mau na oia. E manaˈo puai mau teie ta Paulo i vauvau atu i te mau philosopho no Ateno, oia hoi, eita e ore i taua taime ra, te fariu tia noa ra to ratou mata i nia i te mau hiero e rave rahi e tiatia haere noa ra na nia i te mau vahi teitei! — Mau Arii 1, 8:27; Isaia 66:1.

15. a) No te aha te feia e faaroo atura ia Paulo i manaˈo ai paha ia Athéna? b) Eaha te faaotiraa te tia ia tatou ia huti mai i te mea e na te Atua e horoa mai?

15 Eita e ore e te feia e faaroo maira ia Paulo e haamori na ratou i te hoê o te mau tii o te Acropole i pûpûhia ˈtu na na Athéna, te ruahine e paruru i te oire. Ua hamanihia te tii o Athéna e vai ra i te Parthénon i te auro e te ivori. Mai te mau pahi mai e haere mai na reira, e nehenehe e itehia te tahi atu tii o Athéna e piti ahuru metera te teitei. Hau atu, ia au hoi i te peu i taua tau ra, ua topa mai te hoê idolo mairihia i te iˈoa ra o Athéna Polias mai nia mai i te raˈi; e hopoi-tamau-hia ˈtu na hoi na ˈna i te hoê ahu apî i au-rima-hia. Teie râ, mai te peu e te Atua ta taua mau taata atoa ra i ore i ite o te Atua teitei ïa tei poiete i te ao nei, e hinaaro anei ïa oia i te mau mea materia ta ratou e nehenehe e hopoi atu na ˈna? E ere anei na ˈna e horoa mai nei i te mau mea atoa ta tatou e hinaaro nei: te “ora”, te “aho” e atuatu ra i taua ora ra e tae noa ˈtu “te mau mea atoa”, mai te mahana, te ûa e te repo hotu ra e horoa mai nei i te maa ta tatou e amu nei (Ohipa 14:15-17; Mataio 5:45)? Na ˈna hoi e horoa mai nei, e o te mau taata teie e fanaˈo nei. Inaha hoi, e ere tei te taata e fanaˈo ra te ora o te taata e horoa ra.

No roto paatoa mai i te taata hoê ra

16. Eaha ta Paulo i parau no nia i te tumu o te taata nei?

16 I muri iho, i roto i te Ohipa 17:26, te faaite ra o Paulo i te hoê parau mau te tia mau â ia haaferuri e rave rahi mau tataa, i to tatou nei iho â râ tau i reira te parau-tia ore rahi i te pae no te hiˈoraa i te huru o te taata e mana ˈi. Te parau ra hoi oia e “i te toto o te taata hoê ra na ˈna [te Poiete] i hamani i te taata i te mau fenua atoa nei”. I te mea hoi e te parauhia ra e ua riro te huitaata nei ei fetii hoê, e te mau faahopearaa o taua manaˈo nei i nia i te parau-tia, e riro ïa te reira i te aratai i to Ateno ia feruri; inaha, te manaˈo ra hoi ratou e e pû taa ê to ratou, o te faataa ê ia ratou i te toea o te taata. I to ˈna aˈe pae, te tiaturi ra o Paulo i te buka Genese e parau ra e o Adamu, te taata matamua, to tatou paatoa ïa metua (Roma 5:12; Korinetia 1, 15:45-49). Teie râ, e riro paha outou i te aniani e e nehenehe anei ta tatou e rave i teie manaˈo i to tatou nei tau maramarama.

17. a) Eaha te mau parau no teie roa iho nei, tei haapapu i te manaˈo o Paulo? b) Eaha to te reira auraa e te parau-tia?

17 Te parau ra te haapiiraa tumu ore ra e mea tupu noa mai te mau mea atoa e, i te mau vahi atoa o te fenua nei, ua tauiui noa te huru o te taata. Teie râ, i te omuaraa o te matahiti i mairi aˈenei, teie te tumu parau a te vea hebedoma ra Newsweek: “Te maimiraa ia Adamu raua o Eva.” Te vauvau ra taua tumu parau nei e rave rahi mau ohipa i iteahia i te pae no te mau huru no roto mai i te mau tupuna. Mai ta tatou e nehenehe e manaˈo, eita te taatoaraa o te feia aravihi e farii i teie parau; teie râ, te itehia ra i roto i taua tumu parau ra e i te pae no te huru no roto mai i te mau tupuna, hoê â tupuna to tatou paatoa. I te mea hoi, mai ta te Bibilia e parau ra mea maoro i teie nei, e mau taeae anaˈe tatou paatoa, e ore anei e tia ia tatou paatoa ia tutonu i te parau-tia? Eita anei e tia e ia hiˈohia mai tatou ma te paetahi ore, noa ˈtu eaha te huru o to tatou iri, o to tatou rouru, oia hoi te mau mea atoa e tano i to tatou huru rapae (Genese 11:1; Ohipa 10:34, 35)? Teie râ, te vai noa nei â teie uiraa: Afea te taata e nehenehe ai e ora i roto i te parau-tia, e nafea taua parau-tia ra ia haamauhia?

18. Eaha te mau mea i tupu i mutaa ihora i turu na i ta Paulo i parau no nia i te mau auraa i rotopu i te Atua e te mau taata?

18 I te irava 26, te faaite ra o Paulo e mea tano mau iho â ia manaˈo e e opuaraa tia mau ta te Poiete no te huitaata; o te parauhia hoi to ˈna hinaaro. Ua ite te aposetolo e ia faaau mai te Atua i te tahi parau i te nunaa o Iseraela, ua faaoti ïa oia i te vahi i reira oia e ora ˈi e nafea râ te tahi atu mau nunaa e nehenehe ai e faariro ia ˈna (Exodo 23:31, 32; Numera 34:1-12; Deuteronomi 32:49-52). Ia ratou i faaroo i taua mau parau ra, eita e ore e ua manaˈo to Heleni ma te ahaaha i to ratou aamu; e inaha hoi, ua ite ratou aore ra aita, ua faaite mai te Atua ra o Iehova i to ˈna hinaaro no nia i te tau, i te taime mau i roto i te Aamu, i reira o Heleni e riro mai ai ei Pae o te Puai rahi i roto i te ao nei (Daniela 7:6; 8:5-8, 21; 11:2, 3). I te mea hoi e e mana atoa to ˈna i nia i te mau nunaa, e ere anei ïa i te mea tano ia hinaaro tatou e ite e o vai mau na o ˈna?

19. No te aha te manaˈo i faahitihia e Paulo i roto i te Ohipa 17:27, e tano maitai ai?

19 Aita te Atua i vaiiho mai ia tatou i roto i te ite ore, mai te huru ra ïa e e tia ia tatou ia imi ia ˈna ma te perehahu noa; ua rave oia e ia nehenehe to Ateno e tatou atoa iho nei e ite e o vai mau na o ˈna. Teie ta Paulo e papai i muri iho i roto i te Roma 1:20: “Te mau mea hoi no ˈna e ore e tia ia hiˈo ra, te itea-papu-hia nei ïa i te mau mea i hamanihia nei, mai te hamaniraa mai â o teie nei ao; oia hoi to ˈna ra mana hope ra e te Atuaraa ra.” No reira, aita te Atua i atea roa ia tatou nei; e tia atoa hoi ia tatou ia hinaaro e ite ia ˈna, ia hinaaro e ite e o vai mau na o ˈna. — Ohipa 17:27.

20. Nafea te parau ra ‘no [te Atua] hoi to tatou ora, e i hahaere ai e vai mai ai tatou’ e tano ai?

20 Mai ta te Ohipa 17:28 e haapapu maira, na te aau mehara e turai ia tatou ia imi i te Atua. Aita anei oia i horoa mai i te ora no tatou? Eiaha hoi te ora mai to te tumu raau ra te huru. Oia mau, te vai ra te tahi mea hau atu i roto i te taata nei e i te rahiraa o te mau animala, te neheneheraa ratou e hautiuti. Aita anei te reira e faaoaoa ra ia tatou? Teie â hoi ta Paulo e parau ra: aita noa tatou e ora nei, e mau taata maramarama atoa râ tatou, e ihotaata to tatou. Maoti te roro ta te Atua i horoa mai no tatou e nehenehe ai tatou e manaˈo, e taa i te auraa o te mau mea moe, mai te parau-tia, e e tiaturi e e tupu mau â te hinaaro o te Atua. Mai ta tatou e nehenehe e manaˈo, eita e ore e ua taa ia Paulo e mea fifi roa na te mau epikuro e te mau setoiko ia farii i taua mau parau nei. No reira, ei tautururaa ˈtu ia ratou, oia i faahiti ai i te parau no te tahi mau rohipehe heleni ta ratou i matau e ta ratou i faatura na, mau rohipehe i horoa i te hoê manaˈo mai teie te huru i te na ôraa e: “E tamarii atoa tatou na ˈna.”

21. I te mea e e mau tamarii tatou na te Atua, eaha hoi ta te reira e faaitoito ia tatou ia rave?

21 Te feia e farii e e tamarii te mau taata i poietehia na te Atua Teitei ra, e tia ïa ia ratou ia fariu tia i nia ia ˈna ia aratai oia ia ratou i roto i to ratou oraraa. E nehenehe ta tatou e haapopou i te itoito o Paulo: inaha, tei pihai noa ˈtu oia i te Acropole, ua parau aˈera oia ma te itoito e e rahi aˈe to tatou Poiete i te tahi noa ˈˈe tii i hamanihia i te rima taata nei, noa ˈtu te tii auro e ivori e faaunauna ra i te Parthénon. Te feia atoa e farii i teie mau parau a Paulo, e tia atoa ia ratou ia farii e e ere te Atua mau mai te mau idolo pohe e haamorihia nei i to tatou nei tau e te mau taata e rave rahi. — Isaia 40:18-26.

22. Eaha te auraa e vai ra i rotopu i te tatarahapa e to tatou hinaaro i te parau-tia?

22 Eita râ e tia ia tatou ia farii i taua manaˈo ra e a tamau noa ˈtu ai i te ora mai mutaa ihora; o ta Paulo ïa e haapapu maitai maira i te irava 30 e na ô ra e: “Aita ˈtura te Atua i haapao i taua mau anotau ite ore [oia hoi, te manaˈoraa e ua riro te Atua mai te hoê tii puai ore aore ra e farii oia e ia haamorihia oia na roto i te arei o te hoê tii], teie nei râ, te aˈo mai nei oia i te taata atoa e tatarahapa, eiaha ei vahi toe.” No reira, a haere tia noa ˈtu ai oia i nia i te hoê faaotiraa parau papu maitai, te faaô maira Paulo i te hoê manaˈo maere mau: te tatarahapa. Mai te peu e e fariu tia tatou i nia i te Atua e itea mai ai ia tatou i te parau-tia mau, e tia ïa ia tatou ia tatarahapa. Eaha hoi ta te reira e titau maira ia tatou? E nafea te Atua ia haamau i te parau-tia no te taatoaraa?

[Nota i raro i te api]

a Mai te rahiraa o te mau taata o to tatou nei tau, ua ite atoa o Huxley, i te mau ohipa tia ore i ravehia e te amuiraa faaroo kerisetiano. I roto i te hoê parau no nia i te agnosticisme, oia hoi te tiaturiraa e te mau ohipa hopea atoa mai te Atua, eita ïa e itehia, teie ïa ta ˈna i papai: “Mai te peu e e nehenehe ta tatou e ite (...) i te rahiraa huru haavarevare e te ino, te mau haavare, te mau taparahiraa taata, te oreraa e faatupu i te mau hopoia a te huitaata nei no roto mai i taua pu ra i roto i te roaraa o te aamu o te mau nunaa kerisetiano, ta tatou e nehenehe e manaˈo e mea ino roa ˈtu no nia i te po auahi, mea haihai roa ïa ia faaauhia i taua orama nei.”

Nafea ïa outou ia pahono mai?

◻ Eaha te huru tupuraa i te pae faaroo ta Paulo i ite atu i Ateno, e eaha te ite-atoa-hia nei i teie nei mahana?

◻ E rahi aˈe te Atua i te tahi atu mau atua haavare atoa e haamorihia na i Ateno i te tau o Paulo, i roto i tei hea mau tuhaa?

◻ Eaha te ohipa faufaa roa no nia i ta te Atua huru poieteraa i te huitaata nei, te tia ia haapapu mai e e tupu mau iho â te parau-tia mau no te taatoaraa?

◻ Eaha ta te hanahana o te Atua e tia ia faatupu i nia i te taata nei?

[Tumu parau tarenihia i te api 21]

Te parau-tia no te mau taata atoa — Ohipa, pene 17

“16 To Paulo ra hoi tiairaa mai ia raua i Ateno, aroha roa ˈtura to ˈna varua i roto ia ˈna ihora, i te hiˈoraa ˈtu oia i taua oia ra, ua î roa i te idolo. 17 Ua parau atura oia i te ati Iuda i roto i te sunago ra, e te feia e haamori Atua i reira ra, e i ta ˈna hoi i farerei atu i te hooraa ra, aita e mahana tuua. 18 Ua mârô maira ia ˈna o e toofanu mau philosopho Epikuro e te Setoiko; ua na ô aˈera hoi e toofanu, E nahea maira teie nei taata iti raveauru ia parau mai? ua na ô aˈera e tahi pae, E mea huru demoni ěê ta ˈna e parau haere nei, no te mea i faaite atu oia ia ratou ia Iesu e te tia-faahou-raa o te taata nei. 19 Ua rave aˈera ratou ia ˈna, aratai atura i te Areopago, ua na ô maira, A faaite mai ia matou i tena na parau apî ta oe e haapii na. 20 E parau huru ê hoi ta oe e hopoi mai i to matou nei tariˈa, te hinaaro nei matou ia ite i taua mau parau na i te huru. (21 Aore â hoi a to Ateno atoa, e te taata ěê e parahi i ǒ ratou ra ohipa ê, maori o te faaroo e te parau i te parau rii apî.) 22 Ua tia aˈera Paulo i nia i rotopu i te Areopago, na ô atura,

E te mau taata Ateno nei, e rahi hua to outou mataro i te haamori i te demoni, ua ite iho nei au. 23 Ia ˈu hoi i hahaere noa iho nei e te hiˈo-noa-raa ˈtu i ta outou e haamori nei, ite atura vau i te hoê fata e te parau papaihia i nia iho, NA TE ATUA ITEA ORE. O ta outou hoi e haamori noa nei ma te ite ore ia ˈna, oia ta ˈu e parau atu ia outou nei. 24 O te Atua i hamani i teie nei ao, e te mau mea atoa i roto ra, te Fatu o te raˈi e te fenua nei ra, aore ïa i parahi i roto i te hiero i hamanihia e te rima taata nei. 25 Aita a ˈna faufaa i noaa i te rima taata mai te mea e, i toe te hoê mea iti ia ˈna, oia iho hoi tei horoa mai i te ora, e te aho, e te mau mea atoa, i te mau mea atoa nei; 26 e na ˈna i hamani i te taata i te mau fenua atoa nei i te toto o te taata hoê ra, ei parahi i te mau fenua atoa nei, e ua haapao i te tau i haapaohia i mutaa ihora, e te otia o to ratou ra parahiraa; 27 ia imi ratou i te Fatu, peneiaˈe o te perehahu atu ratou ia ˈna e itea ˈtu, aita râ oia i atea ê atu ia tatou atoa nei: 28 no ˈna hoi to tatou ora, e i hahaere ai, e i parahi ai hoi; mai ta ve toofanu o to outou mau rohipehe i parau maira e, E tamarii atoa tatou na ˈna.

29 E teie nei, e tamarii tatou na te Atua ra, eita e tia ia manaˈo tatou e e au te Atua i te auro, e te ario, e te ofai i taraihia i te aravihi e te ravea paari a te taata nei. 30 Aita ˈtura te Atua i haapao i taua mau anotau ite ore ra, teie nei râ, te aˈo mai nei oia i te taata atoa e tatarahapa, eiaha ei vahi toe: 31 no te mea ua haapaohia e ana te mahana e haava mai ai oia i to te ao atoa nei ma te parau-tia, i te taata i haapaohia e ana ra, o ta ˈna i faaite hua mai i te taata atoa nei, oia i faatia faahou mai ia ˈna mai te pohe maira.”

[Tumu parau tarenihia i te api 22]

Ua poietehia te ao nei

I te matahiti 1980 ra, teie ta John O’Keefe, e rave ra i te ohipa i te NASA (Pû e haapao i te parau no mau tere na roto i te reva marite), i parau: “Te turu nei au i te parau a Jastrow e na ô ra e ua itea e te pû e haapao i te parau no te tuatapaparaa i te fetia o teie nei tau, i te tahi mau haapapuraa paari mau e ua poietehia te ao nei a ahuru ma pae aore ra e piti ahuru miria matahiti i teie nei.” “Te putapû nei to ˈu mafatu i te iteraa e te itehia nei i te mau vahi atoa i te mau haapapuraa no nia i te poieteraa: te mau pǎpǎ, te raˈi, te mau herezi e te mau ture matamua o te physique.”

[Tumu parau tarenihia i te api 24]

“Te maimiraa ia Adamu raua o Eva”

Teie te tahi mau parau ta tatou e nehenehe e taio i raro aˈe i taua tumu parau ra i roto i te Newsweek: “Teie ta Richard Leakey, ihi papa a hia ˈtura matahiti i teie nei, i parau i te matahiti 1977 ra: ‘Aita te taata, mai ta tatou e ite ra i teie nei mahana, i faura mai i te hoê noa vahi.’ Teie râ, mai te huru ra ïa e te taui nei te feia tuatapapa i te huru no roto mai i te tupuna i ta ratou huru hiˈoraa (...). ‘Mai te peu e ua tano ratou, e mea maere roa hoi, e mau faaotiraa faufaa mau hoi te reira’, ta Stephen Gould ïa i parau, taata papai oreroraa parau e paléontologiste atoa i te Haapiiraa tuatoru no Harvard. ‘Te faataa nei te reira ia tatou e, noa ˈtu to ratou huru taa ê, hoê â tupuna to te mau taata atoa, tei faura mai aita i maoro aˈenei e i te hoê vahi papu maitai. Te vai ra ïa te hoê huru papu aˈe mai te ore i manaˈohia.’” — 11 tenuare 1988.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono